O terminalu i Linux naredbama

Nakon instalacije Vaše odabrane Linux distribucije i prvog boota čeka Vas oku ugodno grafičko sučelje ( obično to bude ono koje ste odabrali prilikom procesa instalacije ),tu se u raznim menievima nalaze raznorazne aplikacije od obrade teksta,tabličnih kalkulatora,izrade prezentacija,reprodukcije audio i vieo sadržaja,web browser .Uglavnom tu se nalazi sve što prosiječnom kučnom i uredskom korisniku treba za normalan život.Nakon instalacije većina korisnika kreće u vizualno uljepšavanje svog desktopa te istražuje razno razne teme.No kad-tad je i desktop posložen i nema se više šta za mjenjati.No kuda dalje?Što sad?Sjediti i divide se najnovijoj temi,novome wallpaperu,novom setu ikona?Ajmo upoznati Linux. Sve Linux distribucije dolaze sa terminalom.No terminal nije samo podsjetnik na neka stara davno prošla vremena.Terminal je u Linux svijetu vrlo moća alat i stoga ga ne valja zapostaviti i izbjegavati jer kad-tad će korisnik nabasati na dokument koj će ga upućivati da otvori terminal. Ovaj članak nije tutorial niti je zamišljen kao tutorial, već je ovo običan članak čij je cil upoznati korisnike sa terminalom te se nadam kako će do kraja čitanja istoga nestati barem dio predrasuda prema ovome alatu.

Shell (ljuska)

Shell je jednostavan program koj interpetira naredbe bilo da su une unešene direktno od strane korisnika ili se nalaze u dadoteci ( takvu datoteku nazivamo skripta).Ekvivalenti u Windows operativnom sustavu su COMMAND.COM ili cmd.exe umjesto ljuske odnosno .bat datoteke umjesto shell skripta. Linux ima raznih ljusaka no najpoznatija i najkorištenija je bash ljuska. Ostale korištene ljuske su csh,zsh,jsh,ksh,rc,rsh,sh,tcsh te vrlo zanimljiv ipython. Osnovne naredbe tipa kretanja po direktorijima su u svim ljuskama iste.Neke od navedenih ljusaka su zadržane jer ih koristi određen dio ljudi koji su navikli na njih i ne žele ih mijenjati ili se koriste za posebne svrhe te ih koristi posebna skupina specijaliziranih korisnika.

Upozorenje : Linux kao i mnogu operativni sustavi koristi za imena alata akronime.Neki od njih su i duhoviti kao naprimjer yacc = yet another compiler compiler ( još jedan sastavljač sastavljača ) ili K3B = K burn baby burn. Imena svih ljusaka završavaju na sh što označava shell ( shell = ljuska).

Pristupanje terminalu

Najlakši naći pristupanja terminalu je da otvorite padajući izbornik i odaberete terminal. Također možete pritisnuti kombinaciju tipaka ALT+F2 te unijeti ime alata koj želite pokrenuti,u ovome slučaju terminal.Kad se otvori prozor za terminalom primjetit će te prompt sličan ovome

user@hostname ~ $

on sadrži korisničko ime,ime računala na kojem se nalazite te direktorij u kojem se nalazite. ~ je kratica za home direktorij.

Unos naredaba Unos naredba jednostavno upišite riječ ili simbol te pritisnite enter.Naredba će se izvršiti te će vas po njenom završetku ljuska prebaciti u novi red i možete unijeti novu naredbu. Imajte na umu da je Linux osjetljiv na velika i mala slova te ako treba unijeti ls a vi ste unjeli LS ne će raditi

Izlazak iz terminala

Za izlazak je potrebno unijeti naredbu exit te pritisnuti enter . Druga mogućnost je i pritisnuti kombinaciju tipaka CTRL + d,prozor terminala će se ugasiti .Iako je moguće ugasiti terminal (uostalom kao i svaki drugi prozor) pritiskom na close gumb ( to je onaj x u gornjem desnom ili ljevom uglu prozora,ovisno kako imate podešen upravitel prozorima), no to se ne preporuča jer ako ste bili u nekome uređivaću teksta ili datoteka upravo ste ostali bez vašeg rada.

Traženje pomoći

Suprotno uvriježenom mišljenju svi alati i sve naredbe ne samo u Linuxu već i OpenSource svijetu su vrlo dobro dokumentirani.Obično daleko više i kvalitetnije nego na MS Windows koj dokumentiraju naredbe samo ako su popularne i često korištene. Za pristup pomoći i korisnim informacijama ima više mogučnosti.Također neke distribucije kao RedHat i OpenSuSE ,pod uvjetom da imate instalirano grafičko okruženje, imaju GUI alate,odnosno specijalizirane browsere za pristup informacijama.No postoje i opcije u samome terminalu za dobivanje pomoći.

Najjednostavniji način dobivanja pomoći je naredba man.Ona se unese ispred same naredbe ili imena programa, npr. man ls.Rezultat ove naredbe je ispisivanje manuala,priručnika, za ls naredbu. Ono najosnovnije koje korisnici moraju znati je da koriste strelice i PgUp i PgDn za kretanje manualom te Q za izlazak iz njega. Nadalje vrlo naredba info je također vrlo korisna za dobivanje potrebnih informacija.Razlika između info i man je u načinu objašnjenja. Info je više kao korisnički vodić dok je man referenca za upotrebu.Pokušajte upisati u terminal info man ili info ls. Također većina ( većina ne svi)programi ima opciju pomoći.Ona se obično dobiva sa –help. Pokušajte zatražiti pomoć za Mplayer.otvorite terminal i upišite mplayer -help.

I za kraj jedan VAŽAN savjet.

Naredbe nemojte nikako u terminal unositi metodom copy/paste posebno ne one koje pranalazite na internetu te raznoraznim forumima i blogovima. Naime mogu Vas zamoliti da otvorite terminal i unesete sljedeće

sudo rm -R /etc ili sudo dd if=/dev/null of=/dev/sda bs=446 count=1 jer će to pomoći sa Vašim problemom ? Zar će to te stvarno napraviti i obrisat svoj hard disk i ostat bez svih podataka? Ukoliko naletite na naredbu koju ne razumijete i koju neznate proučite manual,vidite što ona radi i za što se koristi.Na kraju krajeva svaki korisnik je sam odgovoran za svoj sustav,nitko osim korisnika samog ne može odgovarati za njegove greške izazvane bilo neznanjem bilo ljenošču a najgore kombinacijom.

Izvor

• [[1]]