Razlika između inačica stranice Linux
(Nova stranica: {{robelbox|title=Što je to GNU/Linux?}} <div style="{{Robelbox/pad}}"> 160px GNU/Linux je slobodan operacijski sustav nalik na UNIX. Samu jezgru (eng. kerne...) |
|||
| Redak 15: | Redak 15: | ||
{{robelbox|theme=13|title=Općeniti pojmovi vezani uz GNU/Linux operativni sustav}} | {{robelbox|theme=13|title=Općeniti pojmovi vezani uz GNU/Linux operativni sustav}} | ||
<div style="{{Robelbox/pad}}"> | <div style="{{Robelbox/pad}}"> | ||
| − | * [[GNU/Linux operativni sustav - za početak]] | + | * [[Linux općenito|GNU/Linux operativni sustav - za početak]] |
| − | * [[Rječnik pojmova vezanih za operativni sustav]] | + | * [[Linux riječnik|Rječnik pojmova vezanih za operativni sustav]] |
| − | * [[Bitne naredbe pri radu u konzoli]] | + | * [[Linux naredbe|Bitne naredbe pri radu u konzoli]] |
* GNU/Linux priručnik za korisnike [http://www.open.hr/e107_files/downloads/Linux_prirucnik.pdf] | * GNU/Linux priručnik za korisnike [http://www.open.hr/e107_files/downloads/Linux_prirucnik.pdf] | ||
</div> | </div> | ||
{{Robelbox/close}} | {{Robelbox/close}} | ||
Inačica od 13:24, 26. studenoga 2008.
|
Što je to GNU/Linux?
 GNU/Linux je slobodan operacijski sustav nalik na UNIX. Samu jezgru (eng. kernel) operacijskog sustava napisao je Linus Torvalds uz pomoć programera iz cijelog svijeta. Iako se nekad naziva samo Linux, to zapravo nije ispravan naziv. Linux je naziv same jezgre operacijskog sustava dok je GNU naziv projekta s ciljem razvijanja potpunog, slobodnog, operacijskog sustava nalik na UNIX. Danas je GNU/Linux moderan operacijski sustav i po svojim karakteristikama ne zaostaje za drugim operacijskim sustavima koji su također u upotrebi. Samo neke od karakterstika koje dijeli s drugim UNIX baziranim sustavima su: višezadaćnost (eng. Multitasking), virtualnu memoriju (eng. Virtual memory), dijeljene biblioteke (eng. Shared Libraries), podrška za umreženi rad i ostalo. Osim GNU/Linux postoje i drugi slobodni operacijski sustavi kao što su: FreeBSD, NetBSD, OpenBSD kao i GNU/Hurd i slični projekti. Najviše zahvaljujući svojem brzom razvoju i otvorenosti prema doprinosima svih novih programera Linux je vrlo brzo stekao značajnu popularnost u odnosu na sve navedene i danas je jedan od najprepoznatljivijih slobodnih operacijskih sustava. Za korištenje GNU/Linuxa kao i drugih projekata temeljenih na GNU General Public Licence nije potrebno plaćati licence za korištenje. Sve programe moguće je slobodno mijenjati i prilagođavati svojim vlastitim potrebama u pojedinom trenutku. Jedino ograničenje koje postoji je da svaka takva izmjenjena inačica mora biti popraćena i izvornim, izmjenjenim, kodom. Još od 1991. kada je započet njegov razvoj Linux se ubrzano razvijao. Danas ga je moguće koristiti na iznomno velikom broju platformi, od ručnih, prijenosnih ili stolnih računala, pa sve do super-računala. Broj mjesta gdje se koristi Linux je sve veći, a koriste ga čak i neke inačice mobilnih telefona i nadzornih kamera. Od 500 super-računala njih više od 70% koristi neki inačicu Linux jezgre. |
|
Općeniti pojmovi vezani uz GNU/Linux operativni sustav
|
