Projekt:Informatički rječnik

Izvor: HrOpenWiki
Inačica od 19:11, 13. studenoga 2009. koju je unio/unijela 4ndY (razgovor | doprinosi)

Skoči na: orijentacija, traži

Ovaj je dvojezični informatički rječnik nastao kao potpora projektu prevođenja grafičkog sučelja KDE4.

Trenutno ne postoji englesko-hrvatski informatički rječnik koji bi služio kao referenca za informatičke termine, a da je dostupan svima preko Weba.

U fizičkom izdanju postoji dvojezični englesko-hrvatski Informatički rječnik čiji je autor Miroslav Kiš. To nije loš rječnik, ali nije praktičan za volontersko prevođenje modernog slobodnog softvera i to zbog ovih nedostataka:

  • nije dostupan na Webu pa je tako nedostupan većini volontera,
  • izdan je 2000. i kao takav ne sadrži mnoge nove termine koji su se pojavili u informatičkom svijetu razvojem tehnologija i Interneta,
  • za neke engleske pojmove su u međuvremenu nađeni bolji i spretniji hrvatski prijevodi (ili tada još nisu uvršteni u rječnik ili su samo opisani).

Unatoč ovim nedostacima, ovaj rječnik će se koristiti kao vodeća referenca pri traženju što boljeg hrvatskog prijevoda engleskih informatičkih termina.

Pretraživanje i indeks

Pretraživanje rječnika moguće je kroz standardnu tražilicu ovih wiki stranica (potrebno je obilježiti imenski prostor Rječnik) ili putem indeksa unesenih riječi.

Isti je rječnik također dostupan i u drugim formatima:

Više o drugim formatima na možete naći ovdje.

Dodavanje novih prijevoda

U adresu Wiki-ja potrebno je unijeti novi pojam na engleskom s prefiksom Rječnik:, npr.

http://wiki.open.hr/index.php/Rječnik:Default

Ako pojam već ne postoji, Wiki će ponuditi otvarnje nove stranice u koju je potrebno upisati prijevode (s time da preporučeni prijevod ide prvi i otisnut je podebljanim slovima). Nakon prijevoda bi bilo dobro objasniti pojam i napisati u kojem kontekstu se susrećemo s njime. Na kraju ide tehnički detalj (automatske reference) {{EN|pojam}}, npr.

{{EN|Default}}

Kontrola i definicija kvalitete

Pravila

  1. Domaće riječi imaju prednost pred stranim.
  2. Nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskog, francuskog, njemačkog itd.
  3. Prošireniji i korisnicima prihvatljiviji naziv ima prednost pred manje proširenim.
  4. Naziv mora biti usklađen sa (fonološkim, morfološkim, tvorbenim, sintaktičkim) sustavom hrvatskoga standardnog jezika.
  5. Kraći nazivi imaju prednost pred duljim.
  6. Naziv od kojeg se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onime od kojega se ne mogu tvoriti tvorenice.
  7. Treba izbjegavati da naziv unutar istoga terminološkog sustava ima više značenja.
  8. Nazive se ne smije bez valjana razloga mijenjati – ako jedan naziv već ima određeno značenje, ne treba istomu nazivu davati nova značenja te ako je jednome značenju pridružen jedan naziv ne treba mu pridružiti drugi.
  9. Naziv ima prednost pred drugim istoznačnim nazivima ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu.

Poveznice i reference