Razlika između inačica stranice Linux distribucije
Izvor: HrOpenWiki
m (→Lista distribucija) |
|||
| (Nije prikazano 56 međuinačica 6 suradnika) | |||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
* operacijski sustavi bazirani na Linuxu}} | * operacijski sustavi bazirani na Linuxu}} | ||
| − | + | Distribucija je operativni sustav nastao na [[Linux]] kernelu, te je dio velike [[UNIX]] obitelji. Budući da se sa samom Linux jezgrom ne bi se moglo napraviti puno toga, dodaje se grafičko sučelje ([[X-Windows]]), razni programi, alati i sl., čime nastaje distribucija Linuxa. Distribucije se mogu nazvati i kompilacijama, jer su upravo to - kompilacije najrazličitijeg softvera, a tvore cjelokupan i funkcionalan operacijski sustav spreman za korištenje na svim oblicima računala. | |
| − | == | + | Danas postoji više od 300 raznih distribucija i novi korisnik jednostavno mora proći kroz fazu odabira one distribucije koja će mu najbolje "sjesti". Svaka od njih ima svojstvene sposobnosti, mogućnosti i postavke, te rad sa softverskim paketima. Najbolje je odabir početi od onih najpopularnijih, a tek onda tražiti nešto drugo... |
| − | + | ||
| − | + | ==Popis distribucija po popularnosti*== | |
| − | + | :<nowiki>*</nowiki> popularnost se određuje rangom sa stranicama [http://distrowatch.com DistroWatch.com] kroz godinu dana | |
| − | + | ||
| − | + | ===Najpopularnije distribucije=== | |
| − | + | ||
| − | + | Najpopularnije distribucije obično karakterizira velika zajednica iz čega proizlazi i dobra podrška: | |
| − | + | :* bogata dokumentacija, posvećeno im je puno web stranica, foruma, portala i sl., | |
| − | + | :* mnogo paketiranog softvera u repozitorijima, | |
| − | + | :* u pravilu bolja podrška za hardver. | |
| − | + | ||
| − | + | Dakako, postoje i iznimke poput Gentoo i Arch Linuxa, koji imaju jako bogatu i kvalitetnu dokumentaciju, iako ne spadaju u najpopularnije distribucije. | |
| − | + | ||
| − | + | Dio svoje popularnosti neke distribucije mogu zahvaliti i svojim mecenama - velikim organizacijama ili softverskim korporacijama koje im pružaju infrastrukturu, plaćene programere, marketing i druge oblike financijske podrške. | |
| − | + | ||
| − | + | ||
| − | + | {{projectline|Debian|Debian|Veteran u svijetu Linux distribucija poznat po stabilnosti i prilagodljivosti. Svojom striktnom filozofijom uključuje samo slobodan softver. Vrlo je popularan na poslužiteljima, ali i na osobnim računalima. Podržava ga ogromna zajednica, ali nije u potpunosti prilagođen početnicima. Nudi veliki izbor grafičkih sučelja.|Echo-debian-48px.png}} | |
| − | + | {{projectline|Fedora|Fedora|Popularna distribucija koju sponzorira Red Hat. Odlikuje se najnovijim softverom iz FLOSS svijeta što često dovodi do nestabilnosti, te uglavnom uključuje samo slobodan softver. Zbog svega navedenog ipak nije najbolji izbor za početnike. Nudi veliki izbor grafičkih sučelja.|Echo-fedora-48px.png}} | |
| − | + | {{projectline|Linux Mint|Linux Mint|Najpopularnija distribucija bazirana na [[Debian|Debianu]] i [[Ubuntu|Ubuntuu]], koja je još više prilagođena početnicima nego originalni Ubuntu jer uključuje i vlasničke kodeke, Flash, Sun Javu itd. Kompatibilan je s Ubuntuovim i Debianovim paketima. Razvija vlastita grafička okruženja Cinnamon i MATE.|Echo-linuxmint-48px.png}} | |
| − | + | {{projectline|OpenSUSE|OpenSUSE|Slobodna distribucija iza koje stoji Novell. Pruža jedno od najkvalitetnijih izdanja [[KDE]] okruženja, a namijenjen je početnicima i naprednim korisnicima; upravljanje sustavom je centralizirano kroz grafičku aplikaciju [[YaST]].|Echo-opensuse-48px.png}} | |
| − | + | {{projectline|Ubuntu|Ubuntu|Najraširenija distribucija i najzaslužniji za popularizaciju Linuxa. Baziran je na Debianu. Iako je prvenstveno namijenjen početnicima, koriste ga i iskusniji korisnici. Dolazi s grafičkim sučeljem Unity, ali postoje i službeni derivati s ostalim sučeljima: [[Kubuntu]] ([[KDE]]), [[Xubuntu]] ([[XFCE]]), [[Lubuntu]] ([[LXDE]]) itd. Financiranje i razvoj podupire tvrtka Canonical.|Echo-ubuntu-48px.png}} | |
| − | + | ||
| − | + | ===Poznate, ali opet manje popularne distribucije=== | |
| − | |- | + | Iza ovih distribucija možda ne stoji ogromna zajednica ili korporacije, ali su svojim posebnostima i/ili kvalitetnom pridobile mnoge poklonike. Često nakon traganja među najpopularnijim, korisnici nađu ''onu pravu'' baš među ovim, manje popularnim distribucijama Linuxa. |
| − | + | ||
| − | + | {{projectline|Arch Linux|Arch| Popularna rolling-release distribucija, koja prati [http://en.wikipedia.org/wiki/KISS_principle KISS] princip; za naprednije korisnike sve koji žele detaljno upoznati dijelove i način funkcioniranja Linux sustava. Odlikuje ju odlična dokumentacija, velika razvojna zajednica i najnovija programska podrška. Mnoge distribucije ubacuju razne patcheve, nepotrebne module, deamone i ostale stvari kako bi korisnicima omogućile što jednostavnije out-of-the-box korištenje. Arch to ne radi, i baš zbog toga je brži i manji, ali zato i zahtjeva i više predznanja nego neke popularne distribucije |Echo-arch-48px.png}} | |
| − | + | {{projectline|BackTrack Linux|BackTrack|Ova distribucija, bazirana na [[Debian|Debianu]], prilagođena je ispitivanju sigurnosti računalnih sustava i mreža, ali osim u te, koristi se i u ne tako plemenite svrhe; alati koje koristi u pravilu su namijenjeni ljudima koji znaju što rade.|Backtrack-48px.png}} | |
| − | + | {{projectline|Chakra|Chakra|Chakra Live CD prilagođeni je [[Arch Linux|Arch]] s grafičkom instalacijom i KDEmod-om . Ideja je nastala na KDEmod chatu od strane KDEmod razvijatelja. Distribucija je još uvijek u Alpha 3 razvojnoj etapi.|Download chakra1.png}} | |
| − | + | {{projectline|CentOS|CentOS|CentOS distribucija je slobodna kopija komercijalne RHEL|CentOS-48px.png}} | |
| − | + | {{projectline|Damn Small Linux|Damn Small|Distribucija od 50 MB, namijenjena starijim računalima|Damnsmall-48px.jpg}} | |
| − | + | {{projectline|Gentoo Linux|Gentoo|Konfigurabilna distribucija za naprednije korisnike koja koristi Portage sustav za distribuciju softvera i hvali se optimiziranošću|Echo-gentoo-48px.png}} | |
| − | + | {{projectline|KNOPPIX|KNOPPIX|Svojevremeno jedna od najpopularnijih LiveCD distribucija. Obično se koristi kao demonstracijski CD ili za spašavanje podataka i operacijskog sustava; donedavno je dolazio s KDE3, no sad sadrži LXDE grafičko okruženje; zbog posebne metode kompresije može sadržavati i do 2GB softvera na jednom CD-u.|KNOPPIX-48px.png}} | |
| − | + | {{projectline|MEPIS Linux|MEPIS|Distribucija bazirana na Debianu koja se hvali završnom obradom i prilagođenošću početnicima.|MEPIS-48px.png}} | |
| − | + | {{projectline|PClinuxOS|PClinuxOS|Distribucija bazirana na Mandrake Linuxu (danas [[Mandriva]]) namijenjena početnicima; mana joj je mala razvijateljska zajednica, ali je ipak popularna zbog prilagođenosti početnicima.|Pclinuxos-48px.png}} | |
| − | + | {{projectline|Puppy Linux|Puppy|Mala distribucija posebno pogodna za Live izvođenje bilo sa CD-a, bilo sa USB-a. Mnogi ju koriste za administriranje ostalih operativnih sustava svog računala. Krasi ju osim toga i iznimna brzina.|PuppyLinux.jpg}} | |
| − | + | {{projectline|Sabayon Linux|Sabayon|Sabayon Linux bi se ukratko mogao okarakterizirati kao jednostavan [[Gentoo]] koji dolazi u LiveDVD izdanju; kao i Gentoo, Sabayon koristi sustav paketa ''[[portage]]'' što ga razlikuje od većine drugih distribucija Linuxa. |Sabayon-48px.png}} | |
| − | + | {{projectline|Scientific Linux|Scientific|Distribucija koja je bazirana na komercijalnom Red Hat Enterprise Linuxu prilagođena korištenju u znanosti (sadrži pakete za upravljanje klasterima, za numeričke izračune itd.); razvili su je zajedno FermiLab i CERN. |Scientific-48px.png}} | |
| − | + | {{projectline|Slackware|Slackware|Distribucija s dugom poviješću koju prati je slogan da se jedino uz nju može uistinu naučiti kako funkcionira Linux|Echo-slackware-48px.png}} | |
| − | |- | + | {{projectline|Slax|Slax|Mala distribucija koja se ''fura'' na minimalizam i jednostavnost; odlična za stara računala ili kao prijenosna USB distribucija|Echo-slax-48px.png}} |
| − | | | + | {{projectline|Xandros|Xandros|Komercijalna distribucija bazirana na [[Debian|Debianu]] koja često dolazi predinstalirana na ''netbook'' i prijenosna računala.|Xandros.png}} |
| − | |- | + | {{projectline|Zenwalk|Zenwalk|Jednostavna distribucija bazirana na Slackware distribuciji. Glavni ciljevi Zenwalka su jednostavnost i funkcionalnost.|Zenwalk.png}} |
| − | | | + | {{projectline|gOS|gOS|Jednostavna distribucija bazirana na Ubuntu distribuciji. Glavni ciljevi gOS-a su jednostavnost i laka povezanost s brojnim Google-ovim servisima.|GOS.gif}} |
| − | | | + | |
| − | | | + | ===Ostale Linux distribucije=== |
| − | |- | + | |
| − | | | + | Ostale se distribucije mogu podijeliti u dvije skupine: |
| − | |} | + | :# derivati, ''spinovi'' ili ''mixevi'' popularnijih distribucija koji ispravljaju neke ''nedostatke'' osnovnih distribucija i/ili imaju posebnu namjenu; |
| − | |} | + | :# distribucije napravljene "od nule" s ciljem postizanja nekog posebnog cilja (''nekada valjda poznatog samo samim autorima''). |
| + | |||
| + | Popis svih (aktivnijih) distribucija Linuxa, ali i BSD-a može se naći na stranicama [http://distrowatch.com/ DistroWatch.com]. Ima ih preko 300! | ||
[[Kategorija:GNU/Linux]] | [[Kategorija:GNU/Linux]] | ||
Trenutačna izmjena od 14:48, 16. srpnja 2012.
Ostali nazivi
- en. distributions
- distre
- operacijski sustavi bazirani na Linuxu
Distribucija je operativni sustav nastao na Linux kernelu, te je dio velike UNIX obitelji. Budući da se sa samom Linux jezgrom ne bi se moglo napraviti puno toga, dodaje se grafičko sučelje (X-Windows), razni programi, alati i sl., čime nastaje distribucija Linuxa. Distribucije se mogu nazvati i kompilacijama, jer su upravo to - kompilacije najrazličitijeg softvera, a tvore cjelokupan i funkcionalan operacijski sustav spreman za korištenje na svim oblicima računala.
Danas postoji više od 300 raznih distribucija i novi korisnik jednostavno mora proći kroz fazu odabira one distribucije koja će mu najbolje "sjesti". Svaka od njih ima svojstvene sposobnosti, mogućnosti i postavke, te rad sa softverskim paketima. Najbolje je odabir početi od onih najpopularnijih, a tek onda tražiti nešto drugo...
Sadržaj
Popis distribucija po popularnosti*
- * popularnost se određuje rangom sa stranicama DistroWatch.com kroz godinu dana
Najpopularnije distribucije
Najpopularnije distribucije obično karakterizira velika zajednica iz čega proizlazi i dobra podrška:
- bogata dokumentacija, posvećeno im je puno web stranica, foruma, portala i sl.,
- mnogo paketiranog softvera u repozitorijima,
- u pravilu bolja podrška za hardver.
Dakako, postoje i iznimke poput Gentoo i Arch Linuxa, koji imaju jako bogatu i kvalitetnu dokumentaciju, iako ne spadaju u najpopularnije distribucije.
Dio svoje popularnosti neke distribucije mogu zahvaliti i svojim mecenama - velikim organizacijama ili softverskim korporacijama koje im pružaju infrastrukturu, plaćene programere, marketing i druge oblike financijske podrške.
|
Debian Veteran u svijetu Linux distribucija poznat po stabilnosti i prilagodljivosti. Svojom striktnom filozofijom uključuje samo slobodan softver. Vrlo je popularan na poslužiteljima, ali i na osobnim računalima. Podržava ga ogromna zajednica, ali nije u potpunosti prilagođen početnicima. Nudi veliki izbor grafičkih sučelja. |
|
Fedora Popularna distribucija koju sponzorira Red Hat. Odlikuje se najnovijim softverom iz FLOSS svijeta što često dovodi do nestabilnosti, te uglavnom uključuje samo slobodan softver. Zbog svega navedenog ipak nije najbolji izbor za početnike. Nudi veliki izbor grafičkih sučelja. |
|
Linux Mint Najpopularnija distribucija bazirana na Debianu i Ubuntuu, koja je još više prilagođena početnicima nego originalni Ubuntu jer uključuje i vlasničke kodeke, Flash, Sun Javu itd. Kompatibilan je s Ubuntuovim i Debianovim paketima. Razvija vlastita grafička okruženja Cinnamon i MATE. |
|
OpenSUSE Slobodna distribucija iza koje stoji Novell. Pruža jedno od najkvalitetnijih izdanja KDE okruženja, a namijenjen je početnicima i naprednim korisnicima; upravljanje sustavom je centralizirano kroz grafičku aplikaciju YaST. |
|
Ubuntu Najraširenija distribucija i najzaslužniji za popularizaciju Linuxa. Baziran je na Debianu. Iako je prvenstveno namijenjen početnicima, koriste ga i iskusniji korisnici. Dolazi s grafičkim sučeljem Unity, ali postoje i službeni derivati s ostalim sučeljima: Kubuntu (KDE), Xubuntu (XFCE), Lubuntu (LXDE) itd. Financiranje i razvoj podupire tvrtka Canonical. |
Poznate, ali opet manje popularne distribucije
Iza ovih distribucija možda ne stoji ogromna zajednica ili korporacije, ali su svojim posebnostima i/ili kvalitetnom pridobile mnoge poklonike. Često nakon traganja među najpopularnijim, korisnici nađu onu pravu baš među ovim, manje popularnim distribucijama Linuxa.
|
Arch Popularna rolling-release distribucija, koja prati KISS princip; za naprednije korisnike sve koji žele detaljno upoznati dijelove i način funkcioniranja Linux sustava. Odlikuje ju odlična dokumentacija, velika razvojna zajednica i najnovija programska podrška. Mnoge distribucije ubacuju razne patcheve, nepotrebne module, deamone i ostale stvari kako bi korisnicima omogućile što jednostavnije out-of-the-box korištenje. Arch to ne radi, i baš zbog toga je brži i manji, ali zato i zahtjeva i više predznanja nego neke popularne distribucije |
|
BackTrack Ova distribucija, bazirana na Debianu, prilagođena je ispitivanju sigurnosti računalnih sustava i mreža, ali osim u te, koristi se i u ne tako plemenite svrhe; alati koje koristi u pravilu su namijenjeni ljudima koji znaju što rade. |
|
Chakra Chakra Live CD prilagođeni je Arch s grafičkom instalacijom i KDEmod-om . Ideja je nastala na KDEmod chatu od strane KDEmod razvijatelja. Distribucija je još uvijek u Alpha 3 razvojnoj etapi. |
|
CentOS CentOS distribucija je slobodna kopija komercijalne RHEL |
|
Damn Small Distribucija od 50 MB, namijenjena starijim računalima |
|
Gentoo Konfigurabilna distribucija za naprednije korisnike koja koristi Portage sustav za distribuciju softvera i hvali se optimiziranošću |
|
KNOPPIX Svojevremeno jedna od najpopularnijih LiveCD distribucija. Obično se koristi kao demonstracijski CD ili za spašavanje podataka i operacijskog sustava; donedavno je dolazio s KDE3, no sad sadrži LXDE grafičko okruženje; zbog posebne metode kompresije može sadržavati i do 2GB softvera na jednom CD-u. |
|
MEPIS Distribucija bazirana na Debianu koja se hvali završnom obradom i prilagođenošću početnicima. |
|
PClinuxOS Distribucija bazirana na Mandrake Linuxu (danas Mandriva) namijenjena početnicima; mana joj je mala razvijateljska zajednica, ali je ipak popularna zbog prilagođenosti početnicima. |
|
Puppy Mala distribucija posebno pogodna za Live izvođenje bilo sa CD-a, bilo sa USB-a. Mnogi ju koriste za administriranje ostalih operativnih sustava svog računala. Krasi ju osim toga i iznimna brzina. |
|
Sabayon Sabayon Linux bi se ukratko mogao okarakterizirati kao jednostavan Gentoo koji dolazi u LiveDVD izdanju; kao i Gentoo, Sabayon koristi sustav paketa portage što ga razlikuje od većine drugih distribucija Linuxa. |
|
Scientific Distribucija koja je bazirana na komercijalnom Red Hat Enterprise Linuxu prilagođena korištenju u znanosti (sadrži pakete za upravljanje klasterima, za numeričke izračune itd.); razvili su je zajedno FermiLab i CERN. |
|
Slackware Distribucija s dugom poviješću koju prati je slogan da se jedino uz nju može uistinu naučiti kako funkcionira Linux |
|
Slax Mala distribucija koja se fura na minimalizam i jednostavnost; odlična za stara računala ili kao prijenosna USB distribucija |
|
Xandros Komercijalna distribucija bazirana na Debianu koja često dolazi predinstalirana na netbook i prijenosna računala. |
|
Zenwalk Jednostavna distribucija bazirana na Slackware distribuciji. Glavni ciljevi Zenwalka su jednostavnost i funkcionalnost. |
|
gOS Jednostavna distribucija bazirana na Ubuntu distribuciji. Glavni ciljevi gOS-a su jednostavnost i laka povezanost s brojnim Google-ovim servisima. |
Ostale Linux distribucije
Ostale se distribucije mogu podijeliti u dvije skupine:
- derivati, spinovi ili mixevi popularnijih distribucija koji ispravljaju neke nedostatke osnovnih distribucija i/ili imaju posebnu namjenu;
- distribucije napravljene "od nule" s ciljem postizanja nekog posebnog cilja (nekada valjda poznatog samo samim autorima).
Popis svih (aktivnijih) distribucija Linuxa, ali i BSD-a može se naći na stranicama DistroWatch.com. Ima ih preko 300!
