Razlika između inačica stranice Projekt:Informatički rječnik
m (→Pretraživanje i indeks) |
m (→Kontrola i definicija kvalitete) |
||
| Redak 26: | Redak 26: | ||
== Kontrola i definicija kvalitete == | == Kontrola i definicija kvalitete == | ||
| − | + | ===Pravila=== | |
| − | + | ||
| + | # Domaće riječi imaju prednost pred stranim. | ||
| + | # Nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskog, francuskog, njemačkog itd. | ||
| + | # Prošireniji i korisnicima prihvatljiviji naziv ima prednost pred manje proširenim. | ||
| + | # Naziv mora biti usklađen sa (fonološkim, morfološkim, tvorbenim, sintaktičkim) sustavom hrvatskoga standardnog jezika. | ||
| + | # Kraći nazivi imaju prednost pred duljim. | ||
| + | # Naziv od kojeg se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onime od kojega se ne mogu tvoriti tvorenice. | ||
| + | # Treba izbjegavati da naziv unutar istoga terminološkog sustava ima više značenja. | ||
| + | # Nazive se ne smije bez valjana razloga mijenjati – ako jedan naziv već ima određeno značenje, ne treba istomu nazivu davati nova značenja te ako je jednome značenju pridružen jedan naziv ne treba mu pridružiti drugi. | ||
| + | # Naziv ima prednost pred drugim istoznačnim nazivima ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu. | ||
== Poveznice i reference == | == Poveznice i reference == | ||
Inačica od 10:34, 4. studenoga 2009.
Ovaj je dvojezični informatički rječnik nastao kao potpora projektu prevođenja grafičkog sučelja KDE4 jer trenutno ne postoji englesko-hrvatski informatički rječnik koji bi služio kao referenca za informatičke termine, a da je dostupan svima preko Weba.
U fizičkom izdanju postoji dvojezični englesko-hrvatski Informatički rječnik čiji je autor Miroslav Kiš. To nije loš rječnik, ali nije praktičan za volontersko prevođenje modernog slobodnog softvera i to zbog ovih nedostataka:
- nije dostupan na Webu pa je tako nedostupan većini volontera,
- izdan je 2000. i kao takav ne sadrži mnoge nove termine koji su se pojavili u informatičkom svijetu razvojem tehnologija i Interneta,
- za neke engleske pojmove su u međuvremenu nađeni bolji i spretniji hrvatski prijevodi (ili tada još nisu uvršteni u rječnik ili su samo opisani).
Unatoč ovim nedostacima, ovaj rječnik će se koristiti kao vodeća referenca pri traženju što boljeg hrvatskog prijevoda engleskih informatičkih termina.
Sadržaj
Pretraživanje i indeks
Pretraživanje rječnika moguće je kroz standardnu tražilicu ovih wiki stranica (potrebno je obilježiti imenski prostor Rječnik) ili putem indeksa unesenih riječi.
Isti je rječnik također dostupan i u drugim formatima:
- tekstualna inačica s izdvojenim izvedenim oblicima,
- HTML inačica,
- TBX inačica za razne prevodilačke programe, npr. Lokalize (desni klik na link i "Snimi kao..." za skidanje datoteke)
Više o drugim formatima na možete naći ovdje.
Dodavanje novih prijevoda
U adresu Wiki-ja potrebno je unijeti novi pojam na engleskom s prefiksom Rječnik:, npr.
http://wiki.open.hr/index.php/Rječnik:Default
Ako pojam već ne postoji, Wiki će ponuditi otvarnje nove stranice u koju je potrebno upisati prijevode (s time da preporučeni prijevod ide prvi i otisnut je podebljanim slovima). Nakon prijevoda bi bilo dobro objasniti pojam i napisati u kojem kontekstu se susrećemo s njime. Na kraju ide tehnički detalj (automatske reference) {{EN|pojam}}, npr.
{{EN|Default}}
Kontrola i definicija kvalitete
Pravila
- Domaće riječi imaju prednost pred stranim.
- Nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskog, francuskog, njemačkog itd.
- Prošireniji i korisnicima prihvatljiviji naziv ima prednost pred manje proširenim.
- Naziv mora biti usklađen sa (fonološkim, morfološkim, tvorbenim, sintaktičkim) sustavom hrvatskoga standardnog jezika.
- Kraći nazivi imaju prednost pred duljim.
- Naziv od kojeg se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onime od kojega se ne mogu tvoriti tvorenice.
- Treba izbjegavati da naziv unutar istoga terminološkog sustava ima više značenja.
- Nazive se ne smije bez valjana razloga mijenjati – ako jedan naziv već ima određeno značenje, ne treba istomu nazivu davati nova značenja te ako je jednome značenju pridružen jedan naziv ne treba mu pridružiti drugi.
- Naziv ima prednost pred drugim istoznačnim nazivima ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu.
