Razlika između inačica stranice Linux distribucije
m (→Najpopularnije distribucije) |
m (→Najpopularnije distribucije) |
||
Redak 21: | Redak 21: | ||
{{projectline|Mandriva|Mandriva|Distribucija koju odlikuje jednostavnost upotrebe i [[KDE]] kao primarno grafičko okruženje; ima dugu tradiciju u pružanju početnicima prijateljskog okruženja|Echo-mandriva-48px.png}} | {{projectline|Mandriva|Mandriva|Distribucija koju odlikuje jednostavnost upotrebe i [[KDE]] kao primarno grafičko okruženje; ima dugu tradiciju u pružanju početnicima prijateljskog okruženja|Echo-mandriva-48px.png}} | ||
{{projectline|OpenSUSE|OpenSUSE|Slobodna distribucija iza koje stoji Novell; pruža jedno od najkvalitetnijih izdanja KDE4 okruženja; upravljanje sustavom je centralizirano kroz grafičku aplikaciju [[YaST]].|Echo-opensuse-48px.png}} | {{projectline|OpenSUSE|OpenSUSE|Slobodna distribucija iza koje stoji Novell; pruža jedno od najkvalitetnijih izdanja KDE4 okruženja; upravljanje sustavom je centralizirano kroz grafičku aplikaciju [[YaST]].|Echo-opensuse-48px.png}} | ||
− | |||
{{projectline|Ubuntu|Ubuntu|Daleko najpopularnija distribucija danas bazirana na Debianu; iako prvenstveno namijenjena početnicima, koriste je i iskusniji korisnici. Iako dolazi s [[GNOME]] sučeljem postoje i službeni derivati Kubuntu, Xubuntu itd.; Canonical podupire i financira njen razvoj.|Echo-ubuntu-48px.png}} | {{projectline|Ubuntu|Ubuntu|Daleko najpopularnija distribucija danas bazirana na Debianu; iako prvenstveno namijenjena početnicima, koriste je i iskusniji korisnici. Iako dolazi s [[GNOME]] sučeljem postoje i službeni derivati Kubuntu, Xubuntu itd.; Canonical podupire i financira njen razvoj.|Echo-ubuntu-48px.png}} | ||
Inačica od 23:36, 26. siječnja 2010.
- en. distributions
- distre
- operacijski sustavi bazirani na Linuxu
Distribucije bi mogli nazvati i Linux kompleti, jer su upravo to. Naime, sa samom Linux jezgrom nebi mogli napraviti baš puno toga. No kad se kernelu (jezgri) doda grafičko sučelje (X-Windowsi), pa razni programi, alati i ostalo, nastaje distribucija. Distribucija čini cijelokupan i funkcionalan operacijski sustav spreman za korištenje na vašem PC-ju. Danas postoji više od 300 raznih distribucija i novi korisnik jednostavno mora proći kroz fazu odabira one distribucije koja će njemu najbolje "sjesti". Možemo reći da su se u glavnini pojavile dvije struje od kojih nastaju ostale distribucije, a to su Debian i RedHat distribucije. Svaka od njih ima sebi svojstvene stvari i rad sa softverskim paketima. Postoje i tzv. meta-distribucije kao što je Gentoo Linux. Glavna odlika ove distribucije jest automatska optimizacija Linux sustava, komponenti i aplikacija koja je ciljana za stroj na koji se postavlja.
Sadržaj
Popis distribucija po popularnosti*
- * popularnost se određuje rangom sa stranicama Distrowarch.com kroz godinu dana
Najpopularnije distribucije
Najpopularnije distribucije obično karakterizira velika zajednica iz čega proizlazi i dobra podrška (bogata dokumentacija, posvećeno im je puno web stranica, foruma, portala i sl.), mnogo paketiranog softvera, a u pravilu i bolja podrška za hardver. Postoje dakako i iznimke, npr. Gentoo i Arch imaju jako bogatu i kvalitetnu dokumentaciju, a opet ne spadaju u najpopularnije distribucije.
Dio svoje popularnosti neke distribucije mogu zahvaliti i svojim mecenama - velikim organizacijama ili softverskim korporacijama koje im pružaju infrastrukturu, plaćene programere, marketing i druge oblike financijske podrške.
Debian Veteran u svijetu Linux distribucija poznat po stabilnosti; po defaultu uključuje striktno samo slobodan softver; vrlo je popularan na poslužiteljima; podržava ga ogromna zajednica, ali nije baš prilagođen početnicima. |
Fedora Popularna distribucija koju sponzorira Red Hat, a karakterizira je najnoviji softver iz FLOSS svijeta, što često dovodi do nestabilnosti; uključuje uglavnom samo slobodan softver zbog čega nije najbolji izbor za početnike. |
Linux Mint Distribucija bazirana na Ubuntuu koja je još više prilagođena početnicima nego Ubuntu jer odmah uključuje i vlasničke kodeke, Flash, Sunovu Javu itd.; kompatibilan je Ubuntuovim paketima. |
Mandriva Distribucija koju odlikuje jednostavnost upotrebe i KDE kao primarno grafičko okruženje; ima dugu tradiciju u pružanju početnicima prijateljskog okruženja |
OpenSUSE Slobodna distribucija iza koje stoji Novell; pruža jedno od najkvalitetnijih izdanja KDE4 okruženja; upravljanje sustavom je centralizirano kroz grafičku aplikaciju YaST. |
Ubuntu Daleko najpopularnija distribucija danas bazirana na Debianu; iako prvenstveno namijenjena početnicima, koriste je i iskusniji korisnici. Iako dolazi s GNOME sučeljem postoje i službeni derivati Kubuntu, Xubuntu itd.; Canonical podupire i financira njen razvoj. |
Poznate, ali opet manje popularne distribucije
Arch Rolling-release distribucija koja prati KISS princip. Mnoge distribucije ubacuju razne patcheve, nepotrebne module, deamone i ostale stvari kako bi korisnicima omogucile sto jednostavnije out-of-the-box koristenje. Arch to ne radi, i baš zbog toga je brzi i manji, ali zato i zahtijeva i više predznanja nego neke popularne distribucije |
Chakra Chakra Live CD prilagođeni je Arch s grafičkom instalacijom i KDEmod-om . Ideja je nastala na KDEmod chatu od strane KDEmod devlpomenta. Distribucija je još uvijek u Alpha 3 razvojnoj etapi. |
CentOS CentOS distribucija je slobodna kopija komercijalne RHEL |
Damn Small Distribucija od 50 MB, namijenjena starijim računalima |
Gentoo Konfigurabilna distribucija za naprednije korisnike koja koristi Portage sustav za distribuciju softvera i hvali se optimiziranošću |
KNOPPIX Svojevremeno jedna od najpopularnijih LiveCD distribucija. Obično se koristi kao demonstracijski CD ili za spašavanje podataka i operacijskog sustava; donedavno je dolazio s KDE3, no sad sadrži LXDE grafičko okruženje; zbog posebne metode kompresije može sadržavati i do 2GB softvera na jednom CD-u. |
MEPIS Distribucija bazirana na Debianu koja se hvali završnom obradom i prilagođenošću početnicima. |
Puppy Mala distribucija posebno pogodna za Live izvodenje bilo sa CD-a, bilo sa USB-a. Mnogi ju koriste za administriranje ostalih operativnih sustava svog računala. Krasi ju osim toga i iznimna brzina. |
Sabayon Sabayon Linux bi se ukratko mogao okarakterizirati kao jednostavan Gentoo koji dolazi u LiveDVD izdanju; kao i Gentoo, Sabayon koristi sustav paketa portage što ga razlikuje od većine drugih distribucija Linuxa. |
Scientific Distribucija koja je bazirana na komercijalnom Red Hat Enterprise Linuxu prilagođena korištenju u znanosti (sadrži pakete za upravljanje klasterima, za numeričke izračune itd.); razvili su je zajedno FermiLab i CERN. |
Slackware Distribucija s dugom povješću koju prati je slogan da se jedino uz nju može uistinu naučiti kako funkcionira Linux |
Slax Mala distribucija koja se fura na minimalizam i jednostavnost; odlična za stara računala ili kao prijenodna USB distribucija |
Zenwalk Jednostavna distribucija bazirana na Slackware distribuciji. Glavni ciljevi Zenwalka su jednostavnost i funkcionalnost. |
Ostale Linux distribucije
Ostale se distribucije mogu podijeliti u dvije skupine:
- derivati, spinovi ili mixevi popularnijih distribucija koji ispravljaju neke nedostatke osnovnih distribucija i/ili imaju posebnu namjenu;
- distribucije napravljene "od nule" s ciljem postizanja nekog posebnog cilja (nekada valjda poznatog samo samim autorima).
Popis svih (aktivnijih) distribucija Linuxa, ali i BSD-a može se naći na stranicama DistroWatch.com. Ima ih preko 300!