Razlika između inačica stranice Linux distribucije

Izvor: HrOpenWiki
Skoči na: orijentacija, traži
m (Poznate, ali opet manje popularne distribucije)
Redak 46: Redak 46:
 
{{projectline|Xandros|Xandros|Komercijalna distribucija bazirana na [[Debian]]u koja često dolazi predinstalirana na ''netbook'' i prijenosna računala.|Xandros.png}}
 
{{projectline|Xandros|Xandros|Komercijalna distribucija bazirana na [[Debian]]u koja često dolazi predinstalirana na ''netbook'' i prijenosna računala.|Xandros.png}}
 
{{projectline|Zenwalk|Zenwalk|Jednostavna distribucija bazirana na Slackware distribuciji. Glavni ciljevi Zenwalka su jednostavnost i funkcionalnost.|Zenwalk.png}}
 
{{projectline|Zenwalk|Zenwalk|Jednostavna distribucija bazirana na Slackware distribuciji. Glavni ciljevi Zenwalka su jednostavnost i funkcionalnost.|Zenwalk.png}}
 +
{{projectline|gOS|gOS|Jednostavna distribucija bazirana na Ubuntu distribuciji. Glavni ciljevi gOS-a su jednostavnost i laka povezanost s brojnim Google-ovim servisima.|GOS.gif}}
  
 
===Ostale Linux distribucije===
 
===Ostale Linux distribucije===

Inačica od 18:31, 10. srpnja 2010.

Ostali nazivi
  • en. distributions
  • distre
  • operacijski sustavi bazirani na Linuxu

Distribucije bi se mogle nazvati i kompilacijama, jer su upravo to - kompilacije najrazličitijeg softvera. Naime, sa samom Linux jezgrom ne bi se moglo napraviti puno toga, no kad se kernelu (jezgri) doda grafičko sučelje (X-Windows), razni programi, alati i ostalo, nastaje distribucija Linuxa. Distribucija čini cijelokupan i funkcionalan operacijski sustav spreman za korištenje na osobnim, ali i na drugim oblicima računala. Upravo zbog toga mnoge distribucije i imenuju sebe operacijskim sustavom baziranim na Linuxu, a tek se iz konteksta može zaključiti da se radi zapravo o distribuciji.

Danas postoji više od 300 raznih distribucija i novi korisnik jednostavno mora proći kroz fazu odabira one distribucije koja će mu najbolje "sjesti". Svaka od njih ima svojstvene sposobnosti, mogućnosti i postavke, te rad sa softverskim paketima. Najbolje je odabir početi od onih najpopularnijih, a tek onda tražiti nešto drugo...

Popis distribucija po popularnosti*

* popularnost se određuje rangom sa stranicama Distrowarch.com kroz godinu dana

Najpopularnije distribucije

Najpopularnije distribucije obično karakterizira velika zajednica iz čega proizlazi i dobra podrška:

  • bogata dokumentacija, posvećeno im je puno web stranica, foruma, portala i sl.,
  • mnogo paketiranog softvera u repozitorijima,
  • u pravilu bolja podrška za hardver.

Postoje dakako i iznimke, npr. Gentoo i Arch imaju jako bogatu i kvalitetnu dokumentaciju, iako ne spadaju u najpopularnije distribucije.

Dio svoje popularnosti neke distribucije mogu zahvaliti i svojim mecenama - velikim organizacijama ili softverskim korporacijama koje im pružaju infrastrukturu, plaćene programere, marketing i druge oblike financijske podrške.

Echo-debian-48px.png Debian
Veteran u svijetu Linux distribucija poznat po stabilnosti; po defaultu uključuje striktno samo slobodan softver; vrlo je popularan na poslužiteljima; podržava ga ogromna zajednica, ali nije baš prilagođen početnicima.
Echo-fedora-48px.png Fedora
Popularna distribucija koju sponzorira Red Hat, a karakterizira je najnoviji softver iz FLOSS svijeta, što često dovodi do nestabilnosti; uključuje uglavnom samo slobodan softver zbog čega nije najbolji izbor za početnike.
Echo-linuxmint-48px.png Linux Mint
Distribucija bazirana na Ubuntuu koja je još više prilagođena početnicima nego originalni Ubuntu jer odmah uključuje i vlasničke kodeke, Flash, Sunovu Javu itd.; kompatibilna je s Ubuntuovim paketima.
Echo-mandriva-48px.png Mandriva
Distribucija koju odlikuje jednostavnost upotrebe i KDE kao primarno grafičko okruženje; ima dugu tradiciju u pružanju početnicima prijateljskog okruženja.
Echo-opensuse-48px.png OpenSUSE
Slobodna distribucija iza koje stoji Novell; pruža jedno od najkvalitetnijih izdanja KDE4 okruženja; upravljanje sustavom je centralizirano kroz grafičku aplikaciju YaST.
Echo-ubuntu-48px.png Ubuntu
Daleko najpopularnija distribucija danas bazirana na Debianu; iako prvenstveno namijenjena početnicima, koriste je i iskusniji korisnici; dolazi s grafičkim sučeljem GNOME, ali postoje i službeni derivati Kubuntu (KDE), Xubuntu (XFCE) itd.; Canonical podupire i financira njen razvoj.


Poznate, ali opet manje popularne distribucije

Iza ovih distribucija možda ne stoji ogromna zajednica ili korporacije, ali su svojim posebnostima i/ili kvalitetnom pridobile mnoge poklonike. Često nakon traganja među najpopularnijim, korisnici nađu onu pravu baš među ovim, manje popularnim distribucijama Linuxa.

Echo-arch-48px.png Arch
Rolling-release distribucija koja prati KISS princip. Mnoge distribucije ubacuju razne patcheve, nepotrebne module, deamone i ostale stvari kako bi korisnicima omogucile sto jednostavnije out-of-the-box koristenje. Arch to ne radi, i baš zbog toga je brzi i manji, ali zato i zahtijeva i više predznanja nego neke popularne distribucije
Backtrack-48px.png BackTrack
Ova distribucija, bazirana na Debianu, prilagođena je ispitivanju sigurnosti računalnih sustava i mreža, ali osim u te, koristi se i u ne tako plemenite svrhe; alati koje koristi u pravilu su namijenjeni ljudima koji znaju što rade.
Download chakra1.png Chakra
Chakra Live CD prilagođeni je Arch s grafičkom instalacijom i KDEmod-om . Ideja je nastala na KDEmod chatu od strane KDEmod developmenta. Distribucija je još uvijek u Alpha 3 razvojnoj etapi.
CentOS-48px.png CentOS
CentOS distribucija je slobodna kopija komercijalne RHEL
Damnsmall-48px.jpg Damn Small
Distribucija od 50 MB, namijenjena starijim računalima
Echo-gentoo-48px.png Gentoo
Konfigurabilna distribucija za naprednije korisnike koja koristi Portage sustav za distribuciju softvera i hvali se optimiziranošću
KNOPPIX-48px.png KNOPPIX
Svojevremeno jedna od najpopularnijih LiveCD distribucija. Obično se koristi kao demonstracijski CD ili za spašavanje podataka i operacijskog sustava; donedavno je dolazio s KDE3, no sad sadrži LXDE grafičko okruženje; zbog posebne metode kompresije može sadržavati i do 2GB softvera na jednom CD-u.
MEPIS-48px.png MEPIS
Distribucija bazirana na Debianu koja se hvali završnom obradom i prilagođenošću početnicima.
Pclinuxos-48px.png PClinuxOS
Distribucija bazirana na Mandrake Linuxu (danas Mandriva) namjenjena početnicima; mana joj je mala razvijateljska zajednica, ali je ipak popularna zbog prilagođenosti početnicima.
PuppyLinux.jpg Puppy
Mala distribucija posebno pogodna za Live izvodenje bilo sa CD-a, bilo sa USB-a. Mnogi ju koriste za administriranje ostalih operativnih sustava svog računala. Krasi ju osim toga i iznimna brzina.
Sabayon-48px.png Sabayon
Sabayon Linux bi se ukratko mogao okarakterizirati kao jednostavan Gentoo koji dolazi u LiveDVD izdanju; kao i Gentoo, Sabayon koristi sustav paketa portage što ga razlikuje od većine drugih distribucija Linuxa.
Scientific-48px.png Scientific
Distribucija koja je bazirana na komercijalnom Red Hat Enterprise Linuxu prilagođena korištenju u znanosti (sadrži pakete za upravljanje klasterima, za numeričke izračune itd.); razvili su je zajedno FermiLab i CERN.
Echo-slackware-48px.png Slackware
Distribucija s dugom povješću koju prati je slogan da se jedino uz nju može uistinu naučiti kako funkcionira Linux
Echo-slax-48px.png Slax
Mala distribucija koja se fura na minimalizam i jednostavnost; odlična za stara računala ili kao prijenodna USB distribucija
Xandros.png Xandros
Komercijalna distribucija bazirana na Debianu koja često dolazi predinstalirana na netbook i prijenosna računala.
Zenwalk.png Zenwalk
Jednostavna distribucija bazirana na Slackware distribuciji. Glavni ciljevi Zenwalka su jednostavnost i funkcionalnost.
GOS.gif gOS
Jednostavna distribucija bazirana na Ubuntu distribuciji. Glavni ciljevi gOS-a su jednostavnost i laka povezanost s brojnim Google-ovim servisima.


Ostale Linux distribucije

Ostale se distribucije mogu podijeliti u dvije skupine:

  1. derivati, spinovi ili mixevi popularnijih distribucija koji ispravljaju neke nedostatke osnovnih distribucija i/ili imaju posebnu namjenu;
  2. distribucije napravljene "od nule" s ciljem postizanja nekog posebnog cilja (nekada valjda poznatog samo samim autorima).

Popis svih (aktivnijih) distribucija Linuxa, ali i BSD-a može se naći na stranicama DistroWatch.com. Ima ih preko 300!