Razlika između inačica stranice Android OS

Izvor: HrOpenWiki
Skoči na: orijentacija, traži
(Specifikacije i mogućnosti)
 
(Nije prikazano 26 međuinačica 4 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
{{Robelbox|theme=1|title=Google Android}}<div style="{{Robelbox/pad}}">
+
[[Slika:Android.png | thumb| 200px | right | Android na računalu]]
[[Slika:Android.png | 450 px | right]]
+
  
Android je operativni sustav koji koristi Linux kernel.
+
'''Android''' je operacijski sustav za mobitele i mobilne uređaje koji koristi [[Linux]] kernel, ali teško može proći kao klasična distribucija Linuxa jer ne sadrži glibc ''stack'' pa je tako nekompatibilan s većinom softvera za GNU/Linux.
  
Razvija ga Google u zajednici sa [[Open Handset Alliance]].
+
Google je začetnik i glavni razvijatelj Androida, ali barem načelno za razvoj Androida je zadužen [[Open Handset Alliance]].
  
Namjenjen je korištenju na mobilnim uređajima. Prvenstveno na mobilnim telefonima, internet tabletima, ali i nekim ultraprijenosnim (netbook) računalima.
+
Androidov kod je potpuno otvoren od 2008. godine. Objavljen je pod [[Apache licenca | Apache licencom]]. No zanimljivo je da iako je Android slobodan softver, SDK (en. ''software development kit'', softver za izradu aplikacija za ovaj OS) nije u potpunosti otvoren.
  
2008. godine Google je u potpunosti objavio Androidov kod. Kod je objavljen pod [[Apache licencom]].
+
Uređaji koji dolaze s Androidom također su zaključani od strane proizvođača, a proces njihovog otključavanja zove se [[Rootanje Androida|rootanje]].
  
Zanimljivo je da iako je Android softver otvorenog koda, SDK (softver za izradu aplikacija za ovaj OS) nije u cijelosti otvoren.
+
==Povijest==
</div>
+
{{Robelbox-close}}
+
 
+
[[Slika:Android_Wiki.png | 150 px | thumb|left]][[Slika:Android2.png | 150px |thumb |left]]
+
  
 
[[Image:Android at google.jpg|thumb|right|Android u Googleplexu.]]
 
[[Image:Android at google.jpg|thumb|right|Android u Googleplexu.]]
  
Projekt je započet 2005 godine. Te godine Google je kupio malu tvrtku naziva Android.inc. Tada se nije puno znao o toj tvrtci, osim da razvija softver za mobilne telefone. Slijedeće godine su obilježile glasine da se Google pokušava ubaciti u tržište mobilnih aplikacija.
+
Projekt je započet 2005 godine, kada je Google je kupio malu tvrtku naziva Android Inc. Tada se nije puno znao o toj tvrtci, osim da razvija softver za mobilne telefone. Slijedeće godine su obilježile glasine da se Google pokušava ubaciti u tržište mobilnih aplikacija.
 
Glasine su potvrđene 2007. godine kada je Android službeno predstavljen. Predstavljen je zajedno sa novom udrugom - [[Open Handset Alliance]].
 
Glasine su potvrđene 2007. godine kada je Android službeno predstavljen. Predstavljen je zajedno sa novom udrugom - [[Open Handset Alliance]].
  
Operativni sustav podržava sve što je potrebno mobilnim uređajima. Osim osnovnih funkcija SMS, MMS, telefoniranja, bluetootha, podržano je i wi-fi povezivanje, brojni audio/video standardi, videotelefonija, touchscreen, 3D akceleracija, akcelerometri, magnetometri.
+
==Specifikacije i mogućnosti==
  
Iako sustav podržava [[multitouch]], ta je mogućnost za sada zaključana. Postoje nerješena pitanja sa Appleovim licencama za ovu tehnologiju i dok se ta pitanja ne riješe korištenje multitouch-a neće biti moguće na Android uređajima.
+
Operacijski sustav podržava sve što je potrebno mobilnim uređajima. Osim osnovnih funkcija SMS, MMS, telefoniranja, bluetootha, podržano je i WiFi povezivanje, brojni audio/video standardi, videotelefonija, touchscreen, 3D akceleracija, akcelerometri, magnetometri, te multitouch.  
  
[[Slika:Android_market.jpg|thumb|left|Android market]]
+
==Play Store==
  
Zanimljivost ovog operativnog sustava je i Android Market.
+
[[Slika:PlayStore.png|thumb|left|Play Store]]
  
Android Market je online katalog mobilnih aplikacija. Zamišljen je kao servis sa kojeg možete skinuti i na mobilni uređaj instalirati aplikacije za ovaj operativni sustav. To možete uraditi pomoću mobilnih uređaja, ali i pomoću kućnog računala.
+
Zanimljivost ovog operativnog sustava je i Google Play Store (bivši Android Market).
  
U Android Marketu možete naći besplatne programe, a od 2009. godine tu se nalaze i komercijalne aplikacije.
+
Play Store je online katalog mobilnih aplikacija. Zamišljen je kao servis sa kojeg možete skinuti i na mobilni uređaj instalirati aplikacije za ovaj operacijski sustav. To možete uraditi pomoću mobilnih uređaja, ali i pomoću kućnog računala.
  
 +
U Play Storeu možete naći besplatne programe, a od 2009. godine tu se nalaze i komercijalne aplikacije. U pojedinim državama moguće je preuzimati i filmove, serije i glazbu, pa čak i uređaje koje pogoni Android.
  
== Uređaji koji dolaze sa predinstaliranim Google Androidom ==
+
Mnogo uređaja stiže s predinstaliranim Androidom, a prvi takav telefon je bio [[HTC Dream/HTC Sapphire]], poznat je i kao T-Mobile G1. Izdan je listopadu 2008. godine.
  
[[Image:HTC_Dream2.jpg|thumb|right|150 px|HTC Dream.]]
+
== Android na računalima ==
  
*[[HTC Dream/HTC Sapphire]] (koji ima 5MP kameru, umjesto 3.2MP kamere) (Poznat je i kao T-Mobile G1)
+
[[Slika:Android_Wiki.png | 150 px | thumb|right| Android na računalu]][[Slika:Android2.png | 150px |thumb |right| Android na računalu]]
  
Radi se o prvom mobilnom telefonu koji je koristio Android mobilnu platformu. Izdan je listopadu 2008. godine.
+
Premda je Android razvijen za mobilne uređaje, uspješno je portan i na računala.
*[[HTC Hero]] sličan Dreamu, ali bez klizne tipkovnice sa strane.
+
  
*[[HTC Magic]]
+
Najpopularniji takav port je [[http://android-x86.org Android x86]]
 
+
*[[Quigi i6]]
+
 
+
*[[Samsung I7500 (Samsung Galaxy)]]
+
 
+
== Android na računalima ==
+
  
Premda je Android razvijen za mobilne uređaje, postoje planovi da ovaj operativni sustav pokreće i neka prijenosna računala.
+
Ali, s obzirom da Google je izdao [[Chrome OS]] koji je predviđen za računala, zaustavljeni su mnogi projekti računala pogonjenih Androidom . Najvjerojatnije računala pogonjena ovim operativnim sustavom, neće ozbiljnije niti zaživjeti.
  
Osim toga razvijaju se i neovisne verzije koje će se moći instalirati na bilo koje računalo.
+
Ipak je Android napravljen prvenstveno za mobilne telefone.
  
Trenutno postoji [http://code.google.com/p/live-android/ Live CD verzija] koja je prilagođena Asus eee računalima, ali će raditi i na većini računala.
 
  
 +
== Dodatni linkovi i reference==
 +
* [http://en.wikipedia.org/wiki/Android_(operating_system)#Google_applications Android na Wikipediji]
 +
* [http://www.youtube.com/watch?v=eWgNfu-XwH4 Recenzija Google Androida u emisiji E-Hrvatska]
  
{{Robelbox|theme=14|title=Izvor}}<div style="{{Robelbox/pad}}">
+
[[Kategorija:Distribucije]]
Korišten je [http://en.wikipedia.org/wiki/Android_(operating_system)#Google_applications materijal s Wikipedije]
+
[[Kategorija:Android]]
</div>
+
{{Robelbox-close}}
+

Trenutačna izmjena od 22:58, 11. kolovoza 2012.

Android na računalu

Android je operacijski sustav za mobitele i mobilne uređaje koji koristi Linux kernel, ali teško može proći kao klasična distribucija Linuxa jer ne sadrži glibc stack pa je tako nekompatibilan s većinom softvera za GNU/Linux.

Google je začetnik i glavni razvijatelj Androida, ali barem načelno za razvoj Androida je zadužen Open Handset Alliance.

Androidov kod je potpuno otvoren od 2008. godine. Objavljen je pod Apache licencom. No zanimljivo je da iako je Android slobodan softver, SDK (en. software development kit, softver za izradu aplikacija za ovaj OS) nije u potpunosti otvoren.

Uređaji koji dolaze s Androidom također su zaključani od strane proizvođača, a proces njihovog otključavanja zove se rootanje.

Povijest

Android u Googleplexu.

Projekt je započet 2005 godine, kada je Google je kupio malu tvrtku naziva Android Inc. Tada se nije puno znao o toj tvrtci, osim da razvija softver za mobilne telefone. Slijedeće godine su obilježile glasine da se Google pokušava ubaciti u tržište mobilnih aplikacija. Glasine su potvrđene 2007. godine kada je Android službeno predstavljen. Predstavljen je zajedno sa novom udrugom - Open Handset Alliance.

Specifikacije i mogućnosti

Operacijski sustav podržava sve što je potrebno mobilnim uređajima. Osim osnovnih funkcija SMS, MMS, telefoniranja, bluetootha, podržano je i WiFi povezivanje, brojni audio/video standardi, videotelefonija, touchscreen, 3D akceleracija, akcelerometri, magnetometri, te multitouch.

Play Store

Play Store

Zanimljivost ovog operativnog sustava je i Google Play Store (bivši Android Market).

Play Store je online katalog mobilnih aplikacija. Zamišljen je kao servis sa kojeg možete skinuti i na mobilni uređaj instalirati aplikacije za ovaj operacijski sustav. To možete uraditi pomoću mobilnih uređaja, ali i pomoću kućnog računala.

U Play Storeu možete naći besplatne programe, a od 2009. godine tu se nalaze i komercijalne aplikacije. U pojedinim državama moguće je preuzimati i filmove, serije i glazbu, pa čak i uređaje koje pogoni Android.

Mnogo uređaja stiže s predinstaliranim Androidom, a prvi takav telefon je bio HTC Dream/HTC Sapphire, poznat je i kao T-Mobile G1. Izdan je listopadu 2008. godine.

Android na računalima

Android na računalu
Android na računalu

Premda je Android razvijen za mobilne uređaje, uspješno je portan i na računala.

Najpopularniji takav port je [Android x86]

Ali, s obzirom da Google je izdao Chrome OS koji je predviđen za računala, zaustavljeni su mnogi projekti računala pogonjenih Androidom . Najvjerojatnije računala pogonjena ovim operativnim sustavom, neće ozbiljnije niti zaživjeti.

Ipak je Android napravljen prvenstveno za mobilne telefone.


Dodatni linkovi i reference