Razlika između inačica stranice Linux-libre

Izvor: HrOpenWiki
Skoči na: orijentacija, traži
m
(Pojašenjeno da osim blob-ova u Linuxu postoji i općenito vlasnički softver (pod neslobodnom licencom))
Redak 1: Redak 1:
 
Iako se [[Linux]] nalazi pod [[GPL]]v2 što ga definira kao [[slobodan softver]], originalni Linux sadrži binarne dijelove koda (en. ''binary blob'') koji nisu slobodan softver (ili se ti dijelovi ne smiju slobodno redistribuirati ili su namjerno nečitljivi, odnosno ne dolaze u čovjeku čitljivoj formi što spriječava njihovo proučavanje). Binarni dijelovi koda najčešće predstavljaju dijelove upravljačkih programa (en. ''drivers'') koji su potrebni za funkcioniranje pojedinog hardvera, a u Linux ih dodaje sam proizvođač koji na taj način obično želi prikriti funkcioniranje uređaja (npr. zbog industrijske tajne).
 
Iako se [[Linux]] nalazi pod [[GPL]]v2 što ga definira kao [[slobodan softver]], originalni Linux sadrži binarne dijelove koda (en. ''binary blob'') koji nisu slobodan softver (ili se ti dijelovi ne smiju slobodno redistribuirati ili su namjerno nečitljivi, odnosno ne dolaze u čovjeku čitljivoj formi što spriječava njihovo proučavanje). Binarni dijelovi koda najčešće predstavljaju dijelove upravljačkih programa (en. ''drivers'') koji su potrebni za funkcioniranje pojedinog hardvera, a u Linux ih dodaje sam proizvođač koji na taj način obično želi prikriti funkcioniranje uređaja (npr. zbog industrijske tajne).
  
Projekt '''Linux-libre''' inicijativa je kojom se želi učiniti Linux potpuno slobodnim, bez binarnih dijelova koda. Projekt ne radi novi Linux, nego samo održava skriptu koja uklanja sve binarne dijelove koda iz običnog Linuxa.
+
Projekt '''Linux-libre''' inicijativa je kojom se želi učiniti Linux potpuno slobodnim, bez binarnih dijelova koda i vlasničkog softvera (dio jezgre Linux nije pod [[GPL]]-om, već vlasničkim licencama). Projekt ne radi novi Linux, nego samo održava skriptu koja uklanja sve binarne dijelove koda kao i dijelove vlasničkog softvera iz običnog Linuxa.
  
Projekt vodi podružnica [[FSF]]-a: Zaklada za slobodan softver Latinska Amerika, a nastao je na temelju distribucije [http://www.blagblagblag.org/ BLAG].
+
Projekt vodi sestrinska organizacija [[FSF]]-a: Zaklada za slobodan softver Latinska Amerika, a nastao je na temelju distribucije [http://www.blagblagblag.org/ BLAG].
  
 
==Linux-libre u distribucijama==
 
==Linux-libre u distribucijama==
Redak 9: Redak 9:
 
Neke distribucije dolaze s predinstaliranim Linux-libreom i u pravilu bez vlasničkog softvera, npr.  
 
Neke distribucije dolaze s predinstaliranim Linux-libreom i u pravilu bez vlasničkog softvera, npr.  
 
* [http://trisquel.info/ Trisquel] GNU/Linux - distribucija bazirana na [[Ubuntu]]u,
 
* [http://trisquel.info/ Trisquel] GNU/Linux - distribucija bazirana na [[Ubuntu]]u,
 +
* [http://www.gnewsense.org/ gNewSense] GNU/Linux - distribucija bazirana na [[Ubuntu]]u,
 
* [https://parabolagnulinux.org/ Parabola] GNU/Linux - distribucija bazirana na [[Arch Linux]]u,
 
* [https://parabolagnulinux.org/ Parabola] GNU/Linux - distribucija bazirana na [[Arch Linux]]u,
  

Inačica od 14:27, 12. svibnja 2011.

Iako se Linux nalazi pod GPLv2 što ga definira kao slobodan softver, originalni Linux sadrži binarne dijelove koda (en. binary blob) koji nisu slobodan softver (ili se ti dijelovi ne smiju slobodno redistribuirati ili su namjerno nečitljivi, odnosno ne dolaze u čovjeku čitljivoj formi što spriječava njihovo proučavanje). Binarni dijelovi koda najčešće predstavljaju dijelove upravljačkih programa (en. drivers) koji su potrebni za funkcioniranje pojedinog hardvera, a u Linux ih dodaje sam proizvođač koji na taj način obično želi prikriti funkcioniranje uređaja (npr. zbog industrijske tajne).

Projekt Linux-libre inicijativa je kojom se želi učiniti Linux potpuno slobodnim, bez binarnih dijelova koda i vlasničkog softvera (dio jezgre Linux nije pod GPL-om, već vlasničkim licencama). Projekt ne radi novi Linux, nego samo održava skriptu koja uklanja sve binarne dijelove koda kao i dijelove vlasničkog softvera iz običnog Linuxa.

Projekt vodi sestrinska organizacija FSF-a: Zaklada za slobodan softver Latinska Amerika, a nastao je na temelju distribucije BLAG.

Linux-libre u distribucijama

Neke distribucije dolaze s predinstaliranim Linux-libreom i u pravilu bez vlasničkog softvera, npr.

Nekim distribucijama moguće je naknadno dodati Linux-libre kernel i ukloniti pretpostavljeni, npr. Fedori - (pod nazivom Freed-ora).

Reference