Razlika između inačica stranice Projekt:Informatički rječnik
m (→Diskusija) |
m |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Ovaj je dvojezični informatički rječnik nastao kao potpora [[KDE_lokalizacija|projektu]] prevođenja grafičkog sučelja [[KDE]]4. | Ovaj je dvojezični informatički rječnik nastao kao potpora [[KDE_lokalizacija|projektu]] prevođenja grafičkog sučelja [[KDE]]4. | ||
| − | Problem ovakvih lokalizacija softvera | + | Problem je ovakvih lokalizacija softvera što trenutno ne postoji englesko-hrvatski informatički rječnik koji bi služio kao referenca za informatičke termine, a da je dostupan svima preko Weba. |
U fizičkom izdanju postoji dvojezični englesko-hrvatski Informatički rječnik čiji je autor Miroslav Kiš. To nije loš rječnik, ali nije praktičan za volontersko prevođenje modernog slobodnog softvera i to zbog ovih nedostataka: | U fizičkom izdanju postoji dvojezični englesko-hrvatski Informatički rječnik čiji je autor Miroslav Kiš. To nije loš rječnik, ali nije praktičan za volontersko prevođenje modernog slobodnog softvera i to zbog ovih nedostataka: | ||
Inačica od 07:03, 31. ožujka 2011.
Ovaj je dvojezični informatički rječnik nastao kao potpora projektu prevođenja grafičkog sučelja KDE4.
Problem je ovakvih lokalizacija softvera što trenutno ne postoji englesko-hrvatski informatički rječnik koji bi služio kao referenca za informatičke termine, a da je dostupan svima preko Weba.
U fizičkom izdanju postoji dvojezični englesko-hrvatski Informatički rječnik čiji je autor Miroslav Kiš. To nije loš rječnik, ali nije praktičan za volontersko prevođenje modernog slobodnog softvera i to zbog ovih nedostataka:
- nije dostupan na Webu pa je tako nedostupan većini volontera,
- izdan je 2000. i kao takav ne sadrži mnoge nove termine koji su se pojavili u informatičkom svijetu razvojem tehnologija i Interneta,
- za neke engleske pojmove u međuvremenu su nađeni bolji i spretniji hrvatski prijevodi (ili tada još nisu uvršteni u rječnik ili su prevedeni samo opisno).
Unatoč ovim nedostacima, ovaj će se rječnik koristiti kao vodeća referenca pri traženju što boljeg hrvatskog prijevoda engleskih informatičkih termina.
Sadržaj
Pretraživanje i indeks rječnika
Pretraživanje rječnika moguće je kroz standardnu tražilicu ovih wiki stranica (potrebno je obilježiti imenski prostor Rječnik) ili putem indeksa unesenih riječi.
Isti je rječnik također dostupan i u drugim formatima:
- tekstualna inačica s izdvojenim izvedenim oblicima,
- HTML inačica,
- TBX inačica za razne prevodilačke programe, npr. Lokalize (desni klik na link i "Snimi kao..." za skidanje datoteke)
Više o drugim formatima na možete naći ovdje.
Dodavanje novih riječi
U adresu wiki stranica potrebno je unijeti novi pojam na engleskom s prefiksom Rječnik:, npr.
http://wiki.open.hr/index.php/Rječnik:Default
Ako pojam već ne postoji, wiki će ponuditi otvarnje nove stranice u koju je potrebno upisati prijevode (s time da preporučeni prijevod ide prvi i otisnut je podebljanim slovima). Nakon prijevoda bi bilo dobro objasniti pojam i napisati u kojem kontekstu se susrećemo s njime. Na kraju ide tehnički detalj (automatske reference) {{EN}}:
{{EN}}
Ukoliko se radi samo o riječi koja je izvedenica neke druge riječi, potrebno je na novu stranicu staviti samo
#REDIRECT [[Rječnik:Osnovna_riječ]]
što će učiniti da se dana riječ preusmjerava na osnovni oblik riječi.
Kontrola i definicija kvalitete
Razina kvalitete pokušava se očuvati kroz formalne smjernice za uvođenje novih pojmova, ali i kroz diskusiju. Dobro je proučiti sljedeće aspekte svakog novog pojma:
- koristi li se već isti u svakodnevnom govoru i drugim lokalizacijama (računalni softver, mobiteli i ostala tehnika)
- postoji li pojam u hrvatskim rječnicima, priručnicima, leksikonima ili enciklopedijama
- kako se pojam prevodi na drugim (slavenskim) jezicima
- koliko je prijevod pojma "razuman" i samoobjašnjiv (može li prosječna osoba shvatiti o čem se radi)
Smjernice
- Domaće riječi imaju prednost pred stranim.
- Nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskog, francuskog, njemačkog itd.
- Prošireniji i korisnicima prihvatljiviji naziv ima prednost pred manje proširenim.
- Naziv mora biti usklađen sa (fonološkim, morfološkim, tvorbenim, sintaktičkim) sustavom hrvatskoga standardnog jezika.
- Kraći nazivi imaju prednost pred duljim.
- Naziv od kojeg se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onime od kojega se ne mogu tvoriti tvorenice.
- Treba izbjegavati da naziv unutar istoga terminološkog sustava ima više značenja.
- Nazive se ne smije bez valjana razloga mijenjati – ako jedan naziv već ima određeno značenje, ne treba istomu nazivu davati nova značenja te ako je jednome značenju pridružen jedan naziv ne treba mu pridružiti drugi.
- Naziv ima prednost pred drugim istoznačnim nazivima ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu.
Diskusija
Bitna odlika ovog rječnika je mogućnost diskutiranja oko svakog pojedinog pojma ili prijevoda, što bi u svakom slučaju trebalo artikulirati probleme vezane uz prevođenje i dovesti konačnog do boljeg prijevoda.
Diskusija se odvija na stranicama "Razgovor", a konkretniji zaključci se tada prepisuju na stranice same riječi. Sudionik diskusije potpisuje se s 4 tilde:
~~~~
na kraju svog dijela teksta.
