Razlika između inačica stranice Uvod u Linux

Izvor: HrOpenWiki
Skoči na: orijentacija, traži
(Povijesni uvod)
(Povijesni uvod)
Redak 4: Redak 4:
 
Uvod najbolje prolazi kroz priču, pa ćemo mi tako ovdje i početi... kroz priču...
 
Uvod najbolje prolazi kroz priču, pa ćemo mi tako ovdje i početi... kroz priču...
  
''Iza sedam brda i sedam dolina...'' kada su računala bila viđena samo u znanstvenim laboratorijima sveučilišta i instituta, nitko nije mogao predvidjeti kako će se računala razvijati. Tada su računala nerijetko zauzimala cijele prostorije ili oveće ormare, a programirala su se direktno, npr. bušenim karticama. Sve se vrtilo oko hardvera, a na softver nitko nije ni obraćao pažnju (za program je trebalo izbušiti kartice ili vrpce). Kako je nivo apstrakcije upravljanja računala rastao tako je softver postajao sve kompleksniji, no znanstvenici i inženjeri su ga i dalje dijelili i prilagođavali.  
+
''Iza sedam brda i sedam dolina...'' kada su računala bila viđena samo u znanstvenim laboratorijima sveučilišta i instituta, nitko nije mogao predvidjeti kako će se računala razvijati. Tada su računala nerijetko zauzimala cijele prostorije ili oveće ormare, a programirala su se direktno, npr. bušenim karticama. Sve se vrtilo oko hardvera, a na softver nitko nije ni obraćao pažnju (za program je trebalo izbušiti kartice ili vrpce). Kako je nivo apstrakcije upravljanja računala rastao tako je softver postajao sve kompleksniji, no znanstvenici i inženjeri su ga i dalje dijelili i prilagođavali. Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, stvari u svijetu računala su se počele mijenjati: računala su postajala sve korisnija i za zadaće pored znanstvenih istraživanja i proračuna za posebne situacije...
  
 
===Došli neki novi klinci... klinci s parama===
 
===Došli neki novi klinci... klinci s parama===
 +
Počela je masovna primjena računala i njihova komercijalizacija. Danas poznati proizvođači računala su počinjali tada svoje karijere u garažama... Računala su tada ušla u većinu ureda te u pokoji dom. Softver je isto tako prolazio kroz strelovit napredak, postajao je sve kompleksniji, ali i sve zatvoreniji - algoritmi i procedure u programima postaju poslovne i industrijske tajne.
  
 
===Jedan čovjek je tada udario šakom o stol===
 
===Jedan čovjek je tada udario šakom o stol===
 +
U MIT-ovom laboratoriju za umjetnu inteligenciju, računalni programer Richard M. Stallman...
  
 
===Rodio se Pingvin===
 
===Rodio se Pingvin===

Inačica od 21:23, 3. veljače 2009.

Ovaj tekst obuhvaća kratku povijest nastanka slobodnog softvera i GNU/Linux operacijskog sustava te njegove današnje mogućnosti, raširenost i utjecaj. Bez previše datelja i činjenica. Ovdje se može naći detaljniji, ozbiljniji i enciklopedijski ustrojen članak.

Povijesni uvod

Uvod najbolje prolazi kroz priču, pa ćemo mi tako ovdje i početi... kroz priču...

Iza sedam brda i sedam dolina... kada su računala bila viđena samo u znanstvenim laboratorijima sveučilišta i instituta, nitko nije mogao predvidjeti kako će se računala razvijati. Tada su računala nerijetko zauzimala cijele prostorije ili oveće ormare, a programirala su se direktno, npr. bušenim karticama. Sve se vrtilo oko hardvera, a na softver nitko nije ni obraćao pažnju (za program je trebalo izbušiti kartice ili vrpce). Kako je nivo apstrakcije upravljanja računala rastao tako je softver postajao sve kompleksniji, no znanstvenici i inženjeri su ga i dalje dijelili i prilagođavali. Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, stvari u svijetu računala su se počele mijenjati: računala su postajala sve korisnija i za zadaće pored znanstvenih istraživanja i proračuna za posebne situacije...

Došli neki novi klinci... klinci s parama

Počela je masovna primjena računala i njihova komercijalizacija. Danas poznati proizvođači računala su počinjali tada svoje karijere u garažama... Računala su tada ušla u većinu ureda te u pokoji dom. Softver je isto tako prolazio kroz strelovit napredak, postajao je sve kompleksniji, ali i sve zatvoreniji - algoritmi i procedure u programima postaju poslovne i industrijske tajne.

Jedan čovjek je tada udario šakom o stol

U MIT-ovom laboratoriju za umjetnu inteligenciju, računalni programer Richard M. Stallman...

Rodio se Pingvin

GNU/Linux danas i što može ponuditi

Od mobitela do superračunala

Distribucija

Prednosti

Prva stvar koja se nameće svakako je razlog zašto nešto uopće učiniti. Tako je logično pitati se, a zašto bih ja odabrao ili prešao na GNU/Linux. Koji to razlozi moraju biti a da bih ja mijenjao svoje navike ili koristio nešto za što nisam čuo? Nabrojat ćemo ih ukratko:

  1. Sve je doista besplatno. Sve što će te moći naći na ovim stranicama je besplatno i može se slobodno koristiti. Ne plaća se licenca. Ne, nema besplatnog ručka i ono što u ovoj priči nije besplatno jest vaše vrijeme koje ćete morati odvojiti da bi nešto novo savladali i poprimili nove navike. No to je sve što morate "platiti".
  2. Nema aktivnih računalnih virusa i ostalih zloćudnih programa koji mogu uništiti vaš rad.
  3. Sve što ste instalirali stalno se osvježava putem interneta.
  4. Gotovo da nema redundancije podataka na diskovima, pa se dohvat podataka ne usporava vremenom korištenja računala
  5. Ako vam se ne sviđa izgled ili funkcionalnost vašeg grafičkog okruženja, lako odaberete neko drugo

Eto, nabrojasmo i više od tri. Dakle, dobri razlozi postoje, dalje je sve samo stvar volje.

Problemi

Kako to izgleda?


<< Povratak