Razlika između inačica stranice Debian

Izvor: HrOpenWiki
Skoči na: orijentacija, traži
Redak 4: Redak 4:
 
{{Robelbox-close}}
 
{{Robelbox-close}}
 
[[Slika:Deblogo1.jpg|right|150px]]
 
[[Slika:Deblogo1.jpg|right|150px]]
Debian je započeo Ian Murdock u kolovozu 1993., kao novu distribuciju koja će se raditi otvoreno, u duhu Linuxa i GNU-a. Debian je zamišljen kao nešto što će se stvarati pažljivo i savjesno, a isto tako i održavati. Počeo je kao mala, usko povezana skupina Free Software hakera, i postupno narastao u veliku, dobro organiziranu zajednicu razvijatelja i korisnika. Ime mu se izgovara kao 'DEB-IAN', a nastalo je od imena stvoritelja Debiana, '''Ian'''a Murdocka, i njegove tadašnje djevojke, '''Deb'''re.  
+
Debian je započeo Ian Murdock u kolovozu 1993., kao novu distribuciju koja će se raditi otvoreno, u duhu Linuxa i GNU-a. Zamišljen je kao nešto što će se stvarati pažljivo i savjesno, a isto tako i održavati. Počeo je kao mala, usko povezana skupina Free Software hakera, i postupno narastao u veliku, dobro organiziranu zajednicu razvijatelja i korisnika. Ime mu se izgovara kao 'DEB-IAN', a nastalo je od imena stvoritelja Debiana, '''Ian'''a Murdocka, i njegove tadašnje djevojke, '''Deb'''re.  
  
 
U razvoj Debiana uključeno je oko tisuću ljudi diljem svijeta, koji međusobno komuniciraju mailnig listama i IRC kanalima. Večina njih nikad se nisu sastala uživo. Iako je operativni sustav opće namjene, najviše je korišten na serverima. Zbog sigurnosti i stabilnosti. Zabilježeno je da pojedini serveri rade godinama bez restartanja, osim kad se servisira hardver ili kad nestane struja.
 
U razvoj Debiana uključeno je oko tisuću ljudi diljem svijeta, koji međusobno komuniciraju mailnig listama i IRC kanalima. Večina njih nikad se nisu sastala uživo. Iako je operativni sustav opće namjene, najviše je korišten na serverima. Zbog sigurnosti i stabilnosti. Zabilježeno je da pojedini serveri rade godinama bez restartanja, osim kad se servisira hardver ili kad nestane struja.

Inačica od 00:05, 16. prosinca 2008.

O Debian distribuciji

Debian je široko rasprostranjena distribucija opće namjene, dostupna na velikom broju platformi. Razvila ju je skupina dobrovoljaca - programera, a ne neka tvrtka. Glavni aduti su joj sigurnost, stabilnost, veća mogućnost kontrole razvoja distribucije od strane njenih korisnika i neovisnost od komercijalnih subjekata. Može se reći da je Debian razvijen od hakera za hakere. Namjenjen je naprednijim korisnicima.

Deblogo1.jpg

Debian je započeo Ian Murdock u kolovozu 1993., kao novu distribuciju koja će se raditi otvoreno, u duhu Linuxa i GNU-a. Zamišljen je kao nešto što će se stvarati pažljivo i savjesno, a isto tako i održavati. Počeo je kao mala, usko povezana skupina Free Software hakera, i postupno narastao u veliku, dobro organiziranu zajednicu razvijatelja i korisnika. Ime mu se izgovara kao 'DEB-IAN', a nastalo je od imena stvoritelja Debiana, Iana Murdocka, i njegove tadašnje djevojke, Debre.

U razvoj Debiana uključeno je oko tisuću ljudi diljem svijeta, koji međusobno komuniciraju mailnig listama i IRC kanalima. Večina njih nikad se nisu sastala uživo. Iako je operativni sustav opće namjene, najviše je korišten na serverima. Zbog sigurnosti i stabilnosti. Zabilježeno je da pojedini serveri rade godinama bez restartanja, osim kad se servisira hardver ili kad nestane struja. Dugo vremena se smatralo da nije baš pogodan za prosječnog korisnika zbog komandnolinijske instalacijske procedure, ali zadnja verzija ima i to. Razvojni ciklus traje dvije godine. Glavni mu je nedostatak da podržava stariji softver. Zbog politike Debian Zajednice, koja u distribuciju uključuje samo dobro testirane programe kako ne bi uzrokovali nestabilnost cijelog sistema, a to su najčešće programi ranijih verzija. Zapravo mu je to istovremeno velika prednost pred ostalim slobodnim i besplatnim distribucijama koje imaju puno kraći razvojni ciklus, najčešće šest mjeseci, ali i mana jer one gotovo uvijek uključuju najnoviji raspoloživi softver.




Važne poveznice


Za autore

Pogledajte dokumentaciju o prilagodbi sučelja i Vodič za suradnike za pomoć pri uporabi i podešavanju, te ova pravila i preporuke