Razlika između inačica stranice Blender
m |
|||
| (Nisu prikazane 4 međuinačice 2 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
| − | ''' | + | Blender je besplatna 3D grafička aplikacija. Može se koristiti za modeliranje, UV ''unwrapping'', teksturiranje, ''rigging'', ''fluid'' simulacije, ''skinning'', animiranje, renderiranje, ''particle'' i druge simulacije, ''non-linear editing'', ''compositing'', i razvijanje interaktivnih 3D aplikacija. |
| + | Blender je dostupan na svim popularnijim platformama, uključujući Microsoft Windows, Mac OS X, Linux, IRIX, Solaris, NetBSD, FreeBSD, OpenBSD, a postoje i neslužbeni portovi za BeOS, SkyOS, AmigaOS, MorphOS i Pocket PC. | ||
| − | + | __TOC__ | |
| − | + | ==Povijest== | |
| − | Povijest | + | |
| − | + | ||
| − | + | Blender je razvijen kao in-house aplikacija u Nizozemskom animacijskom studiju ''NeoGeo and Not a Number Technologies'' (NaN). Primarno ga je razvio Ton Roosendaal, koji je prije napisao ''ray tracer'' imena Traces for Amiga in 1989. Ime "Blender" je inspirirano pjesmom by Yello, s albuma Baby. | |
| − | + | Roosendaal je osnovao NaN u lipnju 1998. da bi nastavio s daljnjim razvojem i distribucijom programa. Program je u početku bio distribuiran kao ''shareware'' sve dok NaN nije bankrotirao 2002. godine. | |
| + | Vlasnici su se složili da izdaju Blender pod uvjetima GNU GPL (General Public License) licence, za jednokratnu isplatu od 100,000 €. Pa je 18. kolovoza 2002. Roosendaal započeo financijsku kampanju kako bi prikupio donacije za otkup Blendera i u 7. rujna 2002. je objavljeno da je prikupljeno dovoljno sredstava te da će Blederov izvorni kod biti objavljen. | ||
| − | + | Blender je danas besplatan i slobodan softver i aktivno se razvija pod nadzorom Blender Fondacije. Blender Fondacija je prvotno dobila prava da koristi dvije licence, tako da bi uz GNU GPL, Blender bio dostupan i pod komercijalnom Blender Licencom, što bi omogućilo širu komercijalizaciju primjenu jer nije zahtjevalo izdavanje izvornog koda. Ta druga opcija nikada nije zaživjela pa je i ukinuta 2005. godine Blender je trenutno dostupan samo pod GNU GPL. | |
| − | U | + | U siječnju/veljači 2002. godine bilo je prilično jasno da NaN nemože preživjeti i da će morati zatvoriti vrata u ožujku. Bez obzira na sve pronašli su energije da izdaju bar još jednu verziju, 2.25. Kao svojevrsni Easter egg, zadnji osobni dodatak, umjetnici i developeri odlučili su dodati čimpanzu. Napravio ju je Willem-Paul van Overbruggen (SLiD3), te ju nazvao Suzanne, po orangutanu iz filma Jay and Silent Bob Strike Back. |
| − | Suzanne je Blenderova alternativa za češće korištene "test modele" kao što je Utah Teapot. Low-polygon model sa samo 500 | + | Suzanne je Blenderova alternativa za češće korištene "test modele" kao što je Utah Teapot. Low-polygon model sa samo 500 strana, Suzanne se često koristi kao brz i jednostavan način za testiranje materijala, tekstura i postavki svjetala. Najveće Blender natjecanje daje nagradnu zvanu "Suzanne Awards". |
| + | ==Korisničko sučelje== | ||
| − | + | Blender je na glasu kao program kojeg je teško naučiti. Gotovo svaka funkcija ima izravnu prečicu na tipkovnici, i sa brojnim funkcijama Blender pruža nekoliko različitih prečaca po tipki. Otkako je Blender postao slobodan softver, postoje napori da se dodaju sveobuhvatni kontekstualni izbornici i da se upotreba alata omogući na logičniji i prirodniji način. | |
| − | + | ==Vanjske poveznice== | |
| − | + | http://www.blender.org/ | |
| − | Blender je na glasu kao program kojeg je teško naučiti. | + | |
[[Kategorija:Obrada_multimedije]] | [[Kategorija:Obrada_multimedije]] | ||
Trenutačna izmjena od 01:10, 15. svibnja 2010.
Blender je besplatna 3D grafička aplikacija. Može se koristiti za modeliranje, UV unwrapping, teksturiranje, rigging, fluid simulacije, skinning, animiranje, renderiranje, particle i druge simulacije, non-linear editing, compositing, i razvijanje interaktivnih 3D aplikacija. Blender je dostupan na svim popularnijim platformama, uključujući Microsoft Windows, Mac OS X, Linux, IRIX, Solaris, NetBSD, FreeBSD, OpenBSD, a postoje i neslužbeni portovi za BeOS, SkyOS, AmigaOS, MorphOS i Pocket PC.
Povijest
Blender je razvijen kao in-house aplikacija u Nizozemskom animacijskom studiju NeoGeo and Not a Number Technologies (NaN). Primarno ga je razvio Ton Roosendaal, koji je prije napisao ray tracer imena Traces for Amiga in 1989. Ime "Blender" je inspirirano pjesmom by Yello, s albuma Baby.
Roosendaal je osnovao NaN u lipnju 1998. da bi nastavio s daljnjim razvojem i distribucijom programa. Program je u početku bio distribuiran kao shareware sve dok NaN nije bankrotirao 2002. godine.
Vlasnici su se složili da izdaju Blender pod uvjetima GNU GPL (General Public License) licence, za jednokratnu isplatu od 100,000 €. Pa je 18. kolovoza 2002. Roosendaal započeo financijsku kampanju kako bi prikupio donacije za otkup Blendera i u 7. rujna 2002. je objavljeno da je prikupljeno dovoljno sredstava te da će Blederov izvorni kod biti objavljen.
Blender je danas besplatan i slobodan softver i aktivno se razvija pod nadzorom Blender Fondacije. Blender Fondacija je prvotno dobila prava da koristi dvije licence, tako da bi uz GNU GPL, Blender bio dostupan i pod komercijalnom Blender Licencom, što bi omogućilo širu komercijalizaciju primjenu jer nije zahtjevalo izdavanje izvornog koda. Ta druga opcija nikada nije zaživjela pa je i ukinuta 2005. godine Blender je trenutno dostupan samo pod GNU GPL.
U siječnju/veljači 2002. godine bilo je prilično jasno da NaN nemože preživjeti i da će morati zatvoriti vrata u ožujku. Bez obzira na sve pronašli su energije da izdaju bar još jednu verziju, 2.25. Kao svojevrsni Easter egg, zadnji osobni dodatak, umjetnici i developeri odlučili su dodati čimpanzu. Napravio ju je Willem-Paul van Overbruggen (SLiD3), te ju nazvao Suzanne, po orangutanu iz filma Jay and Silent Bob Strike Back.
Suzanne je Blenderova alternativa za češće korištene "test modele" kao što je Utah Teapot. Low-polygon model sa samo 500 strana, Suzanne se često koristi kao brz i jednostavan način za testiranje materijala, tekstura i postavki svjetala. Najveće Blender natjecanje daje nagradnu zvanu "Suzanne Awards".
Korisničko sučelje
Blender je na glasu kao program kojeg je teško naučiti. Gotovo svaka funkcija ima izravnu prečicu na tipkovnici, i sa brojnim funkcijama Blender pruža nekoliko različitih prečaca po tipki. Otkako je Blender postao slobodan softver, postoje napori da se dodaju sveobuhvatni kontekstualni izbornici i da se upotreba alata omogući na logičniji i prirodniji način.
