Linux distribucije

Ostali nazivi

• en. distributions
• distre
• operacijski sustavi bazirani na Linuxu

Distribucije bi mogli nazvati i Linux kompleti, jer su upravo to. Naime, sa samom Linux jezgrom nebi mogli napraviti baš puno toga. No kad se kernelu (jezgri) doda grafičko sučelje (X-Windowsi), pa razni programi, alati i ostalo, nastaje distribucija. Distribucija čini cijelokupan i funkcionalan operacijski sustav spreman za korištenje na vašem PC-ju. Danas postoji više od 300 raznih distribucija i novi korisnik jednostavno mora proći kroz fazu odabira one distribucije koja će njemu najbolje "sjesti". Možemo reći da su se u glavnini pojavile dvije struje od kojih nastaju ostale distribucije, a to su Debian i RedHat distribucije. Svaka od njih ima sebi svojstvene stvari i rad sa softverskim paketima. Postoje i tzv. meta-distribucije kao što je Gentoo Linux. Glavna odlika ove distribucije jest automatska optimizacija Linux sustava, komponenti i aplikacija koja je ciljana za stroj na koji se postavlja.

Popis distribucija po popularnosti*

* popularnost se određuje rangom sa stranicama Distrowarch.com kroz godinu dana

Najpopularnije distribucije

Najpopularnije distribucije obično karakterizira velika zajednica iz čega proizlazi i dobra podrška:

• bogata dokumentacija, posvećeno im je puno web stranica, foruma, portala i sl.,
• mnogo paketiranog softvera u repozitorijima,
• u pravilu bolja podrška za hardver.

Postoje dakako i iznimke, npr. Gentoo i Arch imaju jako bogatu i kvalitetnu dokumentaciju, iako ne spadaju u najpopularnije distribucije.

Dio svoje popularnosti neke distribucije mogu zahvaliti i svojim mecenama - velikim organizacijama ili softverskim korporacijama koje im pružaju infrastrukturu, plaćene programere, marketing i druge oblike financijske podrške.

Debian Veteran u svijetu Linux distribucija poznat po stabilnosti; po defaultu uključuje striktno samo slobodan softver; vrlo je popularan na poslužiteljima; podržava ga ogromna zajednica, ali nije baš prilagođen početnicima.

Fedora Popularna distribucija koju sponzorira Red Hat, a karakterizira je najnoviji softver iz FLOSS svijeta, što često dovodi do nestabilnosti; uključuje uglavnom samo slobodan softver zbog čega nije najbolji izbor za početnike.

Linux Mint Distribucija bazirana na Ubuntuu koja je još više prilagođena početnicima nego originalni Ubuntu jer odmah uključuje i vlasničke kodeke, Flash, Sunovu Javu itd.; kompatibilna je s Ubuntuovim paketima.

Mandriva Distribucija koju odlikuje jednostavnost upotrebe i KDE kao primarno grafičko okruženje; ima dugu tradiciju u pružanju početnicima prijateljskog okruženja.

OpenSUSE Slobodna distribucija iza koje stoji Novell; pruža jedno od najkvalitetnijih izdanja KDE4 okruženja; upravljanje sustavom je centralizirano kroz grafičku aplikaciju YaST.

Ubuntu Daleko najpopularnija distribucija danas bazirana na Debianu; iako prvenstveno namijenjena početnicima, koriste je i iskusniji korisnici; dolazi s grafičkim sučeljem GNOME, ali postoje i službeni derivati Kubuntu (KDE), Xubuntu (XFCE) itd.; Canonical podupire i financira njen razvoj.

Poznate, ali opet manje popularne distribucije

Iza ovih distribucija možda ne stoji ogromna zajednica ili korporacije, ali su svojim posebnostima i/ili kvalitetnom pridobile mnoge poklonike. Često nakon traganja među najpopularnijim, korisnici nađu onu pravu baš među ovim, manje popularnim distribucijama Linuxa.

Arch Rolling-release distribucija koja prati KISS princip. Mnoge distribucije ubacuju razne patcheve, nepotrebne module, deamone i ostale stvari kako bi korisnicima omogucile sto jednostavnije out-of-the-box koristenje. Arch to ne radi, i baš zbog toga je brzi i manji, ali zato i zahtijeva i više predznanja nego neke popularne distribucije

BackTrack Ova distribucija, bazirana na Debianu, prilagođena je ispitivanju sigurnosti računalnih sustava i mreža, ali osim u te, koristi se i u ne tako plemenite svrhe; alati koje koristi u pravilu su namijenjeni ljudima koji znaju što rade.

Chakra Chakra Live CD prilagođeni je Arch s grafičkom instalacijom i KDEmod-om . Ideja je nastala na KDEmod chatu od strane KDEmod devlpomenta. Distribucija je još uvijek u Alpha 3 razvojnoj etapi.

CentOS CentOS distribucija je slobodna kopija komercijalne RHEL

Damn Small Distribucija od 50 MB, namijenjena starijim računalima

Gentoo Konfigurabilna distribucija za naprednije korisnike koja koristi Portage sustav za distribuciju softvera i hvali se optimiziranošću

KNOPPIX Svojevremeno jedna od najpopularnijih LiveCD distribucija. Obično se koristi kao demonstracijski CD ili za spašavanje podataka i operacijskog sustava; donedavno je dolazio s KDE3, no sad sadrži LXDE grafičko okruženje; zbog posebne metode kompresije može sadržavati i do 2GB softvera na jednom CD-u.

MEPIS Distribucija bazirana na Debianu koja se hvali završnom obradom i prilagođenošću početnicima.

PClinuxOS Distribucija bazirana na Mandrake Linuxu (danas Mandriva) namjenjena početnicima; mana joj je mala razvijateljska zajednica, ali je ipak popularna zbog prilagođenosti početnicima.

Puppy Mala distribucija posebno pogodna za Live izvodenje bilo sa CD-a, bilo sa USB-a. Mnogi ju koriste za administriranje ostalih operativnih sustava svog računala. Krasi ju osim toga i iznimna brzina.

Sabayon Sabayon Linux bi se ukratko mogao okarakterizirati kao jednostavan Gentoo koji dolazi u LiveDVD izdanju; kao i Gentoo, Sabayon koristi sustav paketa portage što ga razlikuje od većine drugih distribucija Linuxa.

Scientific Distribucija koja je bazirana na komercijalnom Red Hat Enterprise Linuxu prilagođena korištenju u znanosti (sadrži pakete za upravljanje klasterima, za numeričke izračune itd.); razvili su je zajedno FermiLab i CERN.

Slackware Distribucija s dugom povješću koju prati je slogan da se jedino uz nju može uistinu naučiti kako funkcionira Linux

Slax Mala distribucija koja se fura na minimalizam i jednostavnost; odlična za stara računala ili kao prijenodna USB distribucija

Zenwalk Jednostavna distribucija bazirana na Slackware distribuciji. Glavni ciljevi Zenwalka su jednostavnost i funkcionalnost.

Ostale Linux distribucije

Ostale se distribucije mogu podijeliti u dvije skupine:

1. derivati, spinovi ili mixevi popularnijih distribucija koji ispravljaju neke nedostatke osnovnih distribucija i/ili imaju posebnu namjenu;
2. distribucije napravljene "od nule" s ciljem postizanja nekog posebnog cilja (nekada valjda poznatog samo samim autorima).

Popis svih (aktivnijih) distribucija Linuxa, ali i BSD-a može se naći na stranicama DistroWatch.com. Ima ih preko 300!