Razlika između inačica stranice LibreOffice
m |
(→Prijenos postavki s MS Windowsa: korištenje varijable APPDATA umjesto USERPROFILE radi kompatibilnosti s Windows 7) |
||
(Nisu prikazane 3 međuinačice 2 suradnika) | |||
Redak 2: | Redak 2: | ||
'''LibreOffice''' je uredski paket koji sadrži programe za obradu teksta, tablične obrade podataka, izradu prezentacija i dr. Projekt LibreOffice je nastao krajem 2010. odvajanjem (en. ''fork'') od projekta [[OpenOffice.org]] zbog nezadovoljstva zajednice Oracleovim vođenjem projekta OpenOffice.org. U tu svrhu osnovana je i organizacija ''Document Foundation'' kao pravni subjekt koji će podržavati razvoj projekta LireOffice. | '''LibreOffice''' je uredski paket koji sadrži programe za obradu teksta, tablične obrade podataka, izradu prezentacija i dr. Projekt LibreOffice je nastao krajem 2010. odvajanjem (en. ''fork'') od projekta [[OpenOffice.org]] zbog nezadovoljstva zajednice Oracleovim vođenjem projekta OpenOffice.org. U tu svrhu osnovana je i organizacija ''Document Foundation'' kao pravni subjekt koji će podržavati razvoj projekta LireOffice. | ||
− | LibreOffice postaje pretpostavljeni uredski paket u gotovo svim distribucijama GNU/[[Linux]]a, počevši od [[Ubuntu|Ubuntua]] i [[Fedora|Fedore]]. | + | LibreOffice postaje pretpostavljeni uredski paket u gotovo svim distribucijama GNU/[[Linux]]a, počevši od [[Ubuntu|Ubuntua]] i [[Fedora|Fedore]]. Sastoji se od više programa: |
− | + | ||
− | + | ||
* Writer - program za pisanje i obradu teksta; | * Writer - program za pisanje i obradu teksta; | ||
* Calc - program za obradu tabličnih podataka, odnosno proračunskih tablica; | * Calc - program za obradu tabličnih podataka, odnosno proračunskih tablica; | ||
Redak 11: | Redak 9: | ||
* Base - razvoj baza podataka; | * Base - razvoj baza podataka; | ||
* Math - uređivač matematičkih formula. | * Math - uređivač matematičkih formula. | ||
− | |||
− | + | LibreOffice koristi format [https://en.wikipedia.org/wiki/OpenDocument ODF] kao osnovni format za snimanje dokumenata, ali podržava i Microsoftove formate datoteka iz [https://en.wikipedia.org/wiki/Microsoft_Office Microsoft Officea] te razne druge formate koji su prikladni za pojedinu vrstu dokumenta. | |
+ | |||
+ | == Prijenos postavki s MS Windowsa == | ||
+ | Ako ste koristili LibreOffice na MS Windowsu i željeli biste prenijeti njegove postavke na neki [[unix]]oid, to možete učiniti tako da kopirate sadržaj direktorija "''APPDATA''\LibreOffice" iz Windowsa u direktorij "~/.config/libreoffice" na unixoidu, pri čemu ''APPDATA'' predstavlja putanju korisnikovog direktorija za aplikacijske postavke u Windowsu (npr. "C:\Documents and Settings\''username''\Application Data" na MS Windows XP), a '''~''' je osnovni korisnički direktorij na unixoidu. | ||
+ | |||
+ | Vidi još [[LibreOffice/FAQ|učestala pitanja o korištenju LibreOfficea]]. | ||
==Reference i poveznice== | ==Reference i poveznice== | ||
− | * [http://www.libreoffice.org/ | + | * [http://www.libreoffice.org/ Službene stranice projekta LibreOffice] |
+ | * [http://www.openoffice.org/sr/lat/docs/hropen/ Priručnici na hrvatskom za OpenOffice.org] | ||
+ | |||
[[Kategorija:Uredski programi]] | [[Kategorija:Uredski programi]] |
Trenutačna izmjena od 15:04, 18. veljače 2013.
LibreOffice je uredski paket koji sadrži programe za obradu teksta, tablične obrade podataka, izradu prezentacija i dr. Projekt LibreOffice je nastao krajem 2010. odvajanjem (en. fork) od projekta OpenOffice.org zbog nezadovoljstva zajednice Oracleovim vođenjem projekta OpenOffice.org. U tu svrhu osnovana je i organizacija Document Foundation kao pravni subjekt koji će podržavati razvoj projekta LireOffice.
LibreOffice postaje pretpostavljeni uredski paket u gotovo svim distribucijama GNU/Linuxa, počevši od Ubuntua i Fedore. Sastoji se od više programa:
- Writer - program za pisanje i obradu teksta;
- Calc - program za obradu tabličnih podataka, odnosno proračunskih tablica;
- Impress - program za izradu, uređivanje i pregledavanje prezentacija;
- Draw - program za crtanje;
- Base - razvoj baza podataka;
- Math - uređivač matematičkih formula.
LibreOffice koristi format ODF kao osnovni format za snimanje dokumenata, ali podržava i Microsoftove formate datoteka iz Microsoft Officea te razne druge formate koji su prikladni za pojedinu vrstu dokumenta.
Prijenos postavki s MS Windowsa
Ako ste koristili LibreOffice na MS Windowsu i željeli biste prenijeti njegove postavke na neki unixoid, to možete učiniti tako da kopirate sadržaj direktorija "APPDATA\LibreOffice" iz Windowsa u direktorij "~/.config/libreoffice" na unixoidu, pri čemu APPDATA predstavlja putanju korisnikovog direktorija za aplikacijske postavke u Windowsu (npr. "C:\Documents and Settings\username\Application Data" na MS Windows XP), a ~ je osnovni korisnički direktorij na unixoidu.
Vidi još učestala pitanja o korištenju LibreOfficea.