Projekt:KDE lokalizacija

Izvor: HrOpenWiki
Inačica od 08:25, 27. listopada 2009. koju je unio/unijela 4ndY (razgovor | doprinosi)

Skoči na: orijentacija, traži

Ove stranice posvećenu su temi oko prevođenja KDE4 grafičkog sučelja. Ideja je da se ovdje razjasni postupak preuzimanja, prevođenja i slanja .po datoteka pomoću SVN-a i programa za prevođenje - Lokalize

Podstranice projekta

Cilj projekta

Predlaže se prevođenje okruženja KDE4 na hrvatski jezik. KDE4 ulazi u svoju inačicu 4.3 i kao takav postaje sve popularnije grafičko okruženje na operacijskim sustavima Linux i BSD. KDE je poznat po svojoj konfigurabilnosti i modularnosti te mnoštvu kvalitetnih aplikacija. Osim toga, baziran je na Qt-u - moćnom, višeplatformskom toolkitu, koji je od nedavno u vlasništvu finske Nokie.

Što se prevodi

Do sada je prevedeno cca 17% stringova od ukupno 150000 istih (što uključuje PO i POT datoteke, a treba prevesti "samo" PO, dok iz preostalih POT-ova treba generirati PO datoteke). Prevođenje je stalo prije od prilike godinu dana, a u kontaktu sa tadašnjim prevodilačkim timom ustanovljeno je da se isti više ne želi baviti prevođenjem.

U prvoj fazi prevodili bi se KDE Essential paketi, a potom i ostatak i to ovim redom:

Essential paketi (njih se prve mora prevesti)

  • kdebase (cijeli direktorij) - prevedeno
  • desktop_kdelibs.po - prevedeno
  • desktop_l10n.po - prevedeno
  • kdelibs4.po - prevedeno

(preko 14000 stringova, ujedno i najveći dio posla, osim velikih aplikacija kao kdeedu i koffice)

Najčešća KDE okolina

  • kdeartwork
  • kdeutils
  • kdegraphics
  • kdemultimedia
  • kdenetwork
  • kdeadmin

(sve skupa ispod 7000 stringova)

Korištene aplikacije, ali i velike za prevesti

  • kdeedu
  • kdetoys
  • kdegames
  • kdepim
  • kdepimlibs
  • koffice

(preko 42000 stringova, posla preko glave)

Specijalizirane stvari za developere koje obični korisnici ne koriste često (osim Kate-a)

  • kdesdk
  • kdewebdev
  • kdevelop

(~4500 stringova)

Dodatni paketi koje bi bilo dobro prevesti zajedno s pripadajućim glavnim paketima, ali nisu obavezni

  • extragear-base
  • extragear-graphics
  • extragear-multimedia
  • extragear-network
  • extragear-pim
  • extragear-sysadmin
  • extragear-utils

(~2500 stringova)


Vezano uz samo prevođenje

Malo gramatike i pravopisa

  • system settings prevodi se kao postavke sustava, a ne sustavne postavke, jer se tako mijenja značenje (nije od sustava, nego je sustavno kao raspored što je očito krivo)

Problemi povezani s kraticama

  • Kratice bi se u hrvatskome jeziku dosljedno trebale sklanjati tako da se između kratice i nastavka piše spojnica, npr. WEP, WEP-a, WEP-u itd.
  • Ako je kratica prvi dio višerječnoga naziva, s drugim se elementom ne povezuje spojnicom kao što se to u praksi često pojavljuje, npr. MIMO performanse, a ne MIMO-performanse, BSS segment, a ne BSS-segment, MAC adresa, a ne MAC-adresa

Sintaksa

Uglavnom se prevodi samo običan tekst, međutim on nekad zna sadržavati posebne znakove ili tagove.

  • Znak & stavlja se prije slova za koje želimo da aktivira prevedenu stavku menija pritiskom na tipku tipkovnice (npr. &File > New &Windows pa pritiskom na tipke N > W otvara novi prozor Dolphina). Lista tih kratica bi trebala biti uniformna za cijeli sustav (TODO). Za dobiti znak & u samom prijevodu treba napisati ta dva znaka zaredom (&&).

Napomene vezane uz stil

  • Računalo se korisniku (korisnicima) obraća u množini.
  • Računalo ne govori u svoje ime, već programeri govore u jedinini preko računala (jednog) korisnicima.
npr. Molim vas ugasite računalo. (nas 10 govori u ime jednoga, vama, korisnicima...)
"Please correct" => "Molim ispravite"

Diskutabilne riječi

Pravila

  1. Domaće riječi imaju prednost pred stranim.
  2. Nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskog, francuskog, njemačkog itd.
  3. Prošireniji i korisnicima prihvatljiviji naziv ima prednost pred manje proširenim.
  4. Naziv mora biti usklađen sa (fonološkim, morfološkim, tvorbenim, sintaktičkim) sustavom hrvatskoga standardnog jezika.
  5. Kraći nazivi imaju prednost pred duljim.
  6. Naziv od kojeg se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onime od kojega se ne mogu tvoriti tvorenice.
  7. Treba izbjegavati da naziv unutar istoga terminološkog sustava ima više značenja.
  8. Nazive se ne smije bez valjana razloga mijenjati – ako jedan naziv već ima određeno značenje, ne treba istomu nazivu davati nova značenja te ako je jednome značenju pridružen jedan naziv ne treba mu pridružiti drugi.
  9. Naziv ima prednost pred drugim istoznačnim nazivima ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu.

Literatura i poveznice

Pomoć oko samog prevođenja

Tehnička pomoć