Razlika između inačica stranice Linux distribucije

Izvor: HrOpenWiki
Skoči na: orijentacija, traži
(Ostale Linux distribucije)
 
(Nije prikazano 10 međuinačica 5 suradnika)
Redak 4: Redak 4:
 
* operacijski sustavi bazirani na Linuxu}}
 
* operacijski sustavi bazirani na Linuxu}}
  
Distribucije bi se mogle nazvati i kompilacijama, jer su upravo to - kompilacije najrazličitijeg softvera. Naime, sa samom [[Linux]] jezgrom ne bi se moglo napraviti puno toga, no kad se kernelu (jezgri) doda grafičko sučelje ([[X-Windows]]), razni programi, alati i ostalo, nastaje distribucija Linuxa. Distribucija čini cijelokupan i funkcionalan operacijski sustav spreman za korištenje na osobnim, ali i na drugim oblicima računala. Upravo zbog toga mnoge distribucije i imenuju sebe operacijskim sustavom baziranim na Linuxu, a tek se iz konteksta može zaključiti da se radi zapravo o distribuciji.
+
Distribucija je operativni sustav nastao na [[Linux]] kernelu, te je dio velike [[UNIX]] obitelji. Budući da se sa samom Linux jezgrom ne bi se moglo napraviti puno toga, dodaje se grafičko sučelje ([[X-Windows]]), razni programi, alati i sl., čime nastaje distribucija Linuxa. Distribucije se mogu nazvati i kompilacijama, jer su upravo to - kompilacije najrazličitijeg softvera, a tvore cjelokupan i funkcionalan operacijski sustav spreman za korištenje na svim oblicima računala.  
  
 
Danas postoji više od 300 raznih distribucija i novi korisnik jednostavno mora proći kroz fazu odabira one distribucije koja će mu najbolje "sjesti". Svaka od njih ima svojstvene sposobnosti, mogućnosti i postavke, te rad sa softverskim paketima. Najbolje je odabir početi od onih najpopularnijih, a tek onda tražiti nešto drugo...
 
Danas postoji više od 300 raznih distribucija i novi korisnik jednostavno mora proći kroz fazu odabira one distribucije koja će mu najbolje "sjesti". Svaka od njih ima svojstvene sposobnosti, mogućnosti i postavke, te rad sa softverskim paketima. Najbolje je odabir početi od onih najpopularnijih, a tek onda tražiti nešto drugo...
  
 
==Popis distribucija po popularnosti*==
 
==Popis distribucija po popularnosti*==
:<nowiki>*</nowiki> popularnost se određuje rangom sa stranicama [http://distrowatch.com Distrowarch.com] kroz godinu dana
+
:<nowiki>*</nowiki> popularnost se određuje rangom sa stranicama [http://distrowatch.com DistroWatch.com] kroz godinu dana
  
 
===Najpopularnije distribucije===
 
===Najpopularnije distribucije===
Najpopularnije distribucije obično karakterizira velika zajednica iz čega proizlazi i dobra podrška:
+
 
:*bogata dokumentacija, posvećeno im je puno web stranica, foruma, portala i sl.,
+
Najpopularnije distribucije obično karakterizira velika zajednica iz čega proizlazi i dobra podrška:  
:*mnogo paketiranog softvera u repozitorijima,
+
:* bogata dokumentacija, posvećeno im je puno web stranica, foruma, portala i sl.,  
:*u pravilu bolja podrška za hardver.
+
:* mnogo paketiranog softvera u repozitorijima,  
Postoje dakako i iznimke, npr. [[Gentoo]] i [[Arch]] imaju jako bogatu i kvalitetnu dokumentaciju, iako ne spadaju u najpopularnije distribucije.
+
:* u pravilu bolja podrška za hardver.  
 +
 
 +
Dakako, postoje i iznimke poput Gentoo i Arch Linuxa, koji imaju jako bogatu i kvalitetnu dokumentaciju, iako ne spadaju u najpopularnije distribucije.  
  
 
Dio svoje popularnosti neke distribucije mogu zahvaliti i svojim mecenama - velikim organizacijama ili softverskim korporacijama koje im pružaju infrastrukturu, plaćene programere, marketing i druge oblike financijske podrške.
 
Dio svoje popularnosti neke distribucije mogu zahvaliti i svojim mecenama - velikim organizacijama ili softverskim korporacijama koje im pružaju infrastrukturu, plaćene programere, marketing i druge oblike financijske podrške.
  
{{projectline|Debian|Debian|Veteran u svijetu Linux distribucija poznat po stabilnosti; ''po defaultu'' uključuje striktno samo slobodan softver; vrlo je popularan na poslužiteljima; podržava ga ogromna zajednica, ali nije baš prilagođen početnicima.|Echo-debian-48px.png}}
+
 
{{projectline|Fedora|Fedora|Popularna distribucija koju sponzorira Red Hat, a karakterizira je najnoviji softver iz FLOSS svijeta, što često dovodi do nestabilnosti; uključuje uglavnom samo slobodan softver zbog čega nije najbolji izbor za početnike.|Echo-fedora-48px.png}}
+
{{projectline|Debian|Debian|Veteran u svijetu Linux distribucija poznat po stabilnosti i prilagodljivosti. Svojom striktnom filozofijom uključuje samo slobodan softver. Vrlo je popularan na poslužiteljima, ali i na osobnim računalima. Podržava ga ogromna zajednica, ali nije u potpunosti prilagođen početnicima. Nudi veliki izbor grafičkih sučelja.|Echo-debian-48px.png}}
{{projectline|Linux Mint|Linux Mint|Distribucija bazirana na [[Ubuntu]]u koja je još više prilagođena početnicima nego originalni Ubuntu jer odmah uključuje i vlasničke kodeke, Flash, Sunovu Javu itd.; kompatibilna je s Ubuntuovim paketima.|Echo-linuxmint-48px.png}}
+
{{projectline|Fedora|Fedora|Popularna distribucija koju sponzorira Red Hat. Odlikuje se najnovijim softverom iz FLOSS svijeta što često dovodi do nestabilnosti, te uglavnom uključuje samo slobodan softver. Zbog svega navedenog ipak nije najbolji izbor za početnike. Nudi veliki izbor grafičkih sučelja.|Echo-fedora-48px.png}}
{{projectline|Mandriva|Mandriva|Distribucija koju odlikuje jednostavnost upotrebe i [[KDE]] kao primarno grafičko okruženje; ima dugu tradiciju u pružanju početnicima prijateljskog okruženja.|Echo-mandriva-48px.png}}
+
{{projectline|Linux Mint|Linux Mint|Najpopularnija distribucija bazirana na [[Debian|Debianu]] i [[Ubuntu|Ubuntuu]], koja je još više prilagođena početnicima nego originalni Ubuntu jer uključuje i vlasničke kodeke, Flash, Sun Javu itd. Kompatibilan je s Ubuntuovim i Debianovim paketima. Razvija vlastita grafička okruženja Cinnamon i MATE.|Echo-linuxmint-48px.png}}
{{projectline|OpenSUSE|OpenSUSE|Slobodna distribucija iza koje stoji Novell; pruža jedno od najkvalitetnijih izdanja KDE4 okruženja; upravljanje sustavom je centralizirano kroz grafičku aplikaciju [[YaST]].|Echo-opensuse-48px.png}}
+
{{projectline|OpenSUSE|OpenSUSE|Slobodna distribucija iza koje stoji Novell. Pruža jedno od najkvalitetnijih izdanja [[KDE]] okruženja, a namijenjen je početnicima i naprednim korisnicima; upravljanje sustavom je centralizirano kroz grafičku aplikaciju [[YaST]].|Echo-opensuse-48px.png}}
{{projectline|Ubuntu|Ubuntu|Daleko najpopularnija distribucija danas bazirana na Debianu; iako prvenstveno namijenjena početnicima, koriste je i iskusniji korisnici; dolazi s grafičkim sučeljem [[GNOME]], ali postoje i službeni derivati Kubuntu (KDE), Xubuntu (XFCE) itd.; Canonical podupire i financira njen razvoj.|Echo-ubuntu-48px.png}}
+
{{projectline|Ubuntu|Ubuntu|Najraširenija distribucija i najzaslužniji za popularizaciju Linuxa. Baziran je na Debianu. Iako je prvenstveno namijenjen početnicima, koriste ga i iskusniji korisnici. Dolazi s grafičkim sučeljem Unity, ali postoje i službeni derivati s ostalim sučeljima: [[Kubuntu]] ([[KDE]]), [[Xubuntu]] ([[XFCE]]), [[Lubuntu]] ([[LXDE]]) itd. Financiranje i razvoj podupire tvrtka Canonical.|Echo-ubuntu-48px.png}}
  
 
===Poznate, ali opet manje popularne distribucije===
 
===Poznate, ali opet manje popularne distribucije===
 
Iza ovih distribucija možda ne stoji ogromna zajednica ili korporacije, ali su svojim posebnostima i/ili kvalitetnom pridobile mnoge poklonike. Često nakon traganja među najpopularnijim, korisnici nađu ''onu pravu'' baš među ovim, manje popularnim distribucijama Linuxa.
 
Iza ovih distribucija možda ne stoji ogromna zajednica ili korporacije, ali su svojim posebnostima i/ili kvalitetnom pridobile mnoge poklonike. Često nakon traganja među najpopularnijim, korisnici nađu ''onu pravu'' baš među ovim, manje popularnim distribucijama Linuxa.
  
{{projectline|Arch Linux|Arch|Rolling-release distribucija koja prati [http://en.wikipedia.org/wiki/KISS_principle KISS] princip. Mnoge distribucije ubacuju razne patcheve, nepotrebne module, deamone i ostale stvari kako bi korisnicima omogucile sto jednostavnije out-of-the-box koristenje. Arch to ne radi, i baš zbog toga je brzi i manji, ali zato i zahtijeva i više predznanja nego neke popularne distribucije |Echo-arch-48px.png}}
+
{{projectline|Arch Linux|Arch| Popularna rolling-release distribucija, koja prati [http://en.wikipedia.org/wiki/KISS_principle KISS] princip; za naprednije korisnike sve koji žele detaljno upoznati dijelove i način funkcioniranja Linux sustava. Odlikuje ju odlična dokumentacija, velika razvojna zajednica i najnovija programska podrška. Mnoge distribucije ubacuju razne patcheve, nepotrebne module, deamone i ostale stvari kako bi korisnicima omogućile što jednostavnije out-of-the-box korištenje. Arch to ne radi, i baš zbog toga je brži i manji, ali zato i zahtjeva i više predznanja nego neke popularne distribucije |Echo-arch-48px.png}}
{{projectline|BackTrack Linux|BackTrack|Ova distribucija, bazirana na [[Debian]]u, prilagođena je ispitivanju sigurnosti računalnih sustava i mreža, ali osim u te, koristi se i u ne tako plemenite svrhe; alati koje koristi u pravilu su namijenjeni ljudima koji znaju što rade.|Backtrack-48px.png}}
+
{{projectline|BackTrack Linux|BackTrack|Ova distribucija, bazirana na [[Debian|Debianu]], prilagođena je ispitivanju sigurnosti računalnih sustava i mreža, ali osim u te, koristi se i u ne tako plemenite svrhe; alati koje koristi u pravilu su namijenjeni ljudima koji znaju što rade.|Backtrack-48px.png}}
{{projectline|Chakra|Chakra|Chakra Live CD prilagođeni je [[Arch Linux|Arch]] s grafičkom instalacijom i KDEmod-om . Ideja je nastala na KDEmod chatu od strane KDEmod developmenta. Distribucija je još uvijek u Alpha 3 razvojnoj etapi.|Download chakra1.png}}
+
{{projectline|Chakra|Chakra|Chakra Live CD prilagođeni je [[Arch Linux|Arch]] s grafičkom instalacijom i KDEmod-om . Ideja je nastala na KDEmod chatu od strane KDEmod razvijatelja. Distribucija je još uvijek u Alpha 3 razvojnoj etapi.|Download chakra1.png}}
 
{{projectline|CentOS|CentOS|CentOS distribucija je slobodna kopija komercijalne RHEL|CentOS-48px.png}}
 
{{projectline|CentOS|CentOS|CentOS distribucija je slobodna kopija komercijalne RHEL|CentOS-48px.png}}
 
{{projectline|Damn Small Linux|Damn Small|Distribucija od 50 MB, namijenjena starijim računalima|Damnsmall-48px.jpg}}
 
{{projectline|Damn Small Linux|Damn Small|Distribucija od 50 MB, namijenjena starijim računalima|Damnsmall-48px.jpg}}
Redak 38: Redak 40:
 
{{projectline|KNOPPIX|KNOPPIX|Svojevremeno jedna od najpopularnijih LiveCD distribucija. Obično se koristi kao demonstracijski CD ili za spašavanje podataka i operacijskog sustava; donedavno je dolazio s KDE3, no sad sadrži LXDE grafičko okruženje; zbog posebne metode kompresije može sadržavati i do 2GB softvera na jednom CD-u.|KNOPPIX-48px.png}}
 
{{projectline|KNOPPIX|KNOPPIX|Svojevremeno jedna od najpopularnijih LiveCD distribucija. Obično se koristi kao demonstracijski CD ili za spašavanje podataka i operacijskog sustava; donedavno je dolazio s KDE3, no sad sadrži LXDE grafičko okruženje; zbog posebne metode kompresije može sadržavati i do 2GB softvera na jednom CD-u.|KNOPPIX-48px.png}}
 
{{projectline|MEPIS Linux|MEPIS|Distribucija bazirana na Debianu koja se hvali završnom obradom i prilagođenošću početnicima.|MEPIS-48px.png}}
 
{{projectline|MEPIS Linux|MEPIS|Distribucija bazirana na Debianu koja se hvali završnom obradom i prilagođenošću početnicima.|MEPIS-48px.png}}
{{projectline|PClinuxOS|PClinuxOS|Distribucija bazirana na Mandrake Linuxu (danas [[Mandriva]]) namjenjena početnicima; mana joj je mala razvijateljska zajednica, ali je ipak popularna zbog prilagođenosti početnicima.|Pclinuxos-48px.png}}
+
{{projectline|PClinuxOS|PClinuxOS|Distribucija bazirana na Mandrake Linuxu (danas [[Mandriva]]) namijenjena početnicima; mana joj je mala razvijateljska zajednica, ali je ipak popularna zbog prilagođenosti početnicima.|Pclinuxos-48px.png}}
{{projectline|Puppy Linux|Puppy|Mala distribucija posebno pogodna za Live izvodenje bilo sa CD-a, bilo sa USB-a. Mnogi ju koriste za administriranje ostalih operativnih sustava svog računala. Krasi ju osim toga i iznimna brzina.|PuppyLinux.jpg}}
+
{{projectline|Puppy Linux|Puppy|Mala distribucija posebno pogodna za Live izvođenje bilo sa CD-a, bilo sa USB-a. Mnogi ju koriste za administriranje ostalih operativnih sustava svog računala. Krasi ju osim toga i iznimna brzina.|PuppyLinux.jpg}}
 
{{projectline|Sabayon Linux|Sabayon|Sabayon Linux bi se ukratko mogao okarakterizirati kao jednostavan [[Gentoo]] koji dolazi u LiveDVD izdanju; kao i Gentoo, Sabayon koristi sustav paketa ''[[portage]]'' što ga razlikuje od većine drugih distribucija Linuxa. |Sabayon-48px.png}}
 
{{projectline|Sabayon Linux|Sabayon|Sabayon Linux bi se ukratko mogao okarakterizirati kao jednostavan [[Gentoo]] koji dolazi u LiveDVD izdanju; kao i Gentoo, Sabayon koristi sustav paketa ''[[portage]]'' što ga razlikuje od većine drugih distribucija Linuxa. |Sabayon-48px.png}}
 
{{projectline|Scientific Linux|Scientific|Distribucija koja je bazirana na komercijalnom Red Hat Enterprise Linuxu prilagođena korištenju u znanosti (sadrži pakete za upravljanje klasterima, za numeričke izračune itd.); razvili su je zajedno FermiLab i CERN. |Scientific-48px.png}}
 
{{projectline|Scientific Linux|Scientific|Distribucija koja je bazirana na komercijalnom Red Hat Enterprise Linuxu prilagođena korištenju u znanosti (sadrži pakete za upravljanje klasterima, za numeričke izračune itd.); razvili su je zajedno FermiLab i CERN. |Scientific-48px.png}}
{{projectline|Slackware|Slackware|Distribucija s dugom povješću koju prati je slogan da se jedino uz nju može uistinu naučiti kako funkcionira Linux|Echo-slackware-48px.png}}
+
{{projectline|Slackware|Slackware|Distribucija s dugom poviješću koju prati je slogan da se jedino uz nju može uistinu naučiti kako funkcionira Linux|Echo-slackware-48px.png}}
{{projectline|Slax|Slax|Mala distribucija koja se ''fura'' na minimalizam i jednostavnost; odlična za stara računala ili kao prijenodna USB distribucija|Echo-slax-48px.png}}
+
{{projectline|Slax|Slax|Mala distribucija koja se ''fura'' na minimalizam i jednostavnost; odlična za stara računala ili kao prijenosna USB distribucija|Echo-slax-48px.png}}
 +
{{projectline|Xandros|Xandros|Komercijalna distribucija bazirana na [[Debian|Debianu]] koja često dolazi predinstalirana na ''netbook'' i prijenosna računala.|Xandros.png}}
 
{{projectline|Zenwalk|Zenwalk|Jednostavna distribucija bazirana na Slackware distribuciji. Glavni ciljevi Zenwalka su jednostavnost i funkcionalnost.|Zenwalk.png}}
 
{{projectline|Zenwalk|Zenwalk|Jednostavna distribucija bazirana na Slackware distribuciji. Glavni ciljevi Zenwalka su jednostavnost i funkcionalnost.|Zenwalk.png}}
 +
{{projectline|gOS|gOS|Jednostavna distribucija bazirana na Ubuntu distribuciji. Glavni ciljevi gOS-a su jednostavnost i laka povezanost s brojnim Google-ovim servisima.|GOS.gif}}
  
 
===Ostale Linux distribucije===
 
===Ostale Linux distribucije===
[[XandrOS
+
 
]]
+
 
Ostale se distribucije mogu podijeliti u dvije skupine:
 
Ostale se distribucije mogu podijeliti u dvije skupine:
 
:# derivati, ''spinovi'' ili ''mixevi'' popularnijih distribucija koji ispravljaju neke ''nedostatke'' osnovnih distribucija i/ili imaju posebnu namjenu;
 
:# derivati, ''spinovi'' ili ''mixevi'' popularnijih distribucija koji ispravljaju neke ''nedostatke'' osnovnih distribucija i/ili imaju posebnu namjenu;

Trenutačna izmjena od 14:48, 16. srpnja 2012.

Ostali nazivi
  • en. distributions
  • distre
  • operacijski sustavi bazirani na Linuxu

Distribucija je operativni sustav nastao na Linux kernelu, te je dio velike UNIX obitelji. Budući da se sa samom Linux jezgrom ne bi se moglo napraviti puno toga, dodaje se grafičko sučelje (X-Windows), razni programi, alati i sl., čime nastaje distribucija Linuxa. Distribucije se mogu nazvati i kompilacijama, jer su upravo to - kompilacije najrazličitijeg softvera, a tvore cjelokupan i funkcionalan operacijski sustav spreman za korištenje na svim oblicima računala.

Danas postoji više od 300 raznih distribucija i novi korisnik jednostavno mora proći kroz fazu odabira one distribucije koja će mu najbolje "sjesti". Svaka od njih ima svojstvene sposobnosti, mogućnosti i postavke, te rad sa softverskim paketima. Najbolje je odabir početi od onih najpopularnijih, a tek onda tražiti nešto drugo...

Popis distribucija po popularnosti*

* popularnost se određuje rangom sa stranicama DistroWatch.com kroz godinu dana

Najpopularnije distribucije

Najpopularnije distribucije obično karakterizira velika zajednica iz čega proizlazi i dobra podrška:

  • bogata dokumentacija, posvećeno im je puno web stranica, foruma, portala i sl.,
  • mnogo paketiranog softvera u repozitorijima,
  • u pravilu bolja podrška za hardver.

Dakako, postoje i iznimke poput Gentoo i Arch Linuxa, koji imaju jako bogatu i kvalitetnu dokumentaciju, iako ne spadaju u najpopularnije distribucije.

Dio svoje popularnosti neke distribucije mogu zahvaliti i svojim mecenama - velikim organizacijama ili softverskim korporacijama koje im pružaju infrastrukturu, plaćene programere, marketing i druge oblike financijske podrške.


Echo-debian-48px.png Debian
Veteran u svijetu Linux distribucija poznat po stabilnosti i prilagodljivosti. Svojom striktnom filozofijom uključuje samo slobodan softver. Vrlo je popularan na poslužiteljima, ali i na osobnim računalima. Podržava ga ogromna zajednica, ali nije u potpunosti prilagođen početnicima. Nudi veliki izbor grafičkih sučelja.
Echo-fedora-48px.png Fedora
Popularna distribucija koju sponzorira Red Hat. Odlikuje se najnovijim softverom iz FLOSS svijeta što često dovodi do nestabilnosti, te uglavnom uključuje samo slobodan softver. Zbog svega navedenog ipak nije najbolji izbor za početnike. Nudi veliki izbor grafičkih sučelja.
Echo-linuxmint-48px.png Linux Mint
Najpopularnija distribucija bazirana na Debianu i Ubuntuu, koja je još više prilagođena početnicima nego originalni Ubuntu jer uključuje i vlasničke kodeke, Flash, Sun Javu itd. Kompatibilan je s Ubuntuovim i Debianovim paketima. Razvija vlastita grafička okruženja Cinnamon i MATE.
Echo-opensuse-48px.png OpenSUSE
Slobodna distribucija iza koje stoji Novell. Pruža jedno od najkvalitetnijih izdanja KDE okruženja, a namijenjen je početnicima i naprednim korisnicima; upravljanje sustavom je centralizirano kroz grafičku aplikaciju YaST.
Echo-ubuntu-48px.png Ubuntu
Najraširenija distribucija i najzaslužniji za popularizaciju Linuxa. Baziran je na Debianu. Iako je prvenstveno namijenjen početnicima, koriste ga i iskusniji korisnici. Dolazi s grafičkim sučeljem Unity, ali postoje i službeni derivati s ostalim sučeljima: Kubuntu (KDE), Xubuntu (XFCE), Lubuntu (LXDE) itd. Financiranje i razvoj podupire tvrtka Canonical.


Poznate, ali opet manje popularne distribucije

Iza ovih distribucija možda ne stoji ogromna zajednica ili korporacije, ali su svojim posebnostima i/ili kvalitetnom pridobile mnoge poklonike. Često nakon traganja među najpopularnijim, korisnici nađu onu pravu baš među ovim, manje popularnim distribucijama Linuxa.

Echo-arch-48px.png Arch
Popularna rolling-release distribucija, koja prati KISS princip; za naprednije korisnike sve koji žele detaljno upoznati dijelove i način funkcioniranja Linux sustava. Odlikuje ju odlična dokumentacija, velika razvojna zajednica i najnovija programska podrška. Mnoge distribucije ubacuju razne patcheve, nepotrebne module, deamone i ostale stvari kako bi korisnicima omogućile što jednostavnije out-of-the-box korištenje. Arch to ne radi, i baš zbog toga je brži i manji, ali zato i zahtjeva i više predznanja nego neke popularne distribucije
Backtrack-48px.png BackTrack
Ova distribucija, bazirana na Debianu, prilagođena je ispitivanju sigurnosti računalnih sustava i mreža, ali osim u te, koristi se i u ne tako plemenite svrhe; alati koje koristi u pravilu su namijenjeni ljudima koji znaju što rade.
Download chakra1.png Chakra
Chakra Live CD prilagođeni je Arch s grafičkom instalacijom i KDEmod-om . Ideja je nastala na KDEmod chatu od strane KDEmod razvijatelja. Distribucija je još uvijek u Alpha 3 razvojnoj etapi.
CentOS-48px.png CentOS
CentOS distribucija je slobodna kopija komercijalne RHEL
Damnsmall-48px.jpg Damn Small
Distribucija od 50 MB, namijenjena starijim računalima
Echo-gentoo-48px.png Gentoo
Konfigurabilna distribucija za naprednije korisnike koja koristi Portage sustav za distribuciju softvera i hvali se optimiziranošću
KNOPPIX-48px.png KNOPPIX
Svojevremeno jedna od najpopularnijih LiveCD distribucija. Obično se koristi kao demonstracijski CD ili za spašavanje podataka i operacijskog sustava; donedavno je dolazio s KDE3, no sad sadrži LXDE grafičko okruženje; zbog posebne metode kompresije može sadržavati i do 2GB softvera na jednom CD-u.
MEPIS-48px.png MEPIS
Distribucija bazirana na Debianu koja se hvali završnom obradom i prilagođenošću početnicima.
Pclinuxos-48px.png PClinuxOS
Distribucija bazirana na Mandrake Linuxu (danas Mandriva) namijenjena početnicima; mana joj je mala razvijateljska zajednica, ali je ipak popularna zbog prilagođenosti početnicima.
PuppyLinux.jpg Puppy
Mala distribucija posebno pogodna za Live izvođenje bilo sa CD-a, bilo sa USB-a. Mnogi ju koriste za administriranje ostalih operativnih sustava svog računala. Krasi ju osim toga i iznimna brzina.
Sabayon-48px.png Sabayon
Sabayon Linux bi se ukratko mogao okarakterizirati kao jednostavan Gentoo koji dolazi u LiveDVD izdanju; kao i Gentoo, Sabayon koristi sustav paketa portage što ga razlikuje od većine drugih distribucija Linuxa.
Scientific-48px.png Scientific
Distribucija koja je bazirana na komercijalnom Red Hat Enterprise Linuxu prilagođena korištenju u znanosti (sadrži pakete za upravljanje klasterima, za numeričke izračune itd.); razvili su je zajedno FermiLab i CERN.
Echo-slackware-48px.png Slackware
Distribucija s dugom poviješću koju prati je slogan da se jedino uz nju može uistinu naučiti kako funkcionira Linux
Echo-slax-48px.png Slax
Mala distribucija koja se fura na minimalizam i jednostavnost; odlična za stara računala ili kao prijenosna USB distribucija
Xandros.png Xandros
Komercijalna distribucija bazirana na Debianu koja često dolazi predinstalirana na netbook i prijenosna računala.
Zenwalk.png Zenwalk
Jednostavna distribucija bazirana na Slackware distribuciji. Glavni ciljevi Zenwalka su jednostavnost i funkcionalnost.
GOS.gif gOS
Jednostavna distribucija bazirana na Ubuntu distribuciji. Glavni ciljevi gOS-a su jednostavnost i laka povezanost s brojnim Google-ovim servisima.


Ostale Linux distribucije

Ostale se distribucije mogu podijeliti u dvije skupine:

  1. derivati, spinovi ili mixevi popularnijih distribucija koji ispravljaju neke nedostatke osnovnih distribucija i/ili imaju posebnu namjenu;
  2. distribucije napravljene "od nule" s ciljem postizanja nekog posebnog cilja (nekada valjda poznatog samo samim autorima).

Popis svih (aktivnijih) distribucija Linuxa, ali i BSD-a može se naći na stranicama DistroWatch.com. Ima ih preko 300!