Razgovor:Naslovnica

Izvor: HrOpenWiki
Inačica od 22:27, 19. veljače 2010. koju je unio/unijela ValentTurkovic (razgovor | doprinosi)

Skoči na: orijentacija, traži

Tekst Naslovnice prošao je lekturu... 4ndY 09:03, 15. prosinca 2009. (UTC) :-)

Promjene teksta

Glavni je cilj ovih stranica postati pouzdan izvor informacija o softveru otvorenoga koda, Linux distribucijama te o samom pokretu slobodnog softvera. Ovaj projekt želi približiti proizvode i projekte otvorenog koda svima, a posebno računalnim početnicima i to na hrvatskome jeziku. ~valent


Ima prijedloge o promjeni teksta tako da bi bio sažetiji i jasniji. Izbjegao bih i uporabu nepotrebnih i/ili nejasnih pojmova koje bi trebalo pojašnjavati te time i produžiti tekst, također bih izbacio bilo kakvo uspoređivanje s "onim drugim" OS-ovima ;) Naglašavati što ovaj projekt radi a ne objašnjavati što ne radi.

Ideja je da tekst bude jasan i kratak, a da bilo tko ako želi detanje ode na posebne stranice gdje bi se sve pojasnilo u detalje, ali mjesto za detalje NIJE na naslovnici jer nema mjesta za sve osim za najosnovnije informacije.


Prijedlog za paragraf: ===Što?===

SADA: Glavni je cilj ovih stranica postati pouzdan i potpun izvor informacija o softveru baziranom na otvorenom kodu, ali i o otvorenim standardima te o samom pokretu slobodnog softvera. Raznim uputstvima, definicijama pojmova, povijesnim osvrtima, općom dokumentacijom, savjetima i vodičima, projekt želi približiti proizvode i projekte otvorenog koda svima, a posebno računalnim početnicima, koji se ne snalaze dobro u moru podataka dostupnih na Internetu, napisanih uglavnom na stranom jeziku.

PRIJEDLOG: Glavni je cilj ovih stranica postati pouzdan izvor informacija o softveru otvorenoga koda, Linux distribucijama te o samom pokretu slobodnog softvera. Ovaj projekt želi približiti proizvode i projekte slobodnog i otvorenog koda svima, a posebno računalnim početnicima i to na hrvatskome jeziku.


Prijedlog za paragraf: ===Zašto?===

SADA: U ovom je trenu poznavanje otvorenih sustava kod većine računalnih korisnika, pogotovo početnika, jako malo ili gotovo nikakvo. Tome je zasigurno doprinijela i donedavna situacija u kojoj su takvi sustavi bili rezervirani samo za računalne entuzijaste, programere, hakere, sistemske inženjere i sl. U međuvremenu stvari su se promijenile nabolje i takvi su sustavi danas postali pristupačni i korisni običnim korisnicima nudeći prijateljske okoline, baš kao i konkurentski komercijalni sustavi, ako ne i bolje.

Malo ljudi zna da se s jednom običnom GNU/Linux distribucijom može jednostavno i pouzdano:

   * surfati Internetom, razmjenjivati e-poštu, komunicirati glasovno, tekstualno ili slikom
   * reproducirati, snimati i obrađivati svi multimedijalni sadržaji (audio, video, grafički)
   * obrađivati tekst, vršiti tablične kalkulacije, stvarati baze podataka i prezentacije i to sve bez žrtvovanja kompatibilnosti s uredskim aplikacijama komercijalnih proizvođača 

PRIJEDLOG: Softver otvorenoga koda i Linux distribucije su danas dostupne i pristupačne za korištenje i potpunim računalnim početnicima, prošla su vremena kada je Linux bio rezerviran samo za računalne entuzijaste, programere, sistemske inženjere i sl. Danas mnogi smatraju Linux puno sigurnijim, bržim i stablinijim od bilo kojeg drugog operativnog sustava, a ujedno je dovoljno jednostavan za korištenje i običnim kućnim korisnicima.

Danas s GNU/Linux distribucijom možete jednostavno i pouzdano:

  • surfati Internetom, razmjenjivati e-poštu, komunicirati
  • reproducirati, snimati i obrađivati multimedijalne sadržaje (audio i video)
  • obrađivati tekst, izrađivati prezentacije te vršiti tablične kalkulacije
  • igrati računalne igre