Linux-libre
Iako se Linux nalazi pod GPLv2 što ga definira kao slobodan softver, originalni Linux sadrži binarne dijelove koda (en. binary blob) koji nisu slobodan softver (ili se ti dijelovi ne smiju slobodno redistribuirati ili su namjerno nečitljivi, odnosno ne dolaze u čovjeku čitljivoj formi što spriječava njihovo proučavanje). Binarni dijelovi koda najčešće predstavljaju dijelove upravljačkih programa (en. drivers) koji su potrebni za funkcioniranje pojedinog hardvera, a u Linux ih dodaje sam proizvođač koji na taj način obično želi prikriti funkcioniranje uređaja (npr. zbog industrijske tajne).
Projekt Linux-libre inicijativa je kojom se želi učiniti Linux potpuno slobodnim, bez binarnih dijelova koda. Projekt ne radi novi Linux, nego samo održava skriptu koja uklanja sve binarne dijelove koda iz običnog Linuxa.
Projekt vodi podružnica FSF-a: Zaklada za slobodan softver Latinska Amerika, a nastao je na temelju distribucije BLAG.
Linux-libre u distribucijama
Neke distribucije dolaze s predinstaliranim Linux-libreom i u pravilu bez vlasničkog softvera, npr.
- Trisquel GNU/Linux - distribucija bazirana na Ubuntuu,
- Parabola GNU/Linux - distribucija bazirana na Arch Linuxu,
dok je nekima moguće naknadno instalirati Linux-libre kernel i ukloniti pretpostavljeni, npr. Fedora (time Fedora tehnički postaje slobodna distribucija po smjernicama FSF-a).
Reference
- Linux-libre - službena stranica
- Linux-2.6.33-libre released - članak o Linux-libre na lwn.net
- Linux-libre project meets rocky reception - članak na Linux.com o prihvaćanju ideje o slobodnom Linuxu
