Razlika između inačica stranice Make
m |
m (→Izvori i reference) |
||
| Redak 17: | Redak 17: | ||
==Izvori i reference== | ==Izvori i reference== | ||
* [http://www.gnu.org/software/make/ GNU-ov make] | * [http://www.gnu.org/software/make/ GNU-ov make] | ||
| + | * [http://grdelin.phy.hr/~ivo/Nastava/Numericke_methode/predavanja/01_pred.pdf Uvod u Fortran 90 (pdf)] - predavanje iz kolegija Numeričke metode na [http://www.phy.hr PMF-FO]; na kraju je prezentacije ukratko objašnjeno korištenje make-a | ||
Inačica od 22:56, 1. lipnja 2010.
Make je alat za automatizirano prevođenje datoteka izvornog koda u izvršne datoteke i/ili biblioteke. Uputstva kako make mora djelovati nalaze se u make datoteci (Makefile) koja obično dolazi sa samim izvornim kodom nekog softvera.
U make je datoteci moguće definirati više procedura koje se pozivaju odvojeno ili povezano, tako npr. je česta praksa da naredba
make
prevodi izvorne datoteke u binarne/izvršne;
make install
premješta/kopira binarne datoteke po hijerarhiji sustava (za što su obično potrebne administratorske ovlasti);
make uninstall
briše instalirane datoteke iz hijerarhije sustava;
make clean
briše/čisti sve kompajlirane datoteke i ostavlja samo izvorne datoteke. Dakako, moguća su i odstupanja od ovih pravila, što korisnik lako može provjeriti pregledavanjem make datoteke.
Pisanje make datoteke
Treba razumjeti da je jezik, odnosno sintaksa u kojoj je pisana make datoteka slična onima u deklarativnom programiranju gdje nema "toka" u programu. To znači da je slijed i raspored u make datoteci nebitan (make sam određuje koju liniju treba kada izvršiti).
Izvori i reference
- GNU-ov make
- Uvod u Fortran 90 (pdf) - predavanje iz kolegija Numeričke metode na PMF-FO; na kraju je prezentacije ukratko objašnjeno korištenje make-a
