Razlika između inačica stranice Uvod u Linux
m (→Kako to izgleda?) |
m (→Jedan je čovjek tada udario šakom o stol) |
||
| (Nije prikazano 29 međuinačica 3 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
| − | Ovaj tekst obuhvaća kratku povijest nastanka slobodnog softvera i operacijskog sustava GNU/Linux te njegove današnje mogućnosti, raširenost i utjecaj. Sve to bez suviše detalja i činjenica. Detaljniji, ozbiljniji i enciklopedijski ustrojen članak možete pročitati [[ | + | Ovaj tekst obuhvaća kratku povijest nastanka slobodnog softvera i operacijskog sustava GNU/Linux te njegove današnje mogućnosti, raširenost i utjecaj. Sve to bez suviše detalja i činjenica. Detaljniji, ozbiljniji i enciklopedijski ustrojen članak možete pročitati [[Linux|ovdje]]. |
==Povijesni uvod== | ==Povijesni uvod== | ||
Uvod najbolje prolazi kroz priču, pa ćemo mi tako ovdje i početi... kroz priču... | Uvod najbolje prolazi kroz priču, pa ćemo mi tako ovdje i početi... kroz priču... | ||
| − | ''Iza sedam brda i sedam dolina...'' kada su računala bila viđena samo u znanstvenim laboratorijima sveučilišta i instituta, nitko nije mogao predvidjeti kako će se računala razvijati. Tada su računala nerijetko zauzimala cijele prostorije ili oveće ormare, a programirala su se direktno, npr. bušenim karticama. Sve se vrtilo oko hardvera, a na softver nitko nije ni obraćao pažnju (za program je trebalo izbušiti kartice ili vrpce). Kako je nivo apstrakcije upravljanja računala rastao tako je softver postajao sve kompleksniji, no znanstvenici i inženjeri su ga i dalje dijelili i prilagođavali bez ikakvih restrikcija. Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, stvari u svijetu računala su se | + | ''Iza sedam brda i sedam dolina...'' kada su računala bila viđena samo u znanstvenim laboratorijima sveučilišta i instituta, nitko nije mogao predvidjeti kako će se računala razvijati. Tada su računala nerijetko zauzimala cijele prostorije ili oveće ormare, a programirala su se direktno, npr. bušenim karticama. Sve se vrtilo oko hardvera, a na softver nitko nije ni obraćao pažnju (za program je trebalo izbušiti kartice ili vrpce). Kako je nivo apstrakcije upravljanja računala rastao tako je softver postajao sve kompleksniji, no znanstvenici i inženjeri su ga i dalje dijelili i prilagođavali bez ikakvih restrikcija. Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, stvari u svijetu računala počele su se mijenjati: računala su postajala sve korisnija i za zadaće pored znanstvenih istraživanja i proračuna za posebne situacije... |
===Došli neki novi klinci... klinci s parama=== | ===Došli neki novi klinci... klinci s parama=== | ||
Počela je masovna primjena računala i njihova komercijalizacija. Danas poznati proizvođači računala su počinjali tada svoje karijere u garažama... Računala su tih godina ušla u većinu ureda te u pokoji dom. Softver je isto tako prolazio kroz strelovit napredak, postajao je sve kompleksniji, ali i sve zatvoreniji - algoritmi i procedure u programima postaju poslovne i industrijske tajne. Softver je postao proizvod na kojem se moglo zaraditi. | Počela je masovna primjena računala i njihova komercijalizacija. Danas poznati proizvođači računala su počinjali tada svoje karijere u garažama... Računala su tih godina ušla u većinu ureda te u pokoji dom. Softver je isto tako prolazio kroz strelovit napredak, postajao je sve kompleksniji, ali i sve zatvoreniji - algoritmi i procedure u programima postaju poslovne i industrijske tajne. Softver je postao proizvod na kojem se moglo zaraditi. | ||
| − | No zatvorena priroda softvera počela je izazivati sve više praktičnih, ali i ideoloških problema. Problemi poput ovisnosti o jednom proizvođaču (en. ''vendor lock-in'') pokušali su se riješiti uvođenjem standarda, ali su se tih standarda slabo držali proizvođači hardvera, a još slabije softvera. Softver je često bio pun grešaka i limitiranih mogućnosti, dok je pojedinačna modifikacija i prilagodba istog bila nemoguća i zabranjena. Mijenjanje cijele platforme na onu koja bi više odgovarala potrebama značilo bi enormne troškove jer ništa nije bilo isto. Sami proizvođači su to | + | {{Info-balon|Vlasnički...|...softver, zvan još i zatvoren ili neslobodan softver. Odnosi se na onaj softver čije licence ograničavaju njegovo korištenje, modificiranje, kopiranje i/ili dijeljenje. Primjer takvog softvera je operacijski sustav Microsoft Windows.}} |
| + | No zatvorena priroda softvera počela je izazivati sve više praktičnih, ali i ideoloških problema. Problemi poput ovisnosti o jednom proizvođaču (en. ''vendor lock-in'') pokušali su se riješiti uvođenjem standarda, ali su se tih standarda slabo držali proizvođači hardvera, a još slabije softvera. Softver je često bio pun grešaka i limitiranih mogućnosti, dok je pojedinačna modifikacija i prilagodba istog bila nemoguća i zabranjena. Mijenjanje cijele platforme na onu koja bi više odgovarala potrebama značilo bi enormne troškove jer ništa nije bilo isto. Sami proizvođači su to koristili tako što su cijene vlastitih proizvoda postavili vrlo visoko, ali opet nešto niže od one cijene koju bi kupac morao platiti da zamijeni njihov proizvod za konkurentski. Softver, ali i hardver, zbog toga je bio izuzetno skup. | ||
| − | ===Jedan | + | ===Jedan je čovjek tada udario šakom o stol=== |
| − | [[Slika:Richard Stallman.jpg|thumb|Richard M. Stallman ( | + | [[Slika:Richard Stallman.jpg|thumb|Richard M. Stallman ('''rms''')]] |
U MIT-ovom laboratoriju, računalni programer Richard M. Stallman suočen s nemogućnošću da izmjeni upravljačke programe uredskog pisača (molio je proizvođača da mu isporuči izvorni kod, na što su ga ovi glatko odbili), udario je šakom o stol i krenuo pisati softver koji će nadomjestiti onaj zatvoreni i koji neće imati takvih limitacija. Objavio je GNU Manifest s kojim kreće GNU-pokret. | U MIT-ovom laboratoriju, računalni programer Richard M. Stallman suočen s nemogućnošću da izmjeni upravljačke programe uredskog pisača (molio je proizvođača da mu isporuči izvorni kod, na što su ga ovi glatko odbili), udario je šakom o stol i krenuo pisati softver koji će nadomjestiti onaj zatvoreni i koji neće imati takvih limitacija. Objavio je GNU Manifest s kojim kreće GNU-pokret. | ||
U tom manifestu traži pomoć ljudi, koji su razočarani tadašnjim stanjem u svijetu softvera, da mu se pridruže te da zajedno naprave alternativni operacijski sustav zvan GNU (dolazi od rekurzivne kratice GNU's Not Unix) i sve programe s kojim će biti potpuno neovisni o vlasničkom softveru i koji će drugi moći koristiti ''baš kao i zrak''. | U tom manifestu traži pomoć ljudi, koji su razočarani tadašnjim stanjem u svijetu softvera, da mu se pridruže te da zajedno naprave alternativni operacijski sustav zvan GNU (dolazi od rekurzivne kratice GNU's Not Unix) i sve programe s kojim će biti potpuno neovisni o vlasničkom softveru i koji će drugi moći koristiti ''baš kao i zrak''. | ||
| − | Iako se u startu činilo kao nemoguća misija s puno nepremostivih prepreka, Stallmanu se vremenom pridruživalo sve više ljudi. Osnovana je | + | Iako se u startu činilo kao nemoguća misija s puno nepremostivih prepreka, Stallmanu se vremenom pridruživalo sve više ljudi. Osnovana je Zaklada za Slobodni Softver (''Free Software Fundation'') sa zadatkom da brine o birokraciji GNU-pokreta. Zajednica GNU-pokreta je do kraja 80-ih dovršila sve osnovne komponente operacijskog sustava i osnovnih programa, ali je nedostajao glavni dio - jezgra sustava. Projekt GNU Hurd je trebao isporučiti jezgru sustava, ali zbog svoje kompleksnosti jednostavno to nije uspio (iako je taj projekt aktivan i danas). |
I tako je GNU-pokretu nedostajala jedna, ali jako bitna komponenta... | I tako je GNU-pokretu nedostajala jedna, ali jako bitna komponenta... | ||
===Rodio se Pingvin=== | ===Rodio se Pingvin=== | ||
| − | [[Slika:Tux.png|thumb|100px|Tux - maskota | + | [[Slika:Tux.png|thumb|100px|Tux - maskota Linuxa]] |
Inspiriran profesorovim edukacijskim operacijskim sustavom MINIX, finski student Linus Torvalds iz hobija je počeo pisati svoj operacijski sustav. Svoj rad objavljuje na Usenet grupi u kojoj traži prijedloge i kritiku za svoj rad. Spominje da se ne radi o ničem profesionalnom, već da je to samo hobi. Iako je odbacio ideju da njegov rad nosi ime Linux, jer mu se ipak činila preegocentrična, nazvao ga je Freax. Međutim, njegov sveučilišni kolega koji je postavio njegov rad na javni poslužitelj ipak je projekt nazvao Linux. Rođen je pingvin (sama ikona Linuxa - Tux, popularni pingvin, napravljena je tek '96.). | Inspiriran profesorovim edukacijskim operacijskim sustavom MINIX, finski student Linus Torvalds iz hobija je počeo pisati svoj operacijski sustav. Svoj rad objavljuje na Usenet grupi u kojoj traži prijedloge i kritiku za svoj rad. Spominje da se ne radi o ničem profesionalnom, već da je to samo hobi. Iako je odbacio ideju da njegov rad nosi ime Linux, jer mu se ipak činila preegocentrična, nazvao ga je Freax. Međutim, njegov sveučilišni kolega koji je postavio njegov rad na javni poslužitelj ipak je projekt nazvao Linux. Rođen je pingvin (sama ikona Linuxa - Tux, popularni pingvin, napravljena je tek '96.). | ||
| Redak 42: | Redak 43: | ||
===Distribucije=== | ===Distribucije=== | ||
| − | + | Distribucije GNU/Linuxa su operacijski sustavi, bazirani na Linux jezgri, uz koje su priloženi razni programi odabrani i prilagođeni određenoj namjeni, a postoje prvenstveno kako bi se zadovoljile pojedine skupine korisnika, npr.: | |
| − | Distribucije GNU/Linuxa postoje prvenstveno kako bi se zadovoljile pojedine | + | |
* za poslužitelje je potreban stabilan i prvenstveno siguran softver s poslužiteljskim aplikacijama | * za poslužitelje je potreban stabilan i prvenstveno siguran softver s poslužiteljskim aplikacijama | ||
* za znanstvenu djelatnost su potrebne aplikacije za numeričke kalkulacije | * za znanstvenu djelatnost su potrebne aplikacije za numeričke kalkulacije | ||
| Redak 56: | Redak 56: | ||
Osim radi prilagodbe zadacima, nove distribucije nastaju i radi konkurentnosti. Uvijek se nađe grupacija ljudi koji misle da mogu posao napraviti bolje i tako nastane nova distribucija na bazi stare koja poboljša njezine nedostatke. | Osim radi prilagodbe zadacima, nove distribucije nastaju i radi konkurentnosti. Uvijek se nađe grupacija ljudi koji misle da mogu posao napraviti bolje i tako nastane nova distribucija na bazi stare koja poboljša njezine nedostatke. | ||
| − | Primjeri najkorištenijih distribucija opće namjene su [[Ubuntu]], [[Fedora]], [[Debian]], [[OpenSUSE]], [[Linux Mint]], [[ | + | Primjeri najkorištenijih distribucija opće namjene su [[Ubuntu]], [[Fedora]], [[Debian]], [[OpenSUSE]], [[Linux Mint]], [[Arch Linux]], [[Mandriva]], [[Gentoo]],... |
===Prednosti=== | ===Prednosti=== | ||
| Redak 62: | Redak 62: | ||
Prva stvar koja se nameće svakako je razlog zašto nešto uopće učiniti. Tako je logično pitati se, zašto bih odabrao ili prešao na GNU/Linux? Koji su to razlozi, da bih mijenjao svoje navike ili koristio nešto za što nisam niti čuo? | Prva stvar koja se nameće svakako je razlog zašto nešto uopće učiniti. Tako je logično pitati se, zašto bih odabrao ili prešao na GNU/Linux? Koji su to razlozi, da bih mijenjao svoje navike ili koristio nešto za što nisam niti čuo? | ||
| − | Ukratko, prednosti GNU/Linuxa u odnosu na najpopularniji vlasnički operacijski sustav su: | + | Ukratko, prednosti GNU/Linuxa u odnosu na najpopularniji aktualni vlasnički operacijski sustav su: |
* sve je doista besplatno; sve što će te moći naći na ovim stranicama je besplatno i može se slobodno koristiti, bez ikakvih ograničenja; ne plaća se nikakva licenca za korištenje (ipak, u široj slici, platit ćete vrijeme koje će vam biti potrebno da se naviknete i prilagodite novoj platformi, što je vrlo značajna stavka kod poslovnih korisnika) | * sve je doista besplatno; sve što će te moći naći na ovim stranicama je besplatno i može se slobodno koristiti, bez ikakvih ograničenja; ne plaća se nikakva licenca za korištenje (ipak, u široj slici, platit ćete vrijeme koje će vam biti potrebno da se naviknete i prilagodite novoj platformi, što je vrlo značajna stavka kod poslovnih korisnika) | ||
* nema aktivnih računalnih virusa i ostalih zloćudnih programa koji mogu uništiti ili usporiti vaš rad | * nema aktivnih računalnih virusa i ostalih zloćudnih programa koji mogu uništiti ili usporiti vaš rad | ||
* većina softvera se brzo i jednostavno ažurira putem Interneta (naravno, nove verzije programa opet nije potrebno platiti) | * većina softvera se brzo i jednostavno ažurira putem Interneta (naravno, nove verzije programa opet nije potrebno platiti) | ||
| − | * zbog | + | * zbog, od početka, dobro definirane granice između korisnika i sustava, strogih pravila nametnutih stvaraocima programa, inovativnih tehnologija i sl. gotovo je nemoguće da se sustav uspori nakon dužeg vremena korištenja i time nestaje potreba za reinstalacijom sustava |
* velika mogućnost prilagodbe, bilo izgleda bilo funkcionalnosti, npr. moguće je birati između različitih grafičkih okruženja. | * velika mogućnost prilagodbe, bilo izgleda bilo funkcionalnosti, npr. moguće je birati između različitih grafičkih okruženja. | ||
| + | |||
| + | ''(aktualno: 2009. godine)'' | ||
===Problemi=== | ===Problemi=== | ||
| Redak 73: | Redak 75: | ||
====Model razvoja==== | ====Model razvoja==== | ||
| − | Sam model razvoja ima nekih fundamentalnih problema u odnosu na druge modele. Prvi, i dakako najznačajniji, je što većina ''opensource'' projekata (pogotovo onih manjih) nastaje u nečije slobodno vrijeme i onda kad postoji entuzijazam za rad na projektu. Kada slobodnog vremena za razvoj nestane ili splasne entuzijazam kod razvijatelja projekta, projekt staje s razvojem i svi njegovi korisnici prisiljeni su u većini slučajeva tražiti alternativu (jer se više ne ispravljaju greške, ne dolaze nove mogućnosti, gubi se kompatibilnost što s nadograđenim softverom, što s novim hardverom). Međutim, u pravilu, oni popularniji projekti uvijek nađu nove volontere koji će ih dalje nastaviti voditi ili uzeti sve dobro od starog projekta i započeti sličan novi. Očito, oni projekti za usku, specijaliziranu publiku (mali broj ljudi) imaju veće šanse da se ugase, stoga je takvim projektima ipak potrebna neka vrsta sponzorstva. | + | Sam model razvoja slobodnog softvera ima nekih fundamentalnih problema u odnosu na druge modele. Prvi, i dakako najznačajniji, je što većina ''opensource'' projekata (pogotovo onih manjih) nastaje u nečije slobodno vrijeme i onda kad postoji entuzijazam za rad na projektu. Kada slobodnog vremena za razvoj nestane ili splasne entuzijazam kod razvijatelja projekta, projekt staje s razvojem i svi njegovi korisnici prisiljeni su u većini slučajeva tražiti alternativu (jer se više ne ispravljaju greške, ne dolaze nove mogućnosti, gubi se kompatibilnost što s nadograđenim softverom, što s novim hardverom). Međutim, u pravilu, oni popularniji projekti uvijek nađu nove volontere koji će ih dalje nastaviti voditi ili uzeti sve dobro od starog projekta i započeti sličan novi. Očito, oni projekti za usku, specijaliziranu publiku (mali broj ljudi) imaju veće šanse da se ugase, stoga je takvim projektima ipak potrebna neka vrsta sponzorstva. |
====Kompatibilnost licenci i dijeljenje pod istim uvjetima==== | ====Kompatibilnost licenci i dijeljenje pod istim uvjetima==== | ||
| − | Licence služe kako bi se slobodni softver zaštitio od mogućih zloporoba, ponajprije "onemogućavanja" [[O_slobodnom_i_otvorenom_softveru#Osnovne_slobode_i_slu.C5.BEbene_definicije|osnovnih sloboda]]. Iako bi ''copyleft'' licence trebale služiti samo kao pravni okvir za slobodni softver, one u nekim slučajevima onemogućuju miješanje radova koji su licencirani pod različitim licencama. Različite primjene i situacije u kojima se koristi slobodni softver | + | Licence služe kako bi se slobodni softver zaštitio od mogućih zloporoba, ponajprije "onemogućavanja" [[O_slobodnom_i_otvorenom_softveru#Osnovne_slobode_i_slu.C5.BEbene_definicije|osnovnih sloboda]]. Iako bi ''copyleft'' licence trebale služiti samo kao pravni okvir za slobodni softver, one u nekim slučajevima onemogućuju miješanje radova koji su licencirani pod različitim licencama. Različite primjene i situacije u kojima se koristi slobodni softver zahtijevaju različite licence. Zbog toga dolazi do kolizija. No s druge strane, nove/nekompatibilne licence nastaju i zbog osobnih preferenci i želja autora softvera. |
Poslovni korisnici često imaju problema s primjenom slobodnog softvera zbog tzv. "dijeljenje pod istim uvjetima", što je svojstvo većine slobodnih licenci. No to je isključivo problem tih korisnika koji se nisu prilagodili novoj paradigmi slobodnog softvera. Postoje naravno primjeri slobodnih licenci koje ne traže dijeljenje pod istim uvjetima, npr. BSD licenca, koja omogućuje gotovo potpunu slobodu, čak i da se slobodni softver preuzme, modificira i izda kao zatvoreni, vlasnički softver. | Poslovni korisnici često imaju problema s primjenom slobodnog softvera zbog tzv. "dijeljenje pod istim uvjetima", što je svojstvo većine slobodnih licenci. No to je isključivo problem tih korisnika koji se nisu prilagodili novoj paradigmi slobodnog softvera. Postoje naravno primjeri slobodnih licenci koje ne traže dijeljenje pod istim uvjetima, npr. BSD licenca, koja omogućuje gotovo potpunu slobodu, čak i da se slobodni softver preuzme, modificira i izda kao zatvoreni, vlasnički softver. | ||
| − | No generalno, | + | No generalno, licence slobodnog softvera su vrlo ''netolerantane'' prema vlasničkom (zatvorenom) softveru i ne dozvoljavaju miješanje. |
====Podrška proizvođača softvera i hardvera==== | ====Podrška proizvođača softvera i hardvera==== | ||
Treba odmah naglasiti da se proizvođači fokusiraju na ono za što postoji tržište. U tom vidu je ova negativnost samoobjašnjavajuća: slobodni softver je odlično podržan i hardverski i softverski kad je u ulozi poslužitelja, jer se većina Internet poslužitelja vrti na GNU/Linuxu. S druge strane, operacijski sustav GNU/Linux nije rasprostranjen na tržištu osobnih računala stoga ona nisu ni tako dobro podržana: | Treba odmah naglasiti da se proizvođači fokusiraju na ono za što postoji tržište. U tom vidu je ova negativnost samoobjašnjavajuća: slobodni softver je odlično podržan i hardverski i softverski kad je u ulozi poslužitelja, jer se većina Internet poslužitelja vrti na GNU/Linuxu. S druge strane, operacijski sustav GNU/Linux nije rasprostranjen na tržištu osobnih računala stoga ona nisu ni tako dobro podržana: | ||
| − | * često se zna dogoditi da ne radi novi tintni pisač, web kamerica, grafička kartica ili hibernacija na laptopu i sve zato jer nema podrške za Linux od samog proizvođača | + | * često se zna dogoditi da ne radi novi tintni pisač, web kamerica, grafička kartica ili hibernacija na laptopu i sve zato jer nema podrške za Linux od samog proizvođača (no isto se događa i sa starijim inačicama vlasničkih operacijskih sustava) |
| − | * specijalizirni softver, poput | + | * specijalizirni softver, poput Autodeskovog AutoCAD-a, nema inačice za GNU/Linux (postoje slobodne alternative, ali još nisu dosegle nivo kvalitete i mogućnosti ''vlasničkih parnjaka'') |
| − | * | + | * igraća industrija gotovo u potpunosti zanemaruje Linux zajednicu, pa su igraći naslovi za Linux vrlo rijetki (no, situacija s ''indie'' igrama je mnogo bolja) |
---- | ---- | ||
| Redak 91: | Redak 93: | ||
===Kome je GNU/Linux namjenjen? (prednosti vs. mane)=== | ===Kome je GNU/Linux namjenjen? (prednosti vs. mane)=== | ||
| − | '''Svima | + | '''Svima! Odnosno, gotovo svima''' :-) |
Ukratko, ukoliko niste aktivni igrač ili ako vam posao ne ovisi o aplikacijama koje ne rade na Linuxu, nećete naići na prepreke s Linuxom. | Ukratko, ukoliko niste aktivni igrač ili ako vam posao ne ovisi o aplikacijama koje ne rade na Linuxu, nećete naići na prepreke s Linuxom. | ||
| Redak 98: | Redak 100: | ||
===Kako to izgleda?=== | ===Kako to izgleda?=== | ||
| − | + | ||
Moderne distribucije GNU/Linuxa drže korak s modernim vlasničkim operacijskim sustavima, a u nekim segmentima ih i nadmašuju. Kako sve to izgleda u praksi imat ćete priliku vidjeti ako nastavite s daljnjim čitanjem ovih tekstova... | Moderne distribucije GNU/Linuxa drže korak s modernim vlasničkim operacijskim sustavima, a u nekim segmentima ih i nadmašuju. Kako sve to izgleda u praksi imat ćete priliku vidjeti ako nastavite s daljnjim čitanjem ovih tekstova... | ||
| + | |||
| + | <gallery> | ||
| + | Slika:KDE-desktop.jpg|Grafičko okruženje [[KDE]]4 | ||
| + | Slika:Scr19-instalacija.jpg|Grafičko okruženje [[Gnome]] na distribuciji [[Ubuntu]] | ||
| + | Slika:Slax2.png|KDE3 na hardverski nezahtjevnoj distribuciji [[Slax]] | ||
| + | Slika:Gos1.png|Gnome na [[gOS]]-u | ||
| + | Slika:HTC Magic.jpg|[[Android]], baziran na Linuxu, namijenjen je mobilnim telefonima | ||
| + | Slika:Mint-16.png|Gnome na distribuciji [[Linux_Mint|Linux Mint]] | ||
| + | Slika:Xfce-desktop.jpg|Hardverski nezahtjevno sučelje [[Xfce]] | ||
| + | </gallery> | ||
---- | ---- | ||
[[Linux_za_početnike | << Povratak]] | [[Linux_za_početnike | << Povratak]] | ||
| + | |||
| + | [[Kategorija:GNU/Linux]] | ||
Trenutačna izmjena od 23:20, 7. lipnja 2016.
Ovaj tekst obuhvaća kratku povijest nastanka slobodnog softvera i operacijskog sustava GNU/Linux te njegove današnje mogućnosti, raširenost i utjecaj. Sve to bez suviše detalja i činjenica. Detaljniji, ozbiljniji i enciklopedijski ustrojen članak možete pročitati ovdje.
Povijesni uvod
Uvod najbolje prolazi kroz priču, pa ćemo mi tako ovdje i početi... kroz priču...
Iza sedam brda i sedam dolina... kada su računala bila viđena samo u znanstvenim laboratorijima sveučilišta i instituta, nitko nije mogao predvidjeti kako će se računala razvijati. Tada su računala nerijetko zauzimala cijele prostorije ili oveće ormare, a programirala su se direktno, npr. bušenim karticama. Sve se vrtilo oko hardvera, a na softver nitko nije ni obraćao pažnju (za program je trebalo izbušiti kartice ili vrpce). Kako je nivo apstrakcije upravljanja računala rastao tako je softver postajao sve kompleksniji, no znanstvenici i inženjeri su ga i dalje dijelili i prilagođavali bez ikakvih restrikcija. Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, stvari u svijetu računala počele su se mijenjati: računala su postajala sve korisnija i za zadaće pored znanstvenih istraživanja i proračuna za posebne situacije...
Došli neki novi klinci... klinci s parama
Počela je masovna primjena računala i njihova komercijalizacija. Danas poznati proizvođači računala su počinjali tada svoje karijere u garažama... Računala su tih godina ušla u većinu ureda te u pokoji dom. Softver je isto tako prolazio kroz strelovit napredak, postajao je sve kompleksniji, ali i sve zatvoreniji - algoritmi i procedure u programima postaju poslovne i industrijske tajne. Softver je postao proizvod na kojem se moglo zaraditi.
No zatvorena priroda softvera počela je izazivati sve više praktičnih, ali i ideoloških problema. Problemi poput ovisnosti o jednom proizvođaču (en. vendor lock-in) pokušali su se riješiti uvođenjem standarda, ali su se tih standarda slabo držali proizvođači hardvera, a još slabije softvera. Softver je često bio pun grešaka i limitiranih mogućnosti, dok je pojedinačna modifikacija i prilagodba istog bila nemoguća i zabranjena. Mijenjanje cijele platforme na onu koja bi više odgovarala potrebama značilo bi enormne troškove jer ništa nije bilo isto. Sami proizvođači su to koristili tako što su cijene vlastitih proizvoda postavili vrlo visoko, ali opet nešto niže od one cijene koju bi kupac morao platiti da zamijeni njihov proizvod za konkurentski. Softver, ali i hardver, zbog toga je bio izuzetno skup.
Jedan je čovjek tada udario šakom o stol
U MIT-ovom laboratoriju, računalni programer Richard M. Stallman suočen s nemogućnošću da izmjeni upravljačke programe uredskog pisača (molio je proizvođača da mu isporuči izvorni kod, na što su ga ovi glatko odbili), udario je šakom o stol i krenuo pisati softver koji će nadomjestiti onaj zatvoreni i koji neće imati takvih limitacija. Objavio je GNU Manifest s kojim kreće GNU-pokret.
U tom manifestu traži pomoć ljudi, koji su razočarani tadašnjim stanjem u svijetu softvera, da mu se pridruže te da zajedno naprave alternativni operacijski sustav zvan GNU (dolazi od rekurzivne kratice GNU's Not Unix) i sve programe s kojim će biti potpuno neovisni o vlasničkom softveru i koji će drugi moći koristiti baš kao i zrak.
Iako se u startu činilo kao nemoguća misija s puno nepremostivih prepreka, Stallmanu se vremenom pridruživalo sve više ljudi. Osnovana je Zaklada za Slobodni Softver (Free Software Fundation) sa zadatkom da brine o birokraciji GNU-pokreta. Zajednica GNU-pokreta je do kraja 80-ih dovršila sve osnovne komponente operacijskog sustava i osnovnih programa, ali je nedostajao glavni dio - jezgra sustava. Projekt GNU Hurd je trebao isporučiti jezgru sustava, ali zbog svoje kompleksnosti jednostavno to nije uspio (iako je taj projekt aktivan i danas).
I tako je GNU-pokretu nedostajala jedna, ali jako bitna komponenta...
Rodio se Pingvin
Inspiriran profesorovim edukacijskim operacijskim sustavom MINIX, finski student Linus Torvalds iz hobija je počeo pisati svoj operacijski sustav. Svoj rad objavljuje na Usenet grupi u kojoj traži prijedloge i kritiku za svoj rad. Spominje da se ne radi o ničem profesionalnom, već da je to samo hobi. Iako je odbacio ideju da njegov rad nosi ime Linux, jer mu se ipak činila preegocentrična, nazvao ga je Freax. Međutim, njegov sveučilišni kolega koji je postavio njegov rad na javni poslužitelj ipak je projekt nazvao Linux. Rođen je pingvin (sama ikona Linuxa - Tux, popularni pingvin, napravljena je tek '96.).
Ubrzo je projekt Linux privukao mnoge programere i počeo naglo napredovati, što je privuklo pozornost GNU-pokreta koji ga je prigrlio kao jezgru svog operacijskog sustava. Novi operacijski sustav dobio je naziv GNU/Linux.
GNU/Linux danas i što može ponuditi
Danas je Linux jedan od najbrže rastućih projekata slobodnog softvera kojeg ne razvijaju više samo računalni entuzijasti, već i korporacije poput Red Hata, Googlea, Novella itd.
Linux i ostali projekti slobodnog softvera osvojili su srca entuzijasta svojom ideologijom i otvorenošću, a korporacija uspješnim modelom razvoja koji je brži, kvalitetniji i jeftiniji od ostalih u većini slučajeva.
Od mobitela do superračunala
Iako je na početku svog života radio samo na Intelovoj 386(486) platfromi, danas je Linux prisutan na mobilnim telefonima (Android, webOS, Maemo), 80% od 500 najbržih superračunala, mrežnim i navigacijskim uređajima, televizorima, robotima, pametnim kućanskim aparatima, te naravno, osobnim računalima.
Sva ta primjena govori kako je Linux, a time i GNU/Linux, izrazito prilagodljiv (modularan), a osim toga, globalno gledajući Linux ima podršku za daleko veći broj hardvera i uređaja od bilo kojeg drugog operacijskog sustava na svijetu. Takva ugrađena podrška za hardver u samu jezgru Linuxa eliminira potrebu za posebnom instalacijom upravljačkih programa. Nije rijedak slučaj da sav hardver na npr. modernom prijenosnom računalu radi bez ikakvog podešavanja odmah nakon stavljanja GNU/Linuxa na računalo.
Međutim, ideja "sve u jednom" donosi i neke negativne posljedice kao npr. da svakom pojedinom korisniku Linux donosi brdo funkcionalnosti i mogućnosti koje mu ne trebaju, a sve one smanjuju performance u specifičnoj primjeni. Da bi se ti problemi izbjegli, nastale su distribucije GNU/Linuxa...
Distribucije
Distribucije GNU/Linuxa su operacijski sustavi, bazirani na Linux jezgri, uz koje su priloženi razni programi odabrani i prilagođeni određenoj namjeni, a postoje prvenstveno kako bi se zadovoljile pojedine skupine korisnika, npr.:
- za poslužitelje je potreban stabilan i prvenstveno siguran softver s poslužiteljskim aplikacijama
- za znanstvenu djelatnost su potrebne aplikacije za numeričke kalkulacije
- privatnim korisnicima je bitna reprodukcija multimedijalnih sadržaja, jednostavnost upotrebe i sl.
- operacijski sustav u uređajima specijalne namjene treba biti što manji uz samo birane mogućnosti
- starija računala ne mogu pokretati zahtjevnije mogućnosti modernih operacijskih sustava (kao 3D efekti) pa su potrebni manji zahtjevi
- itd.
Tako svaka specifična distribucija pakira one programe i mogućnosti koje su potrebne.
Unatoč tome, najpopularnije su distribucije opće namjene koje zadovoljavaju potrebe većine, iako se ne ističu u specifičnim zadacima.
Osim radi prilagodbe zadacima, nove distribucije nastaju i radi konkurentnosti. Uvijek se nađe grupacija ljudi koji misle da mogu posao napraviti bolje i tako nastane nova distribucija na bazi stare koja poboljša njezine nedostatke.
Primjeri najkorištenijih distribucija opće namjene su Ubuntu, Fedora, Debian, OpenSUSE, Linux Mint, Arch Linux, Mandriva, Gentoo,...
Prednosti
Prva stvar koja se nameće svakako je razlog zašto nešto uopće učiniti. Tako je logično pitati se, zašto bih odabrao ili prešao na GNU/Linux? Koji su to razlozi, da bih mijenjao svoje navike ili koristio nešto za što nisam niti čuo?
Ukratko, prednosti GNU/Linuxa u odnosu na najpopularniji aktualni vlasnički operacijski sustav su:
- sve je doista besplatno; sve što će te moći naći na ovim stranicama je besplatno i može se slobodno koristiti, bez ikakvih ograničenja; ne plaća se nikakva licenca za korištenje (ipak, u široj slici, platit ćete vrijeme koje će vam biti potrebno da se naviknete i prilagodite novoj platformi, što je vrlo značajna stavka kod poslovnih korisnika)
- nema aktivnih računalnih virusa i ostalih zloćudnih programa koji mogu uništiti ili usporiti vaš rad
- većina softvera se brzo i jednostavno ažurira putem Interneta (naravno, nove verzije programa opet nije potrebno platiti)
- zbog, od početka, dobro definirane granice između korisnika i sustava, strogih pravila nametnutih stvaraocima programa, inovativnih tehnologija i sl. gotovo je nemoguće da se sustav uspori nakon dužeg vremena korištenja i time nestaje potreba za reinstalacijom sustava
- velika mogućnost prilagodbe, bilo izgleda bilo funkcionalnosti, npr. moguće je birati između različitih grafičkih okruženja.
(aktualno: 2009. godine)
Problemi
Nije sve ružičasto ni u svijetu Linuxa i slobodnog softvera.
Model razvoja
Sam model razvoja slobodnog softvera ima nekih fundamentalnih problema u odnosu na druge modele. Prvi, i dakako najznačajniji, je što većina opensource projekata (pogotovo onih manjih) nastaje u nečije slobodno vrijeme i onda kad postoji entuzijazam za rad na projektu. Kada slobodnog vremena za razvoj nestane ili splasne entuzijazam kod razvijatelja projekta, projekt staje s razvojem i svi njegovi korisnici prisiljeni su u većini slučajeva tražiti alternativu (jer se više ne ispravljaju greške, ne dolaze nove mogućnosti, gubi se kompatibilnost što s nadograđenim softverom, što s novim hardverom). Međutim, u pravilu, oni popularniji projekti uvijek nađu nove volontere koji će ih dalje nastaviti voditi ili uzeti sve dobro od starog projekta i započeti sličan novi. Očito, oni projekti za usku, specijaliziranu publiku (mali broj ljudi) imaju veće šanse da se ugase, stoga je takvim projektima ipak potrebna neka vrsta sponzorstva.
Kompatibilnost licenci i dijeljenje pod istim uvjetima
Licence služe kako bi se slobodni softver zaštitio od mogućih zloporoba, ponajprije "onemogućavanja" osnovnih sloboda. Iako bi copyleft licence trebale služiti samo kao pravni okvir za slobodni softver, one u nekim slučajevima onemogućuju miješanje radova koji su licencirani pod različitim licencama. Različite primjene i situacije u kojima se koristi slobodni softver zahtijevaju različite licence. Zbog toga dolazi do kolizija. No s druge strane, nove/nekompatibilne licence nastaju i zbog osobnih preferenci i želja autora softvera.
Poslovni korisnici često imaju problema s primjenom slobodnog softvera zbog tzv. "dijeljenje pod istim uvjetima", što je svojstvo većine slobodnih licenci. No to je isključivo problem tih korisnika koji se nisu prilagodili novoj paradigmi slobodnog softvera. Postoje naravno primjeri slobodnih licenci koje ne traže dijeljenje pod istim uvjetima, npr. BSD licenca, koja omogućuje gotovo potpunu slobodu, čak i da se slobodni softver preuzme, modificira i izda kao zatvoreni, vlasnički softver. No generalno, licence slobodnog softvera su vrlo netolerantane prema vlasničkom (zatvorenom) softveru i ne dozvoljavaju miješanje.
Podrška proizvođača softvera i hardvera
Treba odmah naglasiti da se proizvođači fokusiraju na ono za što postoji tržište. U tom vidu je ova negativnost samoobjašnjavajuća: slobodni softver je odlično podržan i hardverski i softverski kad je u ulozi poslužitelja, jer se većina Internet poslužitelja vrti na GNU/Linuxu. S druge strane, operacijski sustav GNU/Linux nije rasprostranjen na tržištu osobnih računala stoga ona nisu ni tako dobro podržana:
- često se zna dogoditi da ne radi novi tintni pisač, web kamerica, grafička kartica ili hibernacija na laptopu i sve zato jer nema podrške za Linux od samog proizvođača (no isto se događa i sa starijim inačicama vlasničkih operacijskih sustava)
- specijalizirni softver, poput Autodeskovog AutoCAD-a, nema inačice za GNU/Linux (postoje slobodne alternative, ali još nisu dosegle nivo kvalitete i mogućnosti vlasničkih parnjaka)
- igraća industrija gotovo u potpunosti zanemaruje Linux zajednicu, pa su igraći naslovi za Linux vrlo rijetki (no, situacija s indie igrama je mnogo bolja)
Podrška se odnosi na dokumentaciju, upravljačke programe, garanciju, dostupnost službe za korisnike itd.
Kome je GNU/Linux namjenjen? (prednosti vs. mane)
Svima! Odnosno, gotovo svima :-)
Ukratko, ukoliko niste aktivni igrač ili ako vam posao ne ovisi o aplikacijama koje ne rade na Linuxu, nećete naići na prepreke s Linuxom.
U svakodnevnom radu s računalom GNU/Linux omogućuje uredski rad, obradu multimedije, okolinu za razvoj softvera, znanstvena istraživanja, svakodnevno surfanje Internetom, gledanje filmova i televizije, preslušavanje glazbe itd.
Kako to izgleda?
Moderne distribucije GNU/Linuxa drže korak s modernim vlasničkim operacijskim sustavima, a u nekim segmentima ih i nadmašuju. Kako sve to izgleda u praksi imat ćete priliku vidjeti ako nastavite s daljnjim čitanjem ovih tekstova...
Grafičko okruženje KDE4
KDE3 na hardverski nezahtjevnoj distribuciji Slax
Gnome na gOS-u
Android, baziran na Linuxu, namijenjen je mobilnim telefonima
Gnome na distribuciji Linux Mint
Hardverski nezahtjevno sučelje Xfce
