Razlika između inačica stranice Projekt:KDE lokalizacija/smjernice

Inačica od 11:54, 9. siječnja 2010.

Malo gramatike i pravopisa

• system settings prevodi se kao postavke sustava, a ne sustavne postavke, jer se tako mijenja značenje (nije od sustava, nego je sustavno kao raspored što je očito krivo)

Problemi povezani s kraticama

• Kratice bi se u hrvatskome jeziku dosljedno trebale sklanjati tako da se između kratice i nastavka piše spojnica, npr. WEP, WEP-a, WEP-u itd.
• Ako je kratica prvi dio višerječnoga naziva, s drugim se elementom ne povezuje spojnicom kao što se to u praksi često pojavljuje, npr. MIMO performanse, a ne MIMO-performanse, BSS segment, a ne BSS-segment, MAC adresa, a ne MAC-adresa

Deklinacija imenica

Imenice se u hrvatskom jeziku sklanjaju po sedam padeža. Padeži i pripadna pitanja (osim za Vokativ gdje se radi o dozivanju) su (izvor Wikipedija):

• nominativ tko? što?
• genitiv koga? čega? (nema)
• dativ komu? čemu? (prilazim)
• akuzativ koga? što? (vidim)
• vokativ (dozivanje) oj! ej!
• lokativ u komu? u čemu?
• instrumental (s) kim? (s) čim?

U Lokalizaciji KDE-a najčešće se ne koristi Vokativ jer se on koristi za dozivanje bića. KDE neće dozivati svoje korisnike kao što ni korisnik neće dozivati KDE i njegove aplikacije (koji ne spadaju u živa bića) pa je izostavljanje Vokativa opravdano.

Imenice u Lokativu u mnogo slučajeva imaju identičan oblik obliku u Vokativu pa bi se, radi pojednostavljenja procesa prevođenja, mogao koristiti samo jedan od ta dva padeža, no za sada tome nećemo pribjeći.

Uvođenje padeža u prevođenje KDE-a znači uvođenje skriptnog prevođenja. Takvo prevođenje je potrebno zbog jednostavnosti engleskog jezika (koji je izvorni, tj. s kojeg s prevodi) što se tiče padeža.

Primjer: Izvorni niz koji treba prevesti je %1 Settings. Oznaka %1 predstavlja parametar koji će se u konkretnom slučaju zamijeniti imenom programa o kojem se radi, npr. Dolphin. Dakle, izvorni niz bi u tom slučaju bio Dolphin Settings.

Sintaksa

Uglavnom se prevodi samo običan tekst, međutim on nekad zna sadržavati posebne znakove ili tagove.

• Znak & stavlja se prije slova za koje želimo da aktivira prevedenu stavku menija pritiskom na tipku tipkovnice (npr. &File > New &Windows pa pritiskom na tipke N > W otvara novi prozor Dolphina). Lista tih kratica bi trebala biti uniformna za cijeli sustav (TODO). Za dobiti znak & u samom prijevodu treba napisati ta dva znaka zaredom (&&).

Napomene vezane uz stil

• Računalo se korisniku (korisnicima) obraća u množini.
• Računalo ne govori u svoje ime, već programeri govore u jedinini preko računala (jednog) korisnicima.

npr. Molim vas ugasite računalo. (nas 10 govori u ime jednoga, vama, korisnicima...)

"Please correct" => "Molim ispravite"

Diskutabilne riječi

• Informatički rječnik (lokalizacija)
• Srpski prijevod (ćirilica)

Pravila

1. Domaće riječi imaju prednost pred stranim.
2. Nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskog, francuskog, njemačkog itd.
3. Prošireniji i korisnicima prihvatljiviji naziv ima prednost pred manje proširenim.
4. Naziv mora biti usklađen sa (fonološkim, morfološkim, tvorbenim, sintaktičkim) sustavom hrvatskoga standardnog jezika.
5. Kraći nazivi imaju prednost pred duljim.
6. Naziv od kojeg se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onime od kojega se ne mogu tvoriti tvorenice.
7. Treba izbjegavati da naziv unutar istoga terminološkog sustava ima više značenja.
8. Nazive se ne smije bez valjana razloga mijenjati – ako jedan naziv već ima određeno značenje, ne treba istomu nazivu davati nova značenja te ako je jednome značenju pridružen jedan naziv ne treba mu pridružiti drugi.
9. Naziv ima prednost pred drugim istoznačnim nazivima ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu.

Reference i pomoćne stranice

• Hrvatski jezični portal
• Kiš, Miroslav. Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik. Zagreb, Naklada Ljevak. 2000.
• Englesko-hrvatski online rječnik
• Učestali informatički izrazi
• Jednojezični engleski rječnik
• Rječnik pojmova računalnih mreža