Linux-libre

Izvor: HrOpenWiki
Skoči na: orijentacija, traži

Iako se Linux nalazi pod GPLv2 što ga definira kao slobodan softver, originalni Linux sadrži binarne dijelove koda (en. binary blob) koji nisu slobodan softver (ili se ti dijelovi ne smiju slobodno redistribuirati ili su namjerno nečitljivi, odnosno ne dolaze u čovjeku čitljivoj formi što spriječava njihovo proučavanje). Binarni dijelovi koda najčešće predstavljaju dijelove upravljačkih programa (en. drivers) koji su potrebni za funkcioniranje pojedinog hardvera, a u Linux ih dodaje sam proizvođač koji na taj način obično želi prikriti funkcioniranje uređaja (npr. zbog industrijske tajne).

Projekt Linux-libre inicijativa je kojom se želi učiniti Linux potpuno slobodnim, bez binarnih dijelova koda i vlasničkog softvera (dio jezgre Linux nije pod GPL-om, već vlasničkim licencama). Projekt ne radi novi Linux, nego samo održava skriptu koja uklanja sve binarne dijelove koda kao i dijelove vlasničkog softvera iz običnog Linuxa.

Projekt vodi sestrinska organizacija FSF-a: Zaklada za slobodan softver Latinska Amerika, a nastao je na temelju distribucije BLAG.

Linux-libre je sastavni dio potpuno slobodnih distribucija GNU/Linuxa.

Linux-libre u distribucijama

Neke distribucije dolaze s predinstaliranim Linux-libreom i u pravilu bez vlasničkog softvera, npr.

Nekim distribucijama moguće je naknadno dodati Linux-libre kernel i ukloniti pretpostavljeni, npr. Fedori - (pod nazivom Freed-ora).

Linux u Debianu

Od inačice 6.0, distribucija Debian, kodnog imena Squeeze, sadrži jezgru Linux koja također nema binarne dijelove koda kao ni vlasnički softver. Međutim, ta jezgra koju održava tim ljudi u projektu Debian nema veze s Linux-libreom.

Reference