Razlika između inačica stranice Projekt:Informatički rječnik

Izvor: HrOpenWiki
Skoči na: orijentacija, traži
m (Pretraživanje i indeks)
m (Diskusija)
 
Nije prikazano 15 međuinačica istog suradnika
Redak 1: Redak 1:
Ovaj je dvojezični informatički rječnik nastao kao potpora [[KDE_lokalizacija|projektu]] prevođenja grafičkog sučelja KDE4 jer trenutno ne postoji englesko-hrvatski informatički rječnik koji bi služio kao referenca za informatičke termine, a da je dostupan svima preko Weba.
+
Ovaj je dvojezični informatički rječnik nastao kao potpora [[KDE_lokalizacija|projektu]] prevođenja grafičkog sučelja [[KDE]]4.
  
U fizičkom izdanju postoji dvojezični englesko-hrvatski Informatički rječnik čiji je autor Miroslav Kiš. To nije loš rječnik, ali nije praktičan za volontersko prevođenje modernog slobodnog softvera i to zbog ovih nedostataka:
+
Problem je ovakvih lokalizacija softvera što trenutno ne postoji englesko-hrvatski informatički rječnik koji bi služio kao referenca za informatičke termine, a da je dostupan svima preko Weba.
 +
 
 +
U fizičkom izdanju postoji dvojezični englesko-hrvatski Informatički rječnik čiji je autor Miroslav Kiš. Kišov je rječnik kvalitetan i vrlo opsežan, ali nije praktičan za volontersko prevođenje modernog slobodnog softvera i to zbog sljedećih nedostataka:
 
* nije dostupan na Webu pa je tako nedostupan većini volontera,
 
* nije dostupan na Webu pa je tako nedostupan većini volontera,
 
* izdan je 2000. i kao takav ne sadrži mnoge nove termine koji su se pojavili u informatičkom svijetu razvojem tehnologija i Interneta,
 
* izdan je 2000. i kao takav ne sadrži mnoge nove termine koji su se pojavili u informatičkom svijetu razvojem tehnologija i Interneta,
* za neke engleske pojmove su u međuvremenu nađeni bolji i spretniji hrvatski prijevodi (ili tada još nisu uvršteni u rječnik ili su samo opisani).
+
* za neke engleske pojmove u međuvremenu su nađeni bolji i spretniji hrvatski prijevodi (ili tada još nisu uvršteni u rječnik ili su prevedeni samo opisno).
Unatoč ovim nedostacima, ovaj rječnik će se koristiti kao vodeća referenca pri traženju što boljeg hrvatskog prijevoda engleskih informatičkih termina.
+
Unatoč ovim nedostacima, ovaj će se rječnik koristiti kao vodeća referenca pri traženju što boljeg hrvatskog prijevoda engleskih informatičkih termina.
  
== Pretraživanje i indeks ==
+
== Pretraživanje i indeks rječnika ==
 
Pretraživanje rječnika moguće je kroz standardnu [[Posebno:Search|tražilicu]] ovih wiki stranica (potrebno je obilježiti imenski prostor ''Rječnik'') ili putem [[:Kategorija:Rječnik|indeksa]] unesenih riječi.
 
Pretraživanje rječnika moguće je kroz standardnu [[Posebno:Search|tražilicu]] ovih wiki stranica (potrebno je obilježiti imenski prostor ''Rječnik'') ili putem [[:Kategorija:Rječnik|indeksa]] unesenih riječi.
  
Redak 17: Redak 19:
 
Više o drugim formatima na možete naći [http://wiki.open.hr/l10n/ ovdje].
 
Više o drugim formatima na možete naći [http://wiki.open.hr/l10n/ ovdje].
  
== Dodavanje novih prijevoda ==
+
== Dodavanje novih riječi ==
  
U adresu Wiki-ja potrebno je unijeti novi pojam na engleskom s prefiksom ''Rječnik:'', npr.
+
U adresu wiki stranica potrebno je unijeti novi pojam na engleskom s prefiksom ''Rječnik:'', npr.
 
  http://wiki.open.hr/index.php/Rječnik:Default
 
  http://wiki.open.hr/index.php/Rječnik:Default
Ako pojam već ne postoji, Wiki će ponuditi otvarnje nove stranice u koju je potrebno upisati prijevode (s time da preporučeni prijevod ide prvi i otisnut je podebljanim slovima). Nakon prijevoda bi bilo dobro objasniti pojam i napisati u kojem kontekstu se susrećemo s njime. Na kraju ide tehnički detalj (automatske reference) ''<nowiki>{{EN|pojam}}</nowiki>'', npr.
+
Ako pojam već ne postoji, wiki će ponuditi otvarnje nove stranice u koju je potrebno upisati prijevode (s time da preporučeni prijevod ide prvi i otisnut je podebljanim slovima). Nakon prijevoda bi bilo dobro objasniti pojam i napisati u kojem kontekstu se susrećemo s njime. Na kraju ide tehnički detalj (automatske reference) ''<nowiki>{{EN}}</nowiki>'':
  <nowiki>{{EN|Default}}</nowiki>
+
  <nowiki>{{EN}}</nowiki>
 +
 
 +
Ukoliko se radi samo o riječi koja je izvedenica neke druge riječi, potrebno je na novu stranicu staviti samo
 +
<nowiki>#REDIRECT [[Rječnik:Osnovna_riječ]]</nowiki>
 +
što će učiniti da se dana riječ preusmjerava na osnovni oblik riječi.
  
 
== Kontrola i definicija kvalitete ==
 
== Kontrola i definicija kvalitete ==
 +
Razina kvalitete pokušava se očuvati kroz formalne smjernice za uvođenje novih pojmova, ali i kroz diskusiju. Dobro je proučiti sljedeće aspekte svakog novog pojma:
 +
* koristi li se već isti u svakodnevnom govoru i drugim lokalizacijama (računalni softver, mobiteli i ostala tehnika)
 +
* postoji li pojam u hrvatskim rječnicima, priručnicima, leksikonima ili enciklopedijama
 +
* kako se pojam prevodi na drugim (slavenskim) jezicima
 +
* koliko je prijevod pojma "razuman" i samoobjašnjiv (može li prosječna osoba shvatiti o čem se radi)
 +
 +
===Smjernice===
 +
 +
# Domaće riječi imaju prednost pred stranim.
 +
# Nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskog, francuskog, njemačkog itd.
 +
# Prošireniji i korisnicima prihvatljiviji naziv ima prednost pred manje proširenim.
 +
# Naziv mora biti usklađen sa (fonološkim, morfološkim, tvorbenim, sintaktičkim) sustavom hrvatskoga standardnog jezika.
 +
# Kraći nazivi imaju prednost pred duljim.
 +
# Naziv od kojeg se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onime od kojega se ne mogu tvoriti tvorenice.
 +
# Treba izbjegavati da naziv unutar istoga terminološkog sustava ima više značenja.
 +
# Nazive se ne smije bez valjana razloga mijenjati – ako jedan naziv već ima određeno značenje, ne treba istomu nazivu davati nova značenja te ako je jednome značenju pridružen jedan naziv ne treba mu pridružiti drugi.
 +
# Naziv ima prednost pred drugim istoznačnim nazivima ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu.
  
Za sada još nije definirano.
+
===Diskusija===
  
 +
Bitna odlika ovog rječnika je mogućnost diskutiranja oko svakog pojedinog pojma ili prijevoda, što bi u svakom slučaju trebalo artikulirati probleme vezane uz prevođenje i dovesti konačno do boljeg prijevoda.
  
 +
Diskusija se odvija na stranicama "Razgovor", a konkretniji se zaključci tada prepisuju na stranice same riječi. Sudionik diskusije potpisuje se s 4 tilde:
 +
<nowiki>~~~~</nowiki>
 +
na kraju svog dijela teksta.
  
 
== Poveznice i reference ==
 
== Poveznice i reference ==
Redak 34: Redak 61:
 
* [http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/ Hrvatski nacionalni korpus - Jezične tehnologije za hrvatski jezik]
 
* [http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/ Hrvatski nacionalni korpus - Jezične tehnologije za hrvatski jezik]
 
* [http://hrana.ffzg.hr Portal Hrvatskog RAčunalnog NAzivlja]
 
* [http://hrana.ffzg.hr Portal Hrvatskog RAčunalnog NAzivlja]
 +
* [http://ubuntu-hr.org/wiki/KakoPrevoditi Ubuntu-hr wiki - Kako prevoditi]

Trenutačna izmjena od 07:10, 31. ožujka 2011.

Ovaj je dvojezični informatički rječnik nastao kao potpora projektu prevođenja grafičkog sučelja KDE4.

Problem je ovakvih lokalizacija softvera što trenutno ne postoji englesko-hrvatski informatički rječnik koji bi služio kao referenca za informatičke termine, a da je dostupan svima preko Weba.

U fizičkom izdanju postoji dvojezični englesko-hrvatski Informatički rječnik čiji je autor Miroslav Kiš. Kišov je rječnik kvalitetan i vrlo opsežan, ali nije praktičan za volontersko prevođenje modernog slobodnog softvera i to zbog sljedećih nedostataka:

  • nije dostupan na Webu pa je tako nedostupan većini volontera,
  • izdan je 2000. i kao takav ne sadrži mnoge nove termine koji su se pojavili u informatičkom svijetu razvojem tehnologija i Interneta,
  • za neke engleske pojmove u međuvremenu su nađeni bolji i spretniji hrvatski prijevodi (ili tada još nisu uvršteni u rječnik ili su prevedeni samo opisno).

Unatoč ovim nedostacima, ovaj će se rječnik koristiti kao vodeća referenca pri traženju što boljeg hrvatskog prijevoda engleskih informatičkih termina.

Pretraživanje i indeks rječnika

Pretraživanje rječnika moguće je kroz standardnu tražilicu ovih wiki stranica (potrebno je obilježiti imenski prostor Rječnik) ili putem indeksa unesenih riječi.

Isti je rječnik također dostupan i u drugim formatima:

Više o drugim formatima na možete naći ovdje.

Dodavanje novih riječi

U adresu wiki stranica potrebno je unijeti novi pojam na engleskom s prefiksom Rječnik:, npr.

http://wiki.open.hr/index.php/Rječnik:Default

Ako pojam već ne postoji, wiki će ponuditi otvarnje nove stranice u koju je potrebno upisati prijevode (s time da preporučeni prijevod ide prvi i otisnut je podebljanim slovima). Nakon prijevoda bi bilo dobro objasniti pojam i napisati u kojem kontekstu se susrećemo s njime. Na kraju ide tehnički detalj (automatske reference) {{EN}}:

{{EN}}

Ukoliko se radi samo o riječi koja je izvedenica neke druge riječi, potrebno je na novu stranicu staviti samo

#REDIRECT [[Rječnik:Osnovna_riječ]]

što će učiniti da se dana riječ preusmjerava na osnovni oblik riječi.

Kontrola i definicija kvalitete

Razina kvalitete pokušava se očuvati kroz formalne smjernice za uvođenje novih pojmova, ali i kroz diskusiju. Dobro je proučiti sljedeće aspekte svakog novog pojma:

  • koristi li se već isti u svakodnevnom govoru i drugim lokalizacijama (računalni softver, mobiteli i ostala tehnika)
  • postoji li pojam u hrvatskim rječnicima, priručnicima, leksikonima ili enciklopedijama
  • kako se pojam prevodi na drugim (slavenskim) jezicima
  • koliko je prijevod pojma "razuman" i samoobjašnjiv (može li prosječna osoba shvatiti o čem se radi)

Smjernice

  1. Domaće riječi imaju prednost pred stranim.
  2. Nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskog, francuskog, njemačkog itd.
  3. Prošireniji i korisnicima prihvatljiviji naziv ima prednost pred manje proširenim.
  4. Naziv mora biti usklađen sa (fonološkim, morfološkim, tvorbenim, sintaktičkim) sustavom hrvatskoga standardnog jezika.
  5. Kraći nazivi imaju prednost pred duljim.
  6. Naziv od kojeg se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onime od kojega se ne mogu tvoriti tvorenice.
  7. Treba izbjegavati da naziv unutar istoga terminološkog sustava ima više značenja.
  8. Nazive se ne smije bez valjana razloga mijenjati – ako jedan naziv već ima određeno značenje, ne treba istomu nazivu davati nova značenja te ako je jednome značenju pridružen jedan naziv ne treba mu pridružiti drugi.
  9. Naziv ima prednost pred drugim istoznačnim nazivima ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu.

Diskusija

Bitna odlika ovog rječnika je mogućnost diskutiranja oko svakog pojedinog pojma ili prijevoda, što bi u svakom slučaju trebalo artikulirati probleme vezane uz prevođenje i dovesti konačno do boljeg prijevoda.

Diskusija se odvija na stranicama "Razgovor", a konkretniji se zaključci tada prepisuju na stranice same riječi. Sudionik diskusije potpisuje se s 4 tilde:

~~~~

na kraju svog dijela teksta.

Poveznice i reference