Razlika između inačica stranice Projekt:Informatički rječnik
Izvor: HrOpenWiki
m |
m |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
| − | Ovaj je dvojezični informatički rječnik nastao kao potpora [[KDE_lokalizacija|projektu]] prevođenja grafičkog sučelja KDE4. | + | Ovaj je dvojezični informatički rječnik nastao kao potpora [[KDE_lokalizacija|projektu]] prevođenja grafičkog sučelja [http://www.kde.org KDE4]. |
| − | + | Problem ovakvih lokalizacija softvera je što trenutno ne postoji englesko-hrvatski informatički rječnik koji bi služio kao referenca za informatičke termine, a da je dostupan svima preko Weba. | |
U fizičkom izdanju postoji dvojezični englesko-hrvatski Informatički rječnik čiji je autor Miroslav Kiš. To nije loš rječnik, ali nije praktičan za volontersko prevođenje modernog slobodnog softvera i to zbog ovih nedostataka: | U fizičkom izdanju postoji dvojezični englesko-hrvatski Informatički rječnik čiji je autor Miroslav Kiš. To nije loš rječnik, ali nije praktičan za volontersko prevođenje modernog slobodnog softvera i to zbog ovih nedostataka: | ||
* nije dostupan na Webu pa je tako nedostupan većini volontera, | * nije dostupan na Webu pa je tako nedostupan većini volontera, | ||
* izdan je 2000. i kao takav ne sadrži mnoge nove termine koji su se pojavili u informatičkom svijetu razvojem tehnologija i Interneta, | * izdan je 2000. i kao takav ne sadrži mnoge nove termine koji su se pojavili u informatičkom svijetu razvojem tehnologija i Interneta, | ||
| − | * za neke engleske pojmove | + | * za neke engleske pojmove u međuvremenu su nađeni bolji i spretniji hrvatski prijevodi (ili tada još nisu uvršteni u rječnik ili su prevedeni samo opisno). |
| − | Unatoč ovim nedostacima, ovaj rječnik će se | + | Unatoč ovim nedostacima, ovaj rječnik koristit će se kao vodeća referenca pri traženju što boljeg hrvatskog prijevoda engleskih informatičkih termina. |
| − | == Pretraživanje i indeks == | + | == Pretraživanje i indeks rječnika == |
Pretraživanje rječnika moguće je kroz standardnu [[Posebno:Search|tražilicu]] ovih wiki stranica (potrebno je obilježiti imenski prostor ''Rječnik'') ili putem [[:Kategorija:Rječnik|indeksa]] unesenih riječi. | Pretraživanje rječnika moguće je kroz standardnu [[Posebno:Search|tražilicu]] ovih wiki stranica (potrebno je obilježiti imenski prostor ''Rječnik'') ili putem [[:Kategorija:Rječnik|indeksa]] unesenih riječi. | ||
| Redak 19: | Redak 19: | ||
Više o drugim formatima na možete naći [http://wiki.open.hr/l10n/ ovdje]. | Više o drugim formatima na možete naći [http://wiki.open.hr/l10n/ ovdje]. | ||
| − | == Dodavanje novih | + | == Dodavanje novih riječi == |
| − | U adresu | + | U adresu wiki stranica potrebno je unijeti novi pojam na engleskom s prefiksom ''Rječnik:'', npr. |
http://wiki.open.hr/index.php/Rječnik:Default | http://wiki.open.hr/index.php/Rječnik:Default | ||
| − | Ako pojam već ne postoji, | + | Ako pojam već ne postoji, wiki će ponuditi otvarnje nove stranice u koju je potrebno upisati prijevode (s time da preporučeni prijevod ide prvi i otisnut je podebljanim slovima). Nakon prijevoda bi bilo dobro objasniti pojam i napisati u kojem kontekstu se susrećemo s njime. Na kraju ide tehnički detalj (automatske reference) ''<nowiki>{{EN|pojam}}</nowiki>'', npr. |
<nowiki>{{EN|Default}}</nowiki> | <nowiki>{{EN|Default}}</nowiki> | ||
| + | |||
| + | Ukoliko se radi samo o riječi koja je izvedenica neke druge riječi, potrebno je na novu stranicu staviti samo | ||
| + | <nowiki>#REDIRECT [[Rječnik:Osnovna_riječ]]</nowiki> | ||
== Kontrola i definicija kvalitete == | == Kontrola i definicija kvalitete == | ||
Inačica od 19:19, 13. studenoga 2009.
Ovaj je dvojezični informatički rječnik nastao kao potpora projektu prevođenja grafičkog sučelja KDE4.
Problem ovakvih lokalizacija softvera je što trenutno ne postoji englesko-hrvatski informatički rječnik koji bi služio kao referenca za informatičke termine, a da je dostupan svima preko Weba.
U fizičkom izdanju postoji dvojezični englesko-hrvatski Informatički rječnik čiji je autor Miroslav Kiš. To nije loš rječnik, ali nije praktičan za volontersko prevođenje modernog slobodnog softvera i to zbog ovih nedostataka:
- nije dostupan na Webu pa je tako nedostupan većini volontera,
- izdan je 2000. i kao takav ne sadrži mnoge nove termine koji su se pojavili u informatičkom svijetu razvojem tehnologija i Interneta,
- za neke engleske pojmove u međuvremenu su nađeni bolji i spretniji hrvatski prijevodi (ili tada još nisu uvršteni u rječnik ili su prevedeni samo opisno).
Unatoč ovim nedostacima, ovaj rječnik koristit će se kao vodeća referenca pri traženju što boljeg hrvatskog prijevoda engleskih informatičkih termina.
Sadržaj
Pretraživanje i indeks rječnika
Pretraživanje rječnika moguće je kroz standardnu tražilicu ovih wiki stranica (potrebno je obilježiti imenski prostor Rječnik) ili putem indeksa unesenih riječi.
Isti je rječnik također dostupan i u drugim formatima:
- tekstualna inačica s izdvojenim izvedenim oblicima,
- HTML inačica,
- TBX inačica za razne prevodilačke programe, npr. Lokalize (desni klik na link i "Snimi kao..." za skidanje datoteke)
Više o drugim formatima na možete naći ovdje.
Dodavanje novih riječi
U adresu wiki stranica potrebno je unijeti novi pojam na engleskom s prefiksom Rječnik:, npr.
http://wiki.open.hr/index.php/Rječnik:Default
Ako pojam već ne postoji, wiki će ponuditi otvarnje nove stranice u koju je potrebno upisati prijevode (s time da preporučeni prijevod ide prvi i otisnut je podebljanim slovima). Nakon prijevoda bi bilo dobro objasniti pojam i napisati u kojem kontekstu se susrećemo s njime. Na kraju ide tehnički detalj (automatske reference) {{EN|pojam}}, npr.
{{EN|Default}}
Ukoliko se radi samo o riječi koja je izvedenica neke druge riječi, potrebno je na novu stranicu staviti samo
#REDIRECT [[Rječnik:Osnovna_riječ]]
Kontrola i definicija kvalitete
Pravila
- Domaće riječi imaju prednost pred stranim.
- Nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskog, francuskog, njemačkog itd.
- Prošireniji i korisnicima prihvatljiviji naziv ima prednost pred manje proširenim.
- Naziv mora biti usklađen sa (fonološkim, morfološkim, tvorbenim, sintaktičkim) sustavom hrvatskoga standardnog jezika.
- Kraći nazivi imaju prednost pred duljim.
- Naziv od kojeg se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onime od kojega se ne mogu tvoriti tvorenice.
- Treba izbjegavati da naziv unutar istoga terminološkog sustava ima više značenja.
- Nazive se ne smije bez valjana razloga mijenjati – ako jedan naziv već ima određeno značenje, ne treba istomu nazivu davati nova značenja te ako je jednome značenju pridružen jedan naziv ne treba mu pridružiti drugi.
- Naziv ima prednost pred drugim istoznačnim nazivima ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu.
