Razlika između inačica stranice Hijerarhija datotečnog sustava
m (Nova stranica: GNU/Linux je naslijedio hijerarhiju (strukturu) datotečnog sustava od Unixa iako ne potpuno dosljedno (ovisi od distribucije do distribucije). Prije nego krenemo dobro je imati ...) |
m |
||
| Redak 10: | Redak 10: | ||
#pakiranja datoteka po svrsi i tipu u kojima se jedan tip datoteka nalazi unutar jednog paketa makar ih koriste različiti programi (npr. biblioteke svih programa se nalaze unutar paketa ''biblioteke''). | #pakiranja datoteka po svrsi i tipu u kojima se jedan tip datoteka nalazi unutar jednog paketa makar ih koriste različiti programi (npr. biblioteke svih programa se nalaze unutar paketa ''biblioteke''). | ||
| − | Prednost prvog pristupa je u tome da imamo funkcionalno sve na jednom mjestu (kao da držimo sve za popravljati kosilicu na jedno mjestu - odmah vidimo čime raspolažemo), no nedostatak je u tome što imamo puno duplikata (ključ | + | Prednost prvog pristupa je u tome da imamo funkcionalno sve na jednom mjestu (kao da držimo sve za popravljati kosilicu na jedno mjestu - odmah vidimo čime raspolažemo), no nedostatak je u tome što imamo puno duplikata (ključ 15 i čekić za popravljat kosilicu u jednoj ladici i isti takav ključ i čekić za popravljat motornu pilu u drugoj ladici). U računalu se taj nedostatak manifestira kao trošenje diskovnog prostora. |
| − | Dakako, svaki pristup ima | + | Prednost drugog pristupa je u tome da je puno efikasniji na prostoru (ako postoji negdje ključ 15, onda ćemo ga koristiti za koju god nam namjenu treba i on će uvijek stajati u ladici za ključeve), međutim stvari treba tada tražiti što je i glavni nedostatak. Međutim, računalo puno lakše traži nego mi... tako da drugi pristup računalu i ne predstavlja neki problem kao čovjeku. |
| + | |||
| + | Dakako, osim nabrojanih svaki pristup ima i drugih prednosti, pa se uglavnom koristi miješani pristup. | ||
[[Kategorija:Datotečni_sustavi]] | [[Kategorija:Datotečni_sustavi]] | ||
Inačica od 02:56, 17. veljače 2009.
GNU/Linux je naslijedio hijerarhiju (strukturu) datotečnog sustava od Unixa iako ne potpuno dosljedno (ovisi od distribucije do distribucije).
Prije nego krenemo dobro je imati u glavi:
- datoteka (eng. file) je neki podatak ili program, ukratko - nositelj sadržaja;
- direktorij (eng. folder) je ladica koja objedinjuje datoteke, ali samostalno ne predstavlja nikakav sadržaj.
I to je osnovna zamisao svega: imamo datoteke koje treba rasporediti po direktorijima radi lakšeg snalaženja, ali i efikasnijeg funkcioniranja sustava.
Razlikujemo dva logička pristupa rasporedu podataka:
- samo dostatna pakiranja u kojima na jedno mjesto stavljamo jedan program i sve njegove popratne datoteke, biblioteke i pomoćne programe;
- pakiranja datoteka po svrsi i tipu u kojima se jedan tip datoteka nalazi unutar jednog paketa makar ih koriste različiti programi (npr. biblioteke svih programa se nalaze unutar paketa biblioteke).
Prednost prvog pristupa je u tome da imamo funkcionalno sve na jednom mjestu (kao da držimo sve za popravljati kosilicu na jedno mjestu - odmah vidimo čime raspolažemo), no nedostatak je u tome što imamo puno duplikata (ključ 15 i čekić za popravljat kosilicu u jednoj ladici i isti takav ključ i čekić za popravljat motornu pilu u drugoj ladici). U računalu se taj nedostatak manifestira kao trošenje diskovnog prostora.
Prednost drugog pristupa je u tome da je puno efikasniji na prostoru (ako postoji negdje ključ 15, onda ćemo ga koristiti za koju god nam namjenu treba i on će uvijek stajati u ladici za ključeve), međutim stvari treba tada tražiti što je i glavni nedostatak. Međutim, računalo puno lakše traži nego mi... tako da drugi pristup računalu i ne predstavlja neki problem kao čovjeku.
Dakako, osim nabrojanih svaki pristup ima i drugih prednosti, pa se uglavnom koristi miješani pristup.
