Razlika između inačica stranice Linux

Izvor: HrOpenWiki
Skoči na: orijentacija, traži
(→‎Progrmiranje u Linuxu)
(→‎Upotreba)
Redak 77: Redak 77:
  
 
== Upotreba ==
 
== Upotreba ==
−
As well as those designed for general purpose use on desktops and servers, distributions may be specialized for different purposes including: [[computer architecture]] support, [[Embedded Linux|embedded systems]], stability, security, localization to a specific region or language, targeting of specific user groups, support for [[real-time computing|real-time]] applications, or commitment to a given desktop environment. Furthermore, some distributions deliberately include only [[free software]]. Currently, over three hundred distributions are actively developed, with about a dozen distributions being most popular for general-purpose use.<ref>{{ cite web | url = http://lwn.net/Distributions/ | title = The LWN.net Linux Distribution List | accessdate = 2006-05-19 }}</ref>
+
Iako su u osnovi zamišljene da rade na stolnim računlaima i sreverima, distribucije mogu biti specijalizirane za različite namjene kao što su: podrška pri kreiranju kompjutorskih arhitektura, posebno složeni uređaji, stabilnost, zaštita, lokalizacija za specifična područja ili jezike, specifične grupe korisnika, podrška za ''real-time'' aplikacije. Nadalje, neke distribucije uključuju isključivo slobodni software. Trenutno, preko 300 distribucija je trenutno u opticaju, od kojih su deseci namjenjeni općoj upotrebi.
  
−
Linux is a widely [[porting|ported]] operating system. The Linux kernel runs on the most diverse range of [[computer architecture]]s: in the hand-held [[ARM architecture|ARM]]-based [[iPAQ]] and the [[mainframe computer|mainframe]] [[IBM]] [[System z9]], in devices ranging from  [[mobile phone]]s to [[supercomputer]]s.<ref>{{ cite web| url = http://www.freeos.com/articles/4737/ | title = If I could re-write Linux | first = Prakash | last = Advani | date = 8 February 2004 | accessdate = 2007-01-23 | publisher = freeos.com }}</ref> Specialized distributions exist for less mainstream architectures. The [[ELKS]] kernel [[fork (software development)|fork]] can run on [[Intel 8086]] or [[Intel 80286]] [[16-bit]] microprocessors, while the [[µClinux]] kernel fork may run on systems without a [[memory management unit]]. The kernel also runs on architectures that were only ever intended to use a manufacturer-created operating system, such as [[Macintosh]] computers, [[Personal digital assistant|PDA]]s, [[video game console]]s, [[Digital audio player|portable music players]], and [[mobile phone]]s.
+
Linux je široko rasprostranjen operativni sustav. Linux jezgra radi na velikom rasponu kompjutorskih arhitektura: u ručnim ARM-baziranim računalima ''iPAQ'' i ''mainframe IBM Systemu z9'', na uređajima od mobitela do superkompjutora. Posebne distribucije postoje za manje poznate arhitekture. ''ELKS'' fork kernela može raditi na Intel 8086 ili 80286 16-bitnim mikroprocesorima, dok µClinux kernel fork može raditi na sistemima koji nemaju memorijsku upravljačku jedinicu. Kernel također radi na arhitekturama za koje postoje kreirani operativni sustavi od strane proizvođača, kao što su: Machintosh računala, PDA uređaji, igrače konzole, mobilni muzički playeri i mobilni telefoni.
  
 
=== Stolna računala ===
 
=== Stolna računala ===
Redak 106: Redak 106:
  
 
Linux is commonly used as an [[operating system]] for [[supercomputer]]s. As of August 2008, out of the top 500 systems, 423 (84.6%) run Linux.<ref>[http://www.top500.org/stats/list/30/osfam Operating system Family share for 11/2007 | TOP500 Supercomputing Sites<!-- Bot generated title -->]</ref>
 
Linux is commonly used as an [[operating system]] for [[supercomputer]]s. As of August 2008, out of the top 500 systems, 423 (84.6%) run Linux.<ref>[http://www.top500.org/stats/list/30/osfam Operating system Family share for 11/2007 | TOP500 Supercomputing Sites<!-- Bot generated title -->]</ref>
−
 
  
 
== Autorska prava ==
 
== Autorska prava ==

Inačica od 19:30, 14. prosinca 2008.

Linux je opći pojam koje je uglavnom vezan za Unix-olike računalne operativne sustave koji koriste Linux jezgru. Linux je jedan od najistaknutijih primjera slobodnog softwera i otvorenog koda. Sve leži na otovrenom kodu koji se može slobodno koristiti, modificirati i davati ga svakome.

Linux je pretežno poznat po upotrebi na serverima, no također ga se instalira na široku paletu računalnog hardwera. Od posebno složenih uređaja preko mobilnih telefona, pa sve do superkompjutora. Popularnost na stolnim računalima i prijenosnicima mu sve više raste zahvaljujući sve prilagođenijim distribucijama ovog operativnog sustava.

Ime "Linux" dolazi od Linux jezgre (kernela), originalno napisanog 1991 od Linus Torvaldsa. Sistemski alati i biblioteke uglavnom dolaze od GNU operativnog sistema, objavljenog 1983. od Richarda Stallmana. GNU-ov doprinos je baza za alternativno ime GNU/Linux

Povijest

Richard Stallman, lijevo, začetnik GNU projekta i Linus Torvalds, desno, kreator Linux jezgre

Unix operacijski sustav je zamišljen i proveden 1960-ih i prvi puta izdan u 1970. Njegova široka dostupnost i prenosivost omogućila mu je da bude rasprostranjen, kopiran i mijenjan u korist akademskim institucijama i poslovnim subjektima, te je svojim dizajnom utjecao na autore drugih sustava.

GNU projekt počinje 1984. od strane Richarda Stallmana, sa ciljem potpuno Unix-kompatibilnog operacijskog sustava sačinjenog usključivo od slobodnog softwarea. Iduće godine Stallman osniva Free Software Foundation i piše GNU General Public Licencu (GNU GPL) 1989. Ranih 1990-ih mnogo je programa potrebnih za operacijski sustav (kao što su biblioteke, kompajleri, tekstualni editori, Unix školjku (shell) i sustav prozora) bilo završeno, ali elementi "niskog nivoa" kao što su pokretački programi za uređaje (driveri), daemoni i jezgra (kernel) nisu bili dovršeni. Linus Torvalds je rekao, da ako će GNU jezgra biti dostupna na vrijeme (1991.), tada on neće razvijati svoju vlastitu.

MINIX

MINIX, Unix-oidni sustav namjenjen akademskoj zajednici, izdan od Andrew S. Tanenbauma 1987. Dok je izvorni kod sustava bio dostupan, modifikacije i daljnja distribucija bile su zabranjene (što danas više nije slučaj). Nadalje, MINIX-ov 16-bitni dizajn nije bio dobro prenesen u 32-bitni koncept jeftinog i popularnog PC-ja zasnovanog na Intel 386 arhitekturi.

U 1991. prilikom sudjelovanja na Sveučilištu u Helsinkiju, Torvalds je počeo raditi na ne-komercijalnoj zamjeni za MINIX koji bi eventualno mogao postati Linux jezgra. U 1992. Tanenbaum je postavio članak na Usenet tvrdeći da je Linux zastario. On je u članku kritizirao operativni sustav kao monolitni u dizajnu i kako je usko vezan na x86 arhitekturu, te time neprenosiv, te mu je to pripisao kao "temeljnu pogrešku." Tanenbaum je predložio da oni koji žele izgraditi moderan operativni sustav trebali bi ga zasnivati na temelju microkernel modela. Iz ovakvog načina razmišljanja razvila se poznata debata o microkernelskim i monolitnim oblikovanjima jezgara operativnih sustava.

U prvo vrijeme, Linux je bio ovisan o MINIX-ovim korisnicima. Činilo se da bi bilo korisno za izgradnju operativnog sustava upotrijebiti kod od GNU sustava koji je slobodno dostupan. Kod licenciran pod GNU GPL licencom može se koristiti u drugim projektima, tako dugo dok su i oni izdani pod istom ili kompatibilnom licencom. U cilju da napravi Linux jezgru kompatibilnu sa ostalim komponentama operativnog sustava iz GNU projekta, Torvalds prelazi sa svoje originalne licence (koja zabranjuje komercijalnu upotrebu) na GNU GPL licencu. Linux i GNU programeri integrirali su GNU komponente sa Linuxom i dobili potpuno funkcionalni i slobodni operativni sustav.

Komercijalno i opće prihvaćanje Linuxa

Danas se Linux koristi u brojne svrhe. Od posebno složenih uređaja do superkompjutora, te je osigurao svoje mjesto među serverskim instalacijama sa popularnim LAMP aplikacijskim paketom. Korištenje Linux-a na kućnim i poslovnim računalima je u stalnom porastu, te danas drži značajan udio na tržištu računala.

Linux je također postao popularan u novom segmentu notebook računala, na strojevima kao što su ASUS Eee PC i Acer Aspire One koji se prodaju sa predinstaliranim i prilagođenim Linux distribucijama.

Trenutni razvoj

Torvalds nastavlja usmjeravati razvoj kernela. Stallman vodi Free Software Foundation, što zauzvrat osigurava GNU komponente. Konačno, pojedinci i korporacije razvijaju vlastite ne-GNU komponente. Te komponente obuhvaćaju veliki dio cjeline, te mogu uključivati kernel module, korisničke aplikacije i biblioteke. Linux distributeri i zajednica sklapa i distribuira kernel, GNU i ne-GNU komponente, te dodatne programime za upravljanje paketima i izdaje Linux operativne sustave u obliku Linux distribucija.

Dizajn (oblikovanje)

Linux je modularan, Unixu sličan operativni sustav, koji potječe od osnovnih načela dizajna iz Unixa tijekom 1970-tih i 1980tih godina. Linux koristi monolitni Linux kernel, koji obrađuje procesne radnje, umrežavanje, upravljanje perifernim uređajima i datotečnim sustavima. Upravljački programi su integrirani izravno u kernel.

Većinu Linux-ovih funkcionalnosti višeg stupnja osiguravaju odvojeni projekti koji surađuju s kernelom. GNU korisnička okolina (koja nije dio samog kernela) je važan dio većine Linux-ovih sustava, pružajući shell i Unix alate koji vode brigu o mnogim osnovnim zadaćama operativnog sustava. Na vrhu ovih alata je grafičko korisničko sučelje pokretano od strane X Windows sistema.

Korisničko sučelje

Linuxom se može upravljati na jedan ili više načina. Putem tekstualno baziranog naredbenog retka (CLI - command line interface), grafičkog korisničkog sučelja (GUI - graphical user interface) (uobičajenog za stolna računala) ili putem upravljanja od uređaja samih (uobičajeno za posebno složene uređaje)

KDE, Gnome i Xfce su najpopularnija korisnička sučelja na stolnim računalima iako postoji i niz drugih.Ona rade koristeći X Window sistem kao bazu, a koji osigurava mrežnu okolinu, omogućavajući time da se grafički programi pokretani na jednom stroju mogu prikazivati i kontrolirati od strane drugih.

Ostali GUI-i uključuju i X Window upravljačke programe poput FVWM-a, Enlightenment-a i Window Maker-a. Ti upravljački programi pružaju mogućnosti kontrole položaja i prikaza pojedinačnih aplikacijskih prozora i interakciju s X Window sistemom.

Linux sustav uobičajeno pruža CLI preko ljuske (shell-a), koja predstavlja tradicionalni način interakcije s Unix sustavima. Linux distribucije specijalno namjenje za poslužitelje mogu koristiti CLI kao jedino sučelje. "Bezglavi sustav", npr. radi bez monitora i tastature, a kontrolira ga se putem naredbenog retka koristeći mrežne protokole kao što su SSH i telnet.

Većina nisko razinskih Linux komponenti, uključujući GNU korisničku okolinu, koristi isključivo CLI. CLI je posebno prilagođen za izvršavanje automatiziranih zadataka koji se periodički ponavljaju ili im je početak njihovog izvršavanja posebno zadan i nudi vrlo jednostavni sustav interne komunikacije. Grafički program za oponašanje terminala često se koristi za pristup naredbenom retku direktno iz grafičkog sučelja

Razvoj

Povijest Unix-oidnih operativnih sistema pokazuje Linuxove korijene. Imajte na umu da usprkos sličnim arhitekturama i konceptima koji se dijele kao dio POSIX standarda, Linux ne dijeli niti jedan ne-slobodni dio izvornog koda od originalnog UNIX-a ili MINIX-a.

Osnovna razlika između Linuxa i ostalih popularnih operativnih sustava je u tome što su Linuxova jezgra i ostale komponente napravljene na bazi slobodnog softwarea i otvorenog koda. Linux nije jedini operativni sustav građen po tim načelima, ali je najpoznatiji i najrasprostranjeniji. Neke licence slobodnog softwarea i otvorenog koda bazirane su na principima slobodnog kopiranja (copyleft-a), vrsti reprociteta: Bilo koji rad proistekao iz dijela copyleft-a mora i sam po sebi biti copyleft. Najuobičajenija slobodno softwerska licenca - GNU GPL je forma copyleft-a i korištena je za Linux jezgru i veliki broj komponenata iz GNU projekta.

Kao operativni sustav od kojeg se ne očekuje da će pobjediti vodeće operativne sustave, Linux se ne može osloniti na monopolističke prednosti. U tom smislu Linux se trudi biti što prikladniji za korisnike, nudeći interoperabilnost sa drugim operativnim sustavima i računalnim standardima kao što su POSIX, SUS, ISO i ANSI.

Projekti slobodnog softwarea, iako razvijani unutar skupnog okružja često se proizvedu neovisno od drugih. Međutim, kako softwerske licence eksplicitno dozvoljavaju redistribuciju, to stvara bazu za veliku lepezu projekata koji obuhvaćaju i grupiraju nezavisno razvijane softwarske proizvode, te ih daju na korištenje u obliku Linux distribucija

Linux distribucija, poznata i pod terminom "distra" je projekt kojim upravlja udaljeni skup Linux baziranog softwarea olakašavajući instalaciju Linux operativnog sustava. Distribucije su održavane od strane pojedinaca, timova, volonterskih organizacija i tvrki. Uključuju sistemski i aplikativni software u formi paketa (packages), te specifični software za izvršavanje prvotne instalacije i konfiguracije kao i za kasnije održavanje i instalaciju pojedinih paketa. Distribucija se brine za uobičajenu konfiguraciju i instalaciju Linux operativnog sustava, sigurnosti sistema i ostalu integraciju različitih programskih paketa u jedinstvenu cjelinu.

Zajednica

Linux je u velikoj mjeri upravljan od strane korisnika i njegove zajednice razvojnih timova. Neki izdavači razvijaju i financiraju svoje distribucije na osnovi volonterizma, kao npr. Debian. Drugi održavaju slobodne verzije njihovih komercijalnih distribucija, kao što to radi Red Hat sa Fedorom.

U mnogim gradovima i regijama, lokalne udruge poznate kao grupe Linux korisnika žele promovirati Linux i proširenje slobodnog softvera. Oni drže sastanke i demonstracije, radionice, tehničku podršku i tečajeve instalacija operacijskog sustava za nove korisnike. Tu su i mnoge internetske zajednice koje nastoje pružiti podršku Linux korisnicima i razvijateljima (npr. ovaj OpenWiki kojeg sada čitate ima takvu namjenu). Većina distribucija i Open Source projekata ima IRC chatrooms ili News grupe. Web forumi su opet jedno od sredtava za podršku.

Iako je Linux općenito dostupan besplatno, nekoliko velikih korporacija ima uspostavljene poslovne modele koji uključuju prodaju i podršku, pridonoseći tako Linuxu i slobodnom softveru. Postoji i nekoliko tvrtki koje su izgradile svoje cjelokupno poslovanje oko Linuxa, osobito Red Hat.

Licence slobodnog softwarea na kojima leži Linux eksplicitno privlače i ohrabruju komercijalizaciju. Jedan od osnovnih poslovnih modela komercijalnih davatelja usluga jest davanje podrške, posebno za poslovne korisnike. Brojne kompanije izdaju posebne poslovne verzije svojih distribucija, što uključuje podršku za vlasničke pakete i alate za administriranje većeg broja instalacija ili pojednostavljenje administrativnih zadaća. Drugi oblik poslovnog modela jest davanje softwarea u korist profaje hardwarea.

Programiranje u Linuxu

Većina Linux distribucija ima podršku za desetke programskih jezika. Najčešća zbirka alata za izgradnju Linux aplikacija i programa operativnog sustava nalazi se unutar GNU toolchain-a i uključuje GNU Compiler Collection (GCC) i GNU build system. Među ostalima, GCC nudi kompajlere za ADA-u, C, C++, Java i Fortran. Sam Linux kernel je pisan i kompajliran sa GCC. Vlasnički kompajleri za Linux uključuju Intel C++ Compiler i IBM XL C/C++ Compiler.

Većina distribucija također uključuje podršku za Perl, Ruby, Python i druge dinamičke jezike. Primjeri jezika koji su manje uobičajeni, ali još uvijek dobro podržani su C# preko Mono projekta, sponzoriran od strane Novella i Scheme. Mnoge Java Virtual Machines i razvojni kompleti rade na Linuxu, uključujući originalnu Sun Microsystems JVM (Hotspot) i IBM-ovu J2SE RE, kao i mnoge projekte otvorenog koda poput Kaffe.

Dva glavna okvira za razvoj grafičkih programa su GNOME i KDE. Ovi projekti se temelje na GTK+ i QT widget toolkits. Oba podržavaju široku paletu jezika. Postoji niz dostupnih razvojnih okruženja uključujući Anjuta, Code:: Blocks, Eclipse, KDevelop, Lazar, MonoDevelop, NetBeans, i Omnis Studio dok editori kao Vim i Emacs i dalje zadržavaju svoju popularnost.

Upotreba

Iako su u osnovi zamišljene da rade na stolnim računlaima i sreverima, distribucije mogu biti specijalizirane za različite namjene kao što su: podrška pri kreiranju kompjutorskih arhitektura, posebno složeni uređaji, stabilnost, zaštita, lokalizacija za specifična područja ili jezike, specifične grupe korisnika, podrška za real-time aplikacije. Nadalje, neke distribucije uključuju isključivo slobodni software. Trenutno, preko 300 distribucija je trenutno u opticaju, od kojih su deseci namjenjeni općoj upotrebi.

Linux je široko rasprostranjen operativni sustav. Linux jezgra radi na velikom rasponu kompjutorskih arhitektura: u ručnim ARM-baziranim računalima iPAQ i mainframe IBM Systemu z9, na uređajima od mobitela do superkompjutora. Posebne distribucije postoje za manje poznate arhitekture. ELKS fork kernela može raditi na Intel 8086 ili 80286 16-bitnim mikroprocesorima, dok µClinux kernel fork može raditi na sistemima koji nemaju memorijsku upravljačku jedinicu. Kernel također radi na arhitekturama za koje postoje kreirani operativni sustavi od strane proizvođača, kao što su: Machintosh računala, PDA uređaji, igrače konzole, mobilni muzički playeri i mobilni telefoni.

Stolna računala

Predložak:Main

Although there is a lack of Linux ports for some Mac OS X and Microsoft Windows programs in domains such as desktop publishing[1] and professional audio,[2][3][4] support for common applications roughly equivalent to those available for Mac and Windows is available for Linux.[5]

Most Linux distributions provide a program for browsing a list of thousands of free software applications that have already been tested and configured for a specific distribution. These free programs can be downloaded and installed with one mouse click and a digital signature guarantees that no one has added a virus or a spyware to these programs.

The two main frameworks for developing graphical applications are those of GNOME and KDE. These projects are based on the GTK+ and Qt widget toolkits, respectively, which can also be used independently of the larger framework. Both support a wide variety of languages.

Many free software titles that are popular on Windows, such as Pidgin, Mozilla Firefox, Openoffice.org, and GIMP, are available for Linux. A growing amount of proprietary desktop software is also supported under Linux,[6] see List of proprietary software for Linux. In the field of animation and visual effects, most high end software, such as AutoDesk Maya, Softimage XSI and Apple Shake, is available for Linux, Windows and/or Mac OS X. CrossOver is a proprietary solution based on the open source Wine project that supports running older Windows versions of Microsoft Office and Adobe Photoshop versions through CS2. Microsoft Office 2007 and Adobe Photoshop CS3 are known not to work.[7][8]

Besides the free Windows compatibility layer Wine, most distributions offer Dual boot and X86 virtualization for running both Linux and Windows on the same computer. According to the Wine developers, "Wine is still under development, and it is not yet suitable for general use."[9]

Linux's open nature allows distributed teams to localize Linux distributions for use in locales where localizing proprietary systems would not be cost-effective. For example the Sinhalese language version of the Knoppix distribution was available for a long time before Microsoft Windows XP was translated to Sinhalese. In this case the Lanka Linux User Group played a major part in developing the localized system by combining the knowledge of university professors, linguists, and local developers.

The performance of Linux on the desktop has been a controversial topic; for example, Con Kolivas accused the Linux community of favoring performance on servers. He quit Linux development because he was frustrated with this lack of focus on the desktop, and then gave a 'tell all' interview on the topic.[10]

Predložak:See also

Serveri i superkompjutori

Servers designed for Linux

Historically, Linux has mainly been used as a server operating system, and has risen to prominence in that area; Netcraft reported in September 2006 that eight of the ten most reliable internet hosting companies ran Linux on their web servers.[11] (As of June 2008, linux represented five of ten, FreeBSD three of ten, and Microsoft two of ten.[12]) This is due to its relative stability and long uptime, and the fact that desktop software with a graphical user interface for servers is often unneeded. Enterprise and non-enterprise Linux distributions may be found running on servers. Linux is the cornerstone of the LAMP server-software combination (Linux, Apache, MySQL, Perl/PHP/Python) which has achieved popularity among developers, and which is one of the more common platforms for website hosting.

Linux is commonly used as an operating system for supercomputers. As of August 2008, out of the top 500 systems, 423 (84.6%) run Linux.[13]

Autorska prava

The Linux kernel and most GNU software are licensed under the GNU General Public License (GPL). The GPL requires that anyone who distributes the Linux kernel must make the source code (and any modifications) available to the recipient under the same terms. In 1997, Linus Torvalds stated, “Making Linux GPL'd was definitely the best thing I ever did.”[14] Other key components of a Linux system may use other licenses; many libraries use the GNU Lesser General Public License (LGPL), a more permissive variant of the GPL, and the X Window System uses the MIT License.

Torvalds has publicly stated that he would not move the Linux kernel (currently licensed under GPL version 2) to version 3 of the GPL, released in mid-2007, specifically citing some provisions in the new license which prohibit the use of the software in digital rights management.[15][16]

GNU/Linux

Predložak:Main

The Free Software Foundation views Linux distributions which use GNU software as GNU variants and they ask that such operating systems be referred to as GNU/Linux or a Linux-based GNU system.[17] However, the media and population at large refers to this family of operating systems simply as Linux, as do many large Linux distributions (e.g. Ubuntu and SuSE Linux). Some distributions use GNU/Linux (particularly notable is Debian GNU/Linux), but the term's use outside of the enthusiast community is limited. The naming issue remains a source of confusion to many newcomers, and the naming remains controversial.


Dijelovi teksta preuzeti sa Wikipedije - O Linuxu

TODO: {{#todo:Treba ovo prevesti do kraja||}}
  1. ↑ Predložak:Cite web
  2. ↑ Predložak:Cite web
  3. ↑ Predložak:Cite web
  4. ↑ Predložak:Cite web
  5. ↑ Predložak:Cite web
  6. ↑ Predložak:Cite web
  7. ↑ Predložak:Cite web
  8. ↑ Predložak:Cite web
  9. ↑ WineHQ - About Wine
  10. ↑ Predložak:Cite web
  11. ↑ Predložak:Cite web
  12. ↑ Predložak:Cite web
  13. ↑ Operating system Family share for 11/2007 | TOP500 Supercomputing Sites
  14. ↑ Predložak:Cite web
  15. ↑ Predložak:Cite web
  16. ↑ Predložak:Cite web
  17. ↑ Predložak:Cite web
Dobavljeno iz "http://wiki.open.hr/w/index.php?title=Linux&oldid=811"