Uvod u Linux
Ovaj tekst obuhvaća kratku povijest nastanka slobodnog softvera i GNU/Linux operacijskog sustava te njegove današnje mogućnosti, raširenost i utjecaj. Bez previše datelja i činjenica. Ovdje se može naći detaljniji, ozbiljniji i enciklopedijski ustrojen članak.
Sadržaj
Povijesni uvod
Uvod najbolje prolazi kroz priču, pa ćemo mi tako ovdje i početi... kroz priču...
Iza sedam brda i sedam dolina... kada su računala bila viđena samo u znanstvenim laboratorijima sveučilišta i instituta, nitko nije mogao predvidjeti kako će se računala razvijati. Tada su računala nerijetko zauzimala cijele prostorije ili oveće ormare, a programirala su se direktno, npr. bušenim karticama. Sve se vrtilo oko hardvera, a na softver nitko nije ni obraćao pažnju (za program je trebalo izbušiti kartice ili vrpce). Kako je nivo apstrakcije upravljanja računala rastao tako je softver postajao sve kompleksniji, no znanstvenici i inženjeri su ga i dalje dijelili i prilagođavali. Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, stvari u svijetu računala su se počele mijenjati: računala su postajala sve korisnija i za zadaće pored znanstvenih istraživanja i proračuna za posebne situacije...
Došli neki novi klinci... klinci s parama
Počela je masovna primjena računala i njihova komercijalizacija. Danas poznati proizvođači računala su počinjali tada svoje karijere u garažama... Računala su tada ušla u većinu ureda te u pokoji dom. Softver je isto tako prolazio kroz strelovit napredak, postajao je sve kompleksniji, ali i sve zatvoreniji - algoritmi i procedure u programima postaju poslovne i industrijske tajne. Softver je postao proizvod na kojem se moglo zaraditi.
No zatvorena priroda softvera počela je izazivati sve više praktičnih, ali i ideoloških problema. Problemi poput ovisnosti o jednom proizvođaču (en. vendor lock-in) pokušali su se riješiti uvođenjem standarda, ali su se tih standarda slabo držali proizvođači hardvera, a još slabije softvera. Softver je često bio pun grešaka i limitiranih mogućnosti, dok je pojedinačna modifikacija i prilagodba istog bila nemoguća i zabranjena. Mijenjanje cijele platforme na onu koja bi više odgovarala potrebama značilo bi enormne troškove jer ništa nije bilo isto. Sami proizvođači su to znali pa su cijene vlastitih proizvoda podesili baš tako da budu malo niže nego one da kupcu bude isplatljivije mijenjati njihov proizvod za konkurentni. Odnosno, softver, ali i hardver, bio je izuzetno skup.
Jedan čovjek je tada udario šakom o stol
U MIT-ovom laboratoriju, računalni programer Richard M. Stallman suočen s nemogućnošću da izmjeni upravljačke programe uredskog pisača (molio je proizvođača da mu isporuči izvorni kod, na što su ga ovi glatko odbili), udario je šakom o stol i krenuo pisati softver koji će nadomjestiti onaj zatvoreni i koji neće imati takvih limitacija. Objavio je GNU Manifest s kojim kreće GNU pokret.
U tom manifestu traži pomoć ljudi, koji su razočarani tadašnjim stanjem u svijetu softvera, da mu se pridruže te da zajedno naprave alternativni operacijski sustav zvan GNU (dolazi od rekurzivne kratice GNU Not Unix) i sve programe s kojim će biti potpuno neovisni o komercijalnom softveru i koji će drugi moći koristiti baš kao i zrak.
Iako se u startu činilo kao nemoguća misija s puno nepremostivih prepreka, Stallmanu se vremenom pridruživalo sve više ljudi. Zajedno su do kraja 80-ih dovršili sve osnovne komponente operacijskog sustava i osnovnih programa, ali im je nedostajao glavni dio - jezgra sustava. Projekt GNU Hurd je trebao isporučiti jezgru sustava, ali zbog svoje kompleksnosti jednostavno to nije uspio (iako je taj projekt aktivan i danas).
I tako je GNU pokretu nedostajala jedna, ali jako bitna komponenta...
Rodio se Pingvin
Inspiriran profesorovim edukacijskim operacijskim sustavom MINIX, finski student Linus Torvalds iz hobija je počeo pisati svoj operacijski sustav. Svoj rad objavljuje na Usenet grupi u kojoj traži prijedloge i kritiku za svoj rad. Spominje da se ne radi o ničem profesionalnom, već da je to samo iz hobija. Iako je odbacio ideju da njegov rad nosi ime Linux, jer mu se ipak činila preegocentrična, nazvao ga je Freax. Međutim, njegov sveučilišni kolega koji je postavio njegov rad na javni poslužitelj ipak je projekt nazvao Linux. Rođen je pingvin (sama ikona Linuxa - Tux, popularni pingvin, napravljena je tek '96.).
Ubrzo je projekt Linux privukao mnoge programere i počeo naglo napredovati, što je privuklo pozornost GNU pokreta koji ga je prigrlio kao jezgru svog operacijskog sustava. Novi operacijski sustav nosio je naziv GNU/Linux.
GNU/Linux danas i što može ponuditi
Od mobitela do superračunala
Distribucija
Prednosti
Prva stvar koja se nameće svakako je razlog zašto nešto uopće učiniti. Tako je logično pitati se, a zašto bih ja odabrao ili prešao na GNU/Linux. Koji to razlozi moraju biti a da bih ja mijenjao svoje navike ili koristio nešto za što nisam čuo? Nabrojat ćemo ih ukratko:
- Sve je doista besplatno. Sve što će te moći naći na ovim stranicama je besplatno i može se slobodno koristiti. Ne plaća se licenca. Ne, nema besplatnog ručka i ono što u ovoj priči nije besplatno jest vaše vrijeme koje ćete morati odvojiti da bi nešto novo savladali i poprimili nove navike. No to je sve što morate "platiti".
- Nema aktivnih računalnih virusa i ostalih zloćudnih programa koji mogu uništiti vaš rad.
- Sve što ste instalirali stalno se osvježava putem interneta.
- Gotovo da nema redundancije podataka na diskovima, pa se dohvat podataka ne usporava vremenom korištenja računala
- Ako vam se ne sviđa izgled ili funkcionalnost vašeg grafičkog okruženja, lako odaberete neko drugo
Eto, nabrojasmo i više od tri. Dakle, dobri razlozi postoje, dalje je sve samo stvar volje.
