Razlika između inačica stranice O slobodnom i otvorenom softveru
(→OSI ili Open Source Initiative) |
m |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
| − | Po definiciji, slobodan softver je onaj softver koji je moguće koristiti, proučavati i modificirati bez ikakvih ograničenja, te kopirati i dalje redistribuirati bez ili s minimalnim ograničenjima kao npr. onima koje osiguravaju da daljnji korisnici tog softvera također imaju ista prava, odnosno slobode. Ovo posljednje omogućuju slobodne licence pod kojima se slobodan softver distribuira | + | Po definiciji, slobodan softver je onaj softver koji je moguće koristiti, proučavati i modificirati bez ikakvih ograničenja, te kopirati i dalje redistribuirati bez ili s minimalnim ograničenjima kao npr. onima koje osiguravaju da daljnji korisnici tog softvera također imaju ista prava, odnosno slobode. Ovo posljednje omogućuju slobodne licence pod kojima se slobodan softver distribuira. Najčešće su tzv. ''copyleft'' licence (nasuprot poznatih ''copyright'' licencama) koje zahtjevaju da iste slobode budu sačuvane i u modificiranim inačicama. Najpoznatije ''copyleft'' licence su [[GPL|GNU General Public Licenca]] i [[Creative Commons#ShareAlike|Creative Commons ShareAlike]]. |
{{Info-balon|Freeware|''Freeware'' nije slobodan softver baš zato što izvorni kod ostaje poznat samo autoru te su modifikacije istog onemogućene. To je primjer gdje se u praksi razilaze pojmovi "besplatnog" i "slobodnog".}} | {{Info-balon|Freeware|''Freeware'' nije slobodan softver baš zato što izvorni kod ostaje poznat samo autoru te su modifikacije istog onemogućene. To je primjer gdje se u praksi razilaze pojmovi "besplatnog" i "slobodnog".}} | ||
Uglavnom je slobodan softver ujedno i besplatan, iako to slobodne licence ne zahtjevaju. Naplaćivanje samog slobodnog softvera nema previše smisla jer ga je dovoljno samo jednom kupiti, a dalje distribuirati besplatno. IT kompanije koje svoje poslovanje baziraju na slobodnom softveru profit ostvaruju na ugradnji, integraciji i prilagodbi slobodnog softvera, te pružanju podrške i poduci osoblja. | Uglavnom je slobodan softver ujedno i besplatan, iako to slobodne licence ne zahtjevaju. Naplaćivanje samog slobodnog softvera nema previše smisla jer ga je dovoljno samo jednom kupiti, a dalje distribuirati besplatno. IT kompanije koje svoje poslovanje baziraju na slobodnom softveru profit ostvaruju na ugradnji, integraciji i prilagodbi slobodnog softvera, te pružanju podrške i poduci osoblja. | ||
| − | Mogućnost proučavanja i modificiranja softvera je moguća samo ako je dostupan izvorni kod, stoga da bi softver bio slobodan uz njega se obavezno mora | + | Mogućnost proučavanja i modificiranja softvera je moguća samo ako je dostupan izvorni kod, stoga da bi softver bio slobodan uz njega se obavezno mora priložiti izvorni kod ili, ako to nije praktično, izvorni kod mora barem biti dostupan na javnom mjestu (npr. Internetu). |
==Osnovne slobode i službene definicije== | ==Osnovne slobode i službene definicije== | ||
Inačica od 09:29, 10. listopada 2009.
Po definiciji, slobodan softver je onaj softver koji je moguće koristiti, proučavati i modificirati bez ikakvih ograničenja, te kopirati i dalje redistribuirati bez ili s minimalnim ograničenjima kao npr. onima koje osiguravaju da daljnji korisnici tog softvera također imaju ista prava, odnosno slobode. Ovo posljednje omogućuju slobodne licence pod kojima se slobodan softver distribuira. Najčešće su tzv. copyleft licence (nasuprot poznatih copyright licencama) koje zahtjevaju da iste slobode budu sačuvane i u modificiranim inačicama. Najpoznatije copyleft licence su GNU General Public Licenca i Creative Commons ShareAlike.
Uglavnom je slobodan softver ujedno i besplatan, iako to slobodne licence ne zahtjevaju. Naplaćivanje samog slobodnog softvera nema previše smisla jer ga je dovoljno samo jednom kupiti, a dalje distribuirati besplatno. IT kompanije koje svoje poslovanje baziraju na slobodnom softveru profit ostvaruju na ugradnji, integraciji i prilagodbi slobodnog softvera, te pružanju podrške i poduci osoblja.
Mogućnost proučavanja i modificiranja softvera je moguća samo ako je dostupan izvorni kod, stoga da bi softver bio slobodan uz njega se obavezno mora priložiti izvorni kod ili, ako to nije praktično, izvorni kod mora barem biti dostupan na javnom mjestu (npr. Internetu).
Sadržaj
Osnovne slobode i službene definicije
Krovna organizacija za slobodan softver, a koja je i započela cijeli pokret, je Free Sofware Fundation (FSF). Po FSF-u slobodan softver, ako je uistinu slobodan, mora omogućiti ove četiri slobode:
- sloboda za korištenje programa u bilo koje svrhe (sloboda 0)
- sloboda proučavanja kako program radi i mijenjanja istog da bi radio ono što želite (sloboda 1)
- sloboda za redistribuciju kopija kako bi pomogli vašim susjedima (sloboda 2).
- sloboda poboljšavanja programa i objavljivanja vaših poboljšanja (i modificiranih verzija općenito) javno, tako da bi cijela zajednica imala koristi (sloboda 3)
Pristup izvornom kodu je preduvjet za slobodu 1 i slobodu 3.
Kasnije se pojavila i druga organizacija 'Open Source Initiative (OSI) koja se fokusirala na približavanje modela razvoja otvorenog softvera poslovnom svijetu koji pomalo bježi od riječi free u engleskom nazivu slobodnog softevra (free sofware). Oni definiraju 10 kriterija koje softverska licenca mora zadovoljavati da bi mogla predstavljati otvoren softver:
- slobodna redistribucija
- dostupnost izvornog koda
- mogućnost derivata izvornog rada
- integritet autorovog izvornog koda
- nema diskriminacije protiv osobe ili grupe
- nema diskriminacije protiv polja djelovanja
- distribucija licence
- licenca ne smije biti vezana za određen proizvod
- licenca ne smije ograničavati drugi softver
- licenca mora biti tehnološki neutralna
Kratice i drugi nazivi
- FLOSS - free/libre/open souce software
- FOSS ili F/OSS - free and open-source software
- Software Libre
Razlike između otvorenog koda i slobodnog softvera
Sav softver koji je licenciran po licencama koje su u skladu s filozofijom slobodnog softvera je ujedno i u skladu s filozofijom softvera otvorenog koda. Obrnuto ne vrijedi potpuno, jer postoje licence koje su u skladu s otvorenim softverom, ali nisu u skladu s filozofijom slobodnog softvera. Tako da možemo reći da pojam otvorenog koda obuhvaća pojam slobodnog softvera, ali i više od toga (nadskup). Ali na kraju oba pojma opisuju gotovo identičan skup softvera jer je razlika u broju odobrenih licenci te dvije frakcije jako mala. Tako da su ta dva pojma ekvivalent u pogledu na to koji sve softver obuhvaćaju njihove definicije.
Međutim, slobodan softver se prvenstveno odnosi na ideju da svaki korisnik takvog softvera mora imati osnovne slobode pri korištenju softvera, nasuprot tome, softver otvorenog koda se odnosi na model razvoja softvera, tj. njegove pratične strane, a ne dotiče se same ideologije. Komercijalni sektor koristi pojam otvoreni kod jer se on očito više povezuje s boljim modelom razvoja softvera, a time i većim profitom (oko čega se i sve vrti na kraju).
FSF ili Free Software Foundation
FSF ili Free Software Foundation je fondacija osnovana 1985 sa sjedištem u Bostonu. Glavni cilj FSF-a je promocija slobode korištenja kompjutera te obrana prava za sve korisnike slobodnog softvera.
OSI ili Open Source Initiative
OSI ili Open Source Initiative (hrv. Zajednica otvorenog koda) je neprofitabilna udruga osnovana da bi bila poveznica između svih zajednica otvorneog koda. Cilj udruge je edukacija o otvorenom kodu a najbitnija aktivnost OSI-a je postavljanje standarda koje održava Open Source Definition.
