Razlika između inačica stranice Uvod u Linux
m |
m (→Povijesni uvod) |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
==Povijesni uvod== | ==Povijesni uvod== | ||
Uvod najbolje prolazi kroz priču, pa ćemo mi tako ovdje i početi... kroz priču... | Uvod najbolje prolazi kroz priču, pa ćemo mi tako ovdje i početi... kroz priču... | ||
| − | |||
| − | + | ''Iza sedam brda i sedam dolina...'' kada su računala bila viđena samo u znanstvenim laboratorijima sveučilišta i instituta, nitko nije mogao predvidjeti kako će se računala razvijati. Tada su računala nerijetko zauzimala cijele prostorije ili oveće ormare, a programirala su se direktno, npr. bušenim karticama. Sve se vrtilo oko hardvera, a na softver nitko nije ni obračao pažnju (za program je trebalo izbušiti kartice ili vrpce). Kako je nivo apstrakcije upravljanja računala rastao tako je softver postajao sve kompleksniji, no znanstvenici i inženjeri su ga i dalje dijelili i prilagođavali. | |
| − | + | ||
| − | + | ||
| − | + | ||
| − | + | ||
| − | + | ||
===Došli neki novi klinci... klinci s parama=== | ===Došli neki novi klinci... klinci s parama=== | ||
Inačica od 15:38, 24. siječnja 2009.
Ovaj tekst obuhvaća kratku povijest nastanka slobodnog softvera i GNU/Linux operacijskog sustava te njegove današnje mogućnosti, raširenost i utjecaj. Bez previše datelja i činjenica. Ovdje se može naći detaljniji, ozbiljniji i enciklopedijski ustrojen članak.
Sadržaj
Povijesni uvod
Uvod najbolje prolazi kroz priču, pa ćemo mi tako ovdje i početi... kroz priču...
Iza sedam brda i sedam dolina... kada su računala bila viđena samo u znanstvenim laboratorijima sveučilišta i instituta, nitko nije mogao predvidjeti kako će se računala razvijati. Tada su računala nerijetko zauzimala cijele prostorije ili oveće ormare, a programirala su se direktno, npr. bušenim karticama. Sve se vrtilo oko hardvera, a na softver nitko nije ni obračao pažnju (za program je trebalo izbušiti kartice ili vrpce). Kako je nivo apstrakcije upravljanja računala rastao tako je softver postajao sve kompleksniji, no znanstvenici i inženjeri su ga i dalje dijelili i prilagođavali.
Došli neki novi klinci... klinci s parama
Jedan čovjek je tada udario šakom o stol
Rodio se Pingvin
GNU/Linux danas i što može ponuditi
Od mobitela do superračunala
Distribucija
Prednosti
Prva stvar koja se nameće svakako je razlog zašto nešto uopće učiniti. Tako je logično pitati se, a zašto bih ja odabrao ili prešao na GNU/Linux. Koji to razlozi moraju biti a da bih ja mijenjao svoje navike ili koristio nešto za što nisam čuo? Nabrojat ćemo ih ukratko:
- Sve je doista besplatno. Sve što će te moći naći na ovim stranicama je besplatno i može se slobodno koristiti. Ne plaća se licenca. Ne, nema besplatnog ručka i ono što u ovoj priči nije besplatno jest vaše vrijeme koje ćete morati odvojiti da bi nešto novo savladali i poprimili nove navike. No to je sve što morate "platiti".
- Nema aktivnih računalnih virusa i ostalih zloćudnih programa koji mogu uništiti vaš rad.
- Sve što ste instalirali stalno se osvježava putem interneta.
- Gotovo da nema redundancije podataka na diskovima, pa se dohvat podataka ne usporava vremenom korištenja računala
- Ako vam se ne sviđa izgled ili funkcionalnost vašeg grafičkog okruženja, lako odaberete neko drugo
Eto, nabrojasmo i više od tri. Dakle, dobri razlozi postoje, dalje je sve samo stvar volje.
