Razlika između inačica stranice Projekt:Informatički rječnik
Izvor: HrOpenWiki
m (→Kontrola i definicija kvalitete) |
m (→Diskusija) |
||
| (Nije prikazana jedna međuinačica 2 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
| − | Ovaj je informatički rječnik nastao kao potpora [[KDE_lokalizacija|projektu]] prevođenja grafičkog sučelja | + | Ovaj je dvojezični informatički rječnik nastao kao potpora [[KDE_lokalizacija|projektu]] prevođenja grafičkog sučelja [[KDE]]4. |
| − | U | + | Problem je ovakvih lokalizacija softvera što trenutno ne postoji englesko-hrvatski informatički rječnik koji bi služio kao referenca za informatičke termine, a da je dostupan svima preko Weba. |
| + | |||
| + | U fizičkom izdanju postoji dvojezični englesko-hrvatski Informatički rječnik čiji je autor Miroslav Kiš. Kišov je rječnik kvalitetan i vrlo opsežan, ali nije praktičan za volontersko prevođenje modernog slobodnog softvera i to zbog sljedećih nedostataka: | ||
* nije dostupan na Webu pa je tako nedostupan većini volontera, | * nije dostupan na Webu pa je tako nedostupan većini volontera, | ||
* izdan je 2000. i kao takav ne sadrži mnoge nove termine koji su se pojavili u informatičkom svijetu razvojem tehnologija i Interneta, | * izdan je 2000. i kao takav ne sadrži mnoge nove termine koji su se pojavili u informatičkom svijetu razvojem tehnologija i Interneta, | ||
| − | * za neke engleske pojmove | + | * za neke engleske pojmove u međuvremenu su nađeni bolji i spretniji hrvatski prijevodi (ili tada još nisu uvršteni u rječnik ili su prevedeni samo opisno). |
| − | Unatoč | + | Unatoč ovim nedostacima, ovaj će se rječnik koristiti kao vodeća referenca pri traženju što boljeg hrvatskog prijevoda engleskih informatičkih termina. |
| − | + | == Pretraživanje i indeks rječnika == | |
| − | Pretraživanje rječnika je | + | Pretraživanje rječnika moguće je kroz standardnu [[Posebno:Search|tražilicu]] ovih wiki stranica (potrebno je obilježiti imenski prostor ''Rječnik'') ili putem [[:Kategorija:Rječnik|indeksa]] unesenih riječi. |
| − | + | Isti je rječnik također dostupan i u drugim formatima: | |
| + | * [http://wiki.open.hr/l10n/rjecnik.txt tekstualna inačica] s izdvojenim [http://wiki.open.hr/l10n/izvedeni_oblici.txt izvedenim oblicima], | ||
| + | * [http://wiki.open.hr/l10n/rjecnik.html HTML inačica], | ||
| + | * [http://wiki.open.hr/l10n/rjecnik.tbx TBX inačica] za razne prevodilačke programe, npr. Lokalize (desni klik na link i "Snimi kao..." za skidanje datoteke) | ||
| − | U adresu | + | Više o drugim formatima na možete naći [http://wiki.open.hr/l10n/ ovdje]. |
| + | |||
| + | == Dodavanje novih riječi == | ||
| + | |||
| + | U adresu wiki stranica potrebno je unijeti novi pojam na engleskom s prefiksom ''Rječnik:'', npr. | ||
http://wiki.open.hr/index.php/Rječnik:Default | http://wiki.open.hr/index.php/Rječnik:Default | ||
| − | Ako pojam već ne postoji, | + | Ako pojam već ne postoji, wiki će ponuditi otvarnje nove stranice u koju je potrebno upisati prijevode (s time da preporučeni prijevod ide prvi i otisnut je podebljanim slovima). Nakon prijevoda bi bilo dobro objasniti pojam i napisati u kojem kontekstu se susrećemo s njime. Na kraju ide tehnički detalj (automatske reference) ''<nowiki>{{EN}}</nowiki>'': |
| − | <nowiki>{{EN | + | <nowiki>{{EN}}</nowiki> |
| + | |||
| + | Ukoliko se radi samo o riječi koja je izvedenica neke druge riječi, potrebno je na novu stranicu staviti samo | ||
| + | <nowiki>#REDIRECT [[Rječnik:Osnovna_riječ]]</nowiki> | ||
| + | što će učiniti da se dana riječ preusmjerava na osnovni oblik riječi. | ||
| + | |||
| + | == Kontrola i definicija kvalitete == | ||
| + | Razina kvalitete pokušava se očuvati kroz formalne smjernice za uvođenje novih pojmova, ali i kroz diskusiju. Dobro je proučiti sljedeće aspekte svakog novog pojma: | ||
| + | * koristi li se već isti u svakodnevnom govoru i drugim lokalizacijama (računalni softver, mobiteli i ostala tehnika) | ||
| + | * postoji li pojam u hrvatskim rječnicima, priručnicima, leksikonima ili enciklopedijama | ||
| + | * kako se pojam prevodi na drugim (slavenskim) jezicima | ||
| + | * koliko je prijevod pojma "razuman" i samoobjašnjiv (može li prosječna osoba shvatiti o čem se radi) | ||
| + | |||
| + | ===Smjernice=== | ||
| + | |||
| + | # Domaće riječi imaju prednost pred stranim. | ||
| + | # Nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskog, francuskog, njemačkog itd. | ||
| + | # Prošireniji i korisnicima prihvatljiviji naziv ima prednost pred manje proširenim. | ||
| + | # Naziv mora biti usklađen sa (fonološkim, morfološkim, tvorbenim, sintaktičkim) sustavom hrvatskoga standardnog jezika. | ||
| + | # Kraći nazivi imaju prednost pred duljim. | ||
| + | # Naziv od kojeg se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onime od kojega se ne mogu tvoriti tvorenice. | ||
| + | # Treba izbjegavati da naziv unutar istoga terminološkog sustava ima više značenja. | ||
| + | # Nazive se ne smije bez valjana razloga mijenjati – ako jedan naziv već ima određeno značenje, ne treba istomu nazivu davati nova značenja te ako je jednome značenju pridružen jedan naziv ne treba mu pridružiti drugi. | ||
| + | # Naziv ima prednost pred drugim istoznačnim nazivima ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu. | ||
| + | |||
| + | ===Diskusija=== | ||
| + | |||
| + | Bitna odlika ovog rječnika je mogućnost diskutiranja oko svakog pojedinog pojma ili prijevoda, što bi u svakom slučaju trebalo artikulirati probleme vezane uz prevođenje i dovesti konačno do boljeg prijevoda. | ||
| − | + | Diskusija se odvija na stranicama "Razgovor", a konkretniji se zaključci tada prepisuju na stranice same riječi. Sudionik diskusije potpisuje se s 4 tilde: | |
| + | <nowiki>~~~~</nowiki> | ||
| + | na kraju svog dijela teksta. | ||
| − | + | == Poveznice i reference == | |
| + | * [http://www.sajam-knjiga.com/ProductDetails.aspx?Product=55494 Kiš, Miroslav. Informatički rječnik. Naklada Ljevak. Zagreb, 2000.] | ||
| + | * [http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/ Hrvatski nacionalni korpus - Jezične tehnologije za hrvatski jezik] | ||
| + | * [http://hrana.ffzg.hr Portal Hrvatskog RAčunalnog NAzivlja] | ||
| + | * [http://ubuntu-hr.org/wiki/KakoPrevoditi Ubuntu-hr wiki - Kako prevoditi] | ||
Trenutačna izmjena od 07:10, 31. ožujka 2011.
Ovaj je dvojezični informatički rječnik nastao kao potpora projektu prevođenja grafičkog sučelja KDE4.
Problem je ovakvih lokalizacija softvera što trenutno ne postoji englesko-hrvatski informatički rječnik koji bi služio kao referenca za informatičke termine, a da je dostupan svima preko Weba.
U fizičkom izdanju postoji dvojezični englesko-hrvatski Informatički rječnik čiji je autor Miroslav Kiš. Kišov je rječnik kvalitetan i vrlo opsežan, ali nije praktičan za volontersko prevođenje modernog slobodnog softvera i to zbog sljedećih nedostataka:
- nije dostupan na Webu pa je tako nedostupan većini volontera,
- izdan je 2000. i kao takav ne sadrži mnoge nove termine koji su se pojavili u informatičkom svijetu razvojem tehnologija i Interneta,
- za neke engleske pojmove u međuvremenu su nađeni bolji i spretniji hrvatski prijevodi (ili tada još nisu uvršteni u rječnik ili su prevedeni samo opisno).
Unatoč ovim nedostacima, ovaj će se rječnik koristiti kao vodeća referenca pri traženju što boljeg hrvatskog prijevoda engleskih informatičkih termina.
Sadržaj
Pretraživanje i indeks rječnika
Pretraživanje rječnika moguće je kroz standardnu tražilicu ovih wiki stranica (potrebno je obilježiti imenski prostor Rječnik) ili putem indeksa unesenih riječi.
Isti je rječnik također dostupan i u drugim formatima:
- tekstualna inačica s izdvojenim izvedenim oblicima,
- HTML inačica,
- TBX inačica za razne prevodilačke programe, npr. Lokalize (desni klik na link i "Snimi kao..." za skidanje datoteke)
Više o drugim formatima na možete naći ovdje.
Dodavanje novih riječi
U adresu wiki stranica potrebno je unijeti novi pojam na engleskom s prefiksom Rječnik:, npr.
http://wiki.open.hr/index.php/Rječnik:Default
Ako pojam već ne postoji, wiki će ponuditi otvarnje nove stranice u koju je potrebno upisati prijevode (s time da preporučeni prijevod ide prvi i otisnut je podebljanim slovima). Nakon prijevoda bi bilo dobro objasniti pojam i napisati u kojem kontekstu se susrećemo s njime. Na kraju ide tehnički detalj (automatske reference) {{EN}}:
{{EN}}
Ukoliko se radi samo o riječi koja je izvedenica neke druge riječi, potrebno je na novu stranicu staviti samo
#REDIRECT [[Rječnik:Osnovna_riječ]]
što će učiniti da se dana riječ preusmjerava na osnovni oblik riječi.
Kontrola i definicija kvalitete
Razina kvalitete pokušava se očuvati kroz formalne smjernice za uvođenje novih pojmova, ali i kroz diskusiju. Dobro je proučiti sljedeće aspekte svakog novog pojma:
- koristi li se već isti u svakodnevnom govoru i drugim lokalizacijama (računalni softver, mobiteli i ostala tehnika)
- postoji li pojam u hrvatskim rječnicima, priručnicima, leksikonima ili enciklopedijama
- kako se pojam prevodi na drugim (slavenskim) jezicima
- koliko je prijevod pojma "razuman" i samoobjašnjiv (može li prosječna osoba shvatiti o čem se radi)
Smjernice
- Domaće riječi imaju prednost pred stranim.
- Nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskog, francuskog, njemačkog itd.
- Prošireniji i korisnicima prihvatljiviji naziv ima prednost pred manje proširenim.
- Naziv mora biti usklađen sa (fonološkim, morfološkim, tvorbenim, sintaktičkim) sustavom hrvatskoga standardnog jezika.
- Kraći nazivi imaju prednost pred duljim.
- Naziv od kojeg se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onime od kojega se ne mogu tvoriti tvorenice.
- Treba izbjegavati da naziv unutar istoga terminološkog sustava ima više značenja.
- Nazive se ne smije bez valjana razloga mijenjati – ako jedan naziv već ima određeno značenje, ne treba istomu nazivu davati nova značenja te ako je jednome značenju pridružen jedan naziv ne treba mu pridružiti drugi.
- Naziv ima prednost pred drugim istoznačnim nazivima ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu.
Diskusija
Bitna odlika ovog rječnika je mogućnost diskutiranja oko svakog pojedinog pojma ili prijevoda, što bi u svakom slučaju trebalo artikulirati probleme vezane uz prevođenje i dovesti konačno do boljeg prijevoda.
Diskusija se odvija na stranicama "Razgovor", a konkretniji se zaključci tada prepisuju na stranice same riječi. Sudionik diskusije potpisuje se s 4 tilde:
~~~~
na kraju svog dijela teksta.
