Razlika između inačica stranice Linux distribucije
m (→Poznate, ali opet manje popularne distribucije) |
(→Ostale Linux distribucije) |
||
Redak 47: | Redak 47: | ||
===Ostale Linux distribucije=== | ===Ostale Linux distribucije=== | ||
− | + | [[XandrOS | |
+ | ]] | ||
Ostale se distribucije mogu podijeliti u dvije skupine: | Ostale se distribucije mogu podijeliti u dvije skupine: | ||
:# derivati, ''spinovi'' ili ''mixevi'' popularnijih distribucija koji ispravljaju neke ''nedostatke'' osnovnih distribucija i/ili imaju posebnu namjenu; | :# derivati, ''spinovi'' ili ''mixevi'' popularnijih distribucija koji ispravljaju neke ''nedostatke'' osnovnih distribucija i/ili imaju posebnu namjenu; |
Inačica od 23:56, 6. svibnja 2010.
- en. distributions
- distre
- operacijski sustavi bazirani na Linuxu
Distribucije bi se mogle nazvati i kompilacijama, jer su upravo to - kompilacije najrazličitijeg softvera. Naime, sa samom Linux jezgrom ne bi se moglo napraviti puno toga, no kad se kernelu (jezgri) doda grafičko sučelje (X-Windows), razni programi, alati i ostalo, nastaje distribucija Linuxa. Distribucija čini cijelokupan i funkcionalan operacijski sustav spreman za korištenje na osobnim, ali i na drugim oblicima računala. Upravo zbog toga mnoge distribucije i imenuju sebe operacijskim sustavom baziranim na Linuxu, a tek se iz konteksta može zaključiti da se radi zapravo o distribuciji.
Danas postoji više od 300 raznih distribucija i novi korisnik jednostavno mora proći kroz fazu odabira one distribucije koja će mu najbolje "sjesti". Svaka od njih ima svojstvene sposobnosti, mogućnosti i postavke, te rad sa softverskim paketima. Najbolje je odabir početi od onih najpopularnijih, a tek onda tražiti nešto drugo...
Sadržaj
Popis distribucija po popularnosti*
- * popularnost se određuje rangom sa stranicama Distrowarch.com kroz godinu dana
Najpopularnije distribucije
Najpopularnije distribucije obično karakterizira velika zajednica iz čega proizlazi i dobra podrška:
- bogata dokumentacija, posvećeno im je puno web stranica, foruma, portala i sl.,
- mnogo paketiranog softvera u repozitorijima,
- u pravilu bolja podrška za hardver.
Postoje dakako i iznimke, npr. Gentoo i Arch imaju jako bogatu i kvalitetnu dokumentaciju, iako ne spadaju u najpopularnije distribucije.
Dio svoje popularnosti neke distribucije mogu zahvaliti i svojim mecenama - velikim organizacijama ili softverskim korporacijama koje im pružaju infrastrukturu, plaćene programere, marketing i druge oblike financijske podrške.
Debian Veteran u svijetu Linux distribucija poznat po stabilnosti; po defaultu uključuje striktno samo slobodan softver; vrlo je popularan na poslužiteljima; podržava ga ogromna zajednica, ali nije baš prilagođen početnicima. |
Fedora Popularna distribucija koju sponzorira Red Hat, a karakterizira je najnoviji softver iz FLOSS svijeta, što često dovodi do nestabilnosti; uključuje uglavnom samo slobodan softver zbog čega nije najbolji izbor za početnike. |
Linux Mint Distribucija bazirana na Ubuntuu koja je još više prilagođena početnicima nego originalni Ubuntu jer odmah uključuje i vlasničke kodeke, Flash, Sunovu Javu itd.; kompatibilna je s Ubuntuovim paketima. |
Mandriva Distribucija koju odlikuje jednostavnost upotrebe i KDE kao primarno grafičko okruženje; ima dugu tradiciju u pružanju početnicima prijateljskog okruženja. |
OpenSUSE Slobodna distribucija iza koje stoji Novell; pruža jedno od najkvalitetnijih izdanja KDE4 okruženja; upravljanje sustavom je centralizirano kroz grafičku aplikaciju YaST. |
Ubuntu Daleko najpopularnija distribucija danas bazirana na Debianu; iako prvenstveno namijenjena početnicima, koriste je i iskusniji korisnici; dolazi s grafičkim sučeljem GNOME, ali postoje i službeni derivati Kubuntu (KDE), Xubuntu (XFCE) itd.; Canonical podupire i financira njen razvoj. |
Poznate, ali opet manje popularne distribucije
Iza ovih distribucija možda ne stoji ogromna zajednica ili korporacije, ali su svojim posebnostima i/ili kvalitetnom pridobile mnoge poklonike. Često nakon traganja među najpopularnijim, korisnici nađu onu pravu baš među ovim, manje popularnim distribucijama Linuxa.
Arch Rolling-release distribucija koja prati KISS princip. Mnoge distribucije ubacuju razne patcheve, nepotrebne module, deamone i ostale stvari kako bi korisnicima omogucile sto jednostavnije out-of-the-box koristenje. Arch to ne radi, i baš zbog toga je brzi i manji, ali zato i zahtijeva i više predznanja nego neke popularne distribucije |
BackTrack Ova distribucija, bazirana na Debianu, prilagođena je ispitivanju sigurnosti računalnih sustava i mreža, ali osim u te, koristi se i u ne tako plemenite svrhe; alati koje koristi u pravilu su namijenjeni ljudima koji znaju što rade. |
Chakra Chakra Live CD prilagođeni je Arch s grafičkom instalacijom i KDEmod-om . Ideja je nastala na KDEmod chatu od strane KDEmod developmenta. Distribucija je još uvijek u Alpha 3 razvojnoj etapi. |
CentOS CentOS distribucija je slobodna kopija komercijalne RHEL |
Damn Small Distribucija od 50 MB, namijenjena starijim računalima |
Gentoo Konfigurabilna distribucija za naprednije korisnike koja koristi Portage sustav za distribuciju softvera i hvali se optimiziranošću |
KNOPPIX Svojevremeno jedna od najpopularnijih LiveCD distribucija. Obično se koristi kao demonstracijski CD ili za spašavanje podataka i operacijskog sustava; donedavno je dolazio s KDE3, no sad sadrži LXDE grafičko okruženje; zbog posebne metode kompresije može sadržavati i do 2GB softvera na jednom CD-u. |
MEPIS Distribucija bazirana na Debianu koja se hvali završnom obradom i prilagođenošću početnicima. |
PClinuxOS Distribucija bazirana na Mandrake Linuxu (danas Mandriva) namjenjena početnicima; mana joj je mala razvijateljska zajednica, ali je ipak popularna zbog prilagođenosti početnicima. |
Puppy Mala distribucija posebno pogodna za Live izvodenje bilo sa CD-a, bilo sa USB-a. Mnogi ju koriste za administriranje ostalih operativnih sustava svog računala. Krasi ju osim toga i iznimna brzina. |
Sabayon Sabayon Linux bi se ukratko mogao okarakterizirati kao jednostavan Gentoo koji dolazi u LiveDVD izdanju; kao i Gentoo, Sabayon koristi sustav paketa portage što ga razlikuje od većine drugih distribucija Linuxa. |
Scientific Distribucija koja je bazirana na komercijalnom Red Hat Enterprise Linuxu prilagođena korištenju u znanosti (sadrži pakete za upravljanje klasterima, za numeričke izračune itd.); razvili su je zajedno FermiLab i CERN. |
Slackware Distribucija s dugom povješću koju prati je slogan da se jedino uz nju može uistinu naučiti kako funkcionira Linux |
Slax Mala distribucija koja se fura na minimalizam i jednostavnost; odlična za stara računala ili kao prijenodna USB distribucija |
Zenwalk Jednostavna distribucija bazirana na Slackware distribuciji. Glavni ciljevi Zenwalka su jednostavnost i funkcionalnost. |
Ostale Linux distribucije
[[XandrOS ]] Ostale se distribucije mogu podijeliti u dvije skupine:
- derivati, spinovi ili mixevi popularnijih distribucija koji ispravljaju neke nedostatke osnovnih distribucija i/ili imaju posebnu namjenu;
- distribucije napravljene "od nule" s ciljem postizanja nekog posebnog cilja (nekada valjda poznatog samo samim autorima).
Popis svih (aktivnijih) distribucija Linuxa, ali i BSD-a može se naći na stranicama DistroWatch.com. Ima ih preko 300!