Razlika između inačica stranice Razgovor:Uvod u Linux
(Nova stranica: __FORCETOC__ {{Infobox|text='''Ovo je obavezno štivo za početnike!'''}} == Što je to GNU/Linux? == {{robelbox|title=GNU/Linux}} <div style="{{Robelbox/pad}}"> GNU/Linux je slobo...) |
Nema razlike inačica
|
Inačica od 00:46, 12. prosinca 2008.
|
Sadržaj
Što je to GNU/Linux?
|
GNU/Linux
GNU/Linux je slobodan operacijski sustav nalik na UNIX. Samu jezgru (eng. kernel) operacijskog sustava napisao je Linus Torvalds uz pomoć programera iz cijelog svijeta. Iako se nekad naziva samo Linux, to zapravo nije ispravan naziv. Linux je naziv same jezgre operacijskog sustava dok je GNU naziv projekta s ciljem razvijanja potpunog, slobodnog, operacijskog sustava nalik na UNIX. Danas je GNU/Linux moderan operacijski sustav i po svojim karakteristikama ne zaostaje za drugim operacijskim sustavima koji su također u upotrebi. Samo neke od karakterstika koje dijeli s drugim UNIX baziranim sustavima su: višezadaćnost (eng. Multitasking), virtualnu memoriju (eng. Virtual memory), dijeljene biblioteke (eng. Shared Libraries), podrška za umreženi rad i ostalo. Osim GNU/Linux postoje i drugi slobodni operacijski sustavi kao što su: FreeBSD, NetBSD, OpenBSD kao i GNU/Hurd i slični projekti. Najviše zahvaljujući svojem brzom razvoju i otvorenosti prema doprinosima svih novih programera Linux je vrlo brzo stekao značajnu popularnost u odnosu na sve navedene i danas je jedan od najprepoznatljivijih slobodnih operacijskih sustava. Za korištenje GNU/Linuxa kao i drugih projekata temeljenih na GNU General Public Licence nije potrebno plaćati licence za korištenje. Sve programe moguće je slobodno mijenjati i prilagođavati svojim vlastitim potrebama u pojedinom trenutku. Jedino ograničenje koje postoji je da svaka takva izmjenjena inačica mora biti popraćena i izvornim, izmjenjenim, kodom. Još od 1991. kada je započet njegov razvoj Linux se ubrzano razvijao. Danas ga je moguće koristiti na iznomno velikom broju platformi, od ručnih, prijenosnih ili stolnih računala, pa sve do super-računala. Broj mjesta gdje se koristi Linux je sve veći, a koriste ga čak i neke inačice mobilnih telefona i nadzornih kamera. Od 500 super-računala njih više od 70% koristi neki inačicu Linux jezgre. |
Koji su hardverski zahtijevi?
Ukoliko imate računalo kupljeno unazad par godina, uopće se ne trebate brinuti oko hardverskih zahtjeva. Za ugodan rad dovoljan je bilo koji procesor od 1Ghz naviše, minimalno 256MB memorije i par gigabajta diskovnog prostora. Naravno da će linux raditi i na slabijim konfiguracijama, ukoliko odaberete neko hardverski manje zahtijevno grafičko okruženje (XFCE, Fluxbox).
Gdje nabaviti linux?
U današnje vrijeme broadband pristupa internetu, nabavka linuxa je lakša nego ikad. Posjetite službene stranice željene distribucije i preuzmite ISO datoteku veličine oko 700MB (CD) ili veću (DVD). Ukoliko nemate brzi pristup internetu ili ste ograničeni sa bandwithom, možete zatražiti da vam pošalju besplatan CD (treba par tjedana da vam dostave), posuditi od prijatelja, pronaći na DVD-ovima informatičkih časopisa ili kupiti CD/DVD po cijeni od XX kuna sa stranice MojCD.com. Možete se javiti i na Linux forume i zamoliti nekoga da vam presnimi CD. Kada ste nabavili linux primjenite slogan "Pass it on“ i podijelite ga znancima.
Koju distribuciju odabrati?
Danas postoje na stotine raznih distribucija, što nam daje veliku mogućnost izbora ali ujedno postavlja i veliki upitnik za početnika. Ipak, u suštini, sve distribucije su vrlo slične. Prilikom odabira distribucije uvjerite se da ima brz i pregledan upravitelj paketima, kvalitetno rješeno centralno mjesto za podešavanje sistema, snažan community i dobre performanse. Neke od distribucija koje zadovoljavaju ove kriterije: Ubuntu, Debian, openSUSE, Fedora, Mandriva, PCLinuxOS...
Najviše detalja o pojedinoj distribuciji, kao i linkove za download možete pronaći na web stranici Distrowatch.com. Pregledajte i sekciju "Distribucije" na domaćoj web stranici Linuxzasve.com.
Koja distribucija je najsličnija Windowsima?
Postoje distribucije koje nalikuju na Windowse (Linux XP, Vixta...) ali u pravilu ih treba izbjegavati. Linux nije Windows niti to pokušava biti; radi se o posve drugačijem operativnom sustavu koji funkcionira na drugačiji način. Dajte si vremena za prilagodbu i pripremite se učiti nove stvari.
Koje grafičko okruženje odabrati?
Opet se pred nama nalazi veliki upitnik. Linux ima više grafičkih sučelja, koja su odvojena od osnove operativnog sustava. Pazite, ovo nisu teme koje će zamaskirati izgled vašeg linuxa, već kompletna grafička okruženja. Svako od njih izgleda drugačije i ponaša se drugačije, tako da sa promijenom grafičkog okruženja možete imati dojam da ste promjenili kompletan OS, iako se nalazite u istoj distribuciji. Sve ono što vidite na desktopu je grafičko okruženje - radna površina, paneli, window manageri, upravitelji datotekama. Najpopularnija sučelja za linux su GNOME i KDE. Svako od njih dolazi sa njima prilagođenim aplikacijama.
Datoteka:Gnome logo.gif GNOME
Ukoliko se prije niste susretali sa linuxom, GNOME bi možda bio bolji izbor. Jednostavan je za korištenje i manjih hardverskih zahtjeva. Sadrži dva panela, jedan na vrhu ekrana i jedan na dnu ekrana. Panel na vrhu sa ljeve strane sadrži menije logički raspodijeljene u tri skupine: Aplikacije (Applications), Mjesta (Places) i Sistem (System). Meni aplikacije će vam otvoriti popis svih instaliranih programa, razvrstanih po kategorijama. Places će vam prikazati sve particije i uređaje, a iz menija System moći ćete konfigurirati GNOME po vašim željama. U gornjem desnom kutu nalazi se sat i svojevrsni system tray. Panel na dnu ekrana prikazuje popis svih otvorenih prozora (window list). Kao osnovni upravitelj datotekama koristi jednostavni Nautilus.
Datoteka:Kde logo.gifKDE (K Desktop Environment)
KDE (K Desktop Environment) je dosta konfigurabilniji i nešto većih hardverskih zahtjeva. Ima samo jedan panel na dnu ekrana sa start tipkom koja otvara meni sličan onome iz windowsa. Na njemu se nalazi i popis otvorenih prozora, a sa desne strane sat i system tray. Većina iskusnijih korisnika koristi KDE, baš zbog velikih mogučnosti prilagodbe pojedinom korisniku.
Svatko sučelje ima svojih prednosti i mana. Umjesto da slušate hrpu tuđih mišljenja, preporučam vam da isprobate obadva i sami odlučite. Ukoliko distribucija koju preuzimate s interneta dolazi na CD-u, morati ćete odabrati GNOME ili KDE verziju. Ako pak preuzimate DVD verziju, ona najčešće sadržava oba sučelja koje možete instalirati i pri loginu odabrati jedno od njih, ovisno koje će vam više odgovarati.
|
Za autore
Pogledajte dokumentaciju o prilagodbi sučelja i Vodič za suradnike za pomoć pri uporabi i podešavanju, te ova pravila i preporuke |
