Vodič kroz Ubuntu Desktop 12.04 - Neke korisne aplikacije

Izvor: HrOpenWiki
Skoči na: orijentacija, traži

U ovom poglavlju spomenute su neke popularne aplikacije koje rade u grafičkom načinu rada. Dio njih instalira se zajedno s početnom instalacijom Ubuntua te se mogu odmah koristiti, dok je druge potrebno naknadno instalirati (vidi Instaliranje dodatnog softvera).

gedit

Jednostavan program za pisanje običnog teksta (eng. plain text). Na Unixu i njemu sličnim sustavima mnogi podatci spremaju se u takve datoteke, osobito razni konfiguracijski parametri za sistemske i korisničke programe.

Za istu namjenu u tekstualnom sučelju može se koristiti npr. program nano.

gvim

Složeni programerski uređivač teksta (editor). Njegova inačica za komandnu ljusku je vim koji predstavlja bitno unaprijeđenu inačicu editora vi koji je bio pretpostavljeni editor za prva izdanja Unixa.

emacs

Još jedan popularni programerski uređivač teksta. Radi i u grafičkom i u tekstualnom sučelju.

Nautilus

Već spomenuti program za upravljanje datotekama (eng. file manager). Postavke programa (npr. u vezi s prikazom datoteka i direktorija) mogu se zadati u Edit → Preferences. Korištenje dva okna za prikaz datoteka može se uključiti (i isključiti) pritiskom na tipku F3.

Mozilla Firefox

Suvremene web-stranice često sadrže dijelove koji se mogu prikazati jedino ako web-preglednik koristi odgovarajući programski dodatak/priključak, tzv. plug-in. Na Ubuntuu neki takvi dodatci nisu dio početne instalacije. Slijedi popis par popularnih dodataka za Firefox (a i neke druge web-preglednike) koje treba dodatno instalirati (inačice dodataka instaliranih u Firefoxu mogu se vidjeti s Tools → Add-ons → Plugins):

  • Plugin za izvođenje Java appleta, tj. programa koji su napisani u programskom jeziku Java – Može se dodati kroz instaliranje softverskog paketa icedtea-plugin koji udovoljava zahtjevima slobodnog softvera.
  • Plugin za prikaz multimedijalnih formata napravljenih u tehnologiji Adobe Flash – Može se dodati kroz instaliranje jednog od sljedećih softvera:
    • Gnash SWF Player – Plugin koji udovoljava zahtjevima slobodnog softvera, no trenutačno ne podržava u potpunosti sve najnovije inačice ovog formata što može uzrokovati probleme u prikazu web-stranica koje koriste te formate. Može se instalirati putem softverskog paketa browser-plugin-gnash.
    • Adobe Flash Plugin – Plugin koji ne udovoljava zahtjevima slobodnog softvera ali potpuno podržava sve inačice ovog formata budući da ga izdaje tvrtka Adobe koja je vlasnik dotičnih formata. Može se instalirati putem softverskog paketa flashplugin-installer uz uvjet da se među postavkama repozitorija s kojeg se preuzima softver za Ubuntu omogući komponenta multiverse.

Također, da bi Firefox mogao prikazivati neke audio i video formate, može biti potrebno instalirati dodatne softverske pakete:

Chromium

Još jedan popularni preglednik web-stranica.

Mozilla Thunderbird

LibreOffice

FileZilla Client

Popularni program za prijenos datoteka putem mreže. Podržava protokole FTP, SFTP i FTPS.

GIMP

Program za obradu slika u rasterskim formatima (slika koje su napravljene kao matrica točkica).

Inkscape

Program za obradu slika u vektorskim formatima.

Rhythmbox

Program za gledanje/slušanje multimedijalnih sadržaja (audio i video zapisa).

Za otvaranje nekih multimedijalnih formata koji nisu otvorene vrste potrebno je instalirati pripadni ograničeni softver – vidi više.

VLC media player

Još jedan popularan program za gledanje/slušanje multimedijalnih sadržaja.

K3b

Program za pripremu i snimanje podataka na CD i DVD-medije.

Scribus

Program za stolno izdavaštvo.

System Monitor

Program koji daje uvid u procese koji se izvršavaju na sustavu te u korištenje računalnih resursa (procesora, radne memorije, datotečnog sustava, mrežnih veza).

Sličan program koji radi u tekstualnom sučelju je htop.

Ako nas zanima PID nekog procesa za kojeg znamo kojom je naredbom pokrenut, to se može saznati naredbom pidof:

$ pidof firefox
2577

Sljedeća naredba daje PID nekog programa u grafičkom sučelju. Nakon pozivanja dobije se pokazivač kojim treba kliknuti na prozor dotičnog programa nakon čega se ispiše PID tog programa:

$ xprop _NET_WM_PID
_NET_WM_PID(CARDINAL) = 2577

System Settings (Gnome Control Center)

Već spomenuta upravljačka ploča koja sadrži skup grafičkih alata za podešavanje različitih sistemskih i korisničkih postavki na Ubuntuu.

Recoll

Program za pretraživanje tekstualnih podataka na računalu. Program indeksira datoteke koje bi mogle sadržavati tekstualne podatke kako bi se mogle brzo pretražiti prema zadanom upitu. Preporuča se instalirati i sve predložene dodatke (add-ons) koji omogućavaju indeksiranje dodatnih vrsta datoteka.

Postavke indeksiranja podataka korisnik može podesiti s Preferences → Indexing configuration. Početno je postavljeno da se indeksiraju samo datoteke unutar korisnikovog osnovnog direktorija.

Upute za program kažu da indeksiranje obavlja program recollindex. Nakon početnog indeksiranja potrebno ga je redovito pokretati kako bi indeksirao nove i izmijenjene datoteke. U tu svrhu može se grafičkim alatom Startup Applications zadati pokretanje naredbe recollindex -m (što znači da će se ona pokrenuti automatski nakon korisnikove prijave na Ubuntu kroz grafičko sučelje).

Programi za zaštitu od zloćudnog softvera (antivirusni programi)

Smatra se da su sustavi slični Unixu sami po sebi dovoljno zaštićeni od djelovanja zloćudnog softvera (eng. malware) te stoga nije nužno instalirati neke zaštitne programe. (To može začuditi korisnike sustava Microsoft Windows na kojima prijetnja od zaraze zloćudnim softverom predstavlja ozbiljan problem. Naime, zbog slabosti u načinu rada i početnoj konfiguraciji ranijih inačica tog sustava te njegovog velikog udjela na tržištu, zlonamjerni softver cilja pretežno na te sustave pa je na njima gotovo nužno korištenje nekog softvera za zaštitu koji konstantno nadzire pristup programima i podatcima na sustavu te sprječava pokretanje programa koji je prepoznat kao zlonamjeran.)

S druge strane, na sustavima sličnim Unixu problem zlonamjernog softvera gotovo i ne postoji i to iz sljedećih razloga:

  • Početna konfiguracija sustava je uglavnom takva da se zlonamjerni programi teže mogu instalirati na sustavu i ostvariti svoju svrhu.
  • Raznovrsnost sustavâ otežava pisanje zlonamjernog softvera koji bi uspješno radio na svim sustavima.
  • Manja rasprostranjenost ovih sustava uvjetuje i manju količinu zlonamjernog softvera koji bi ciljao na te sustave.

Ako bi postojala potreba za provjerom neke datoteke i direktorija na zlonamjerni softver (npr. ako su preuzeti s Interneta ili s nekog potencijalno zaraženog sustava), može se instalirati program ClamAV s grafičkim sučeljem ClamTk. Program može obaviti antivirusno skeniranje (traženje zaraženih datoteka) na korisnikov zahtjev ili automatski svakoga dana u zadano vrijeme.

Uncomplicated Firewall

Tzv. osobni vatrozid (eng. personal firewall) koji služi za jednostavnu kontrolu komunikacije između računala i spojenih računalnih mreža u svrhu bolje zaštite pristupa s mreže na računalo i obratno. Može se dodati kroz instaliranje softverskog paketa ufw a za početnike se preporuča instalirati i grafičko sučelje gufw.

Unison

Program za sinkronizaciju podataka između dva direktorija (u lokalnom ili mrežnom datotečnom sustavu). Kod prvog pokretanja programa traže se putanje direktorija za sinkronizaciju (root1 i root2). Ti parametri predstavljaju početni profil (default profile) i zapišu se u datoteku ~/.unison/default.prf. Ona se može editirati kako bi se postavile dodatne opcije za sinkronizaciju (kao što je objašnjeno u uputama /usr/share/doc/unison-gtk/unison-manual.txt.gz).

VirtualBox

Virtualizacijski softver koji omogućava stvaranje virtualnih računala (za procesorsku arhitekturu x86/x86-64). Na virtualnim računalima moguće je instalirati različite gostujuće operacijske sustave (podržan je širok skup sustava iz porodice Linuxa i Microsoft Windowsa).

Idi na: Sadržaj | < Prethodno poglavlje | Sljedeće poglavlje >