Razlika između inačica stranice Pomoć:Pravila i preporuke

Inačica od 10:22, 10. listopada 2009.

Kako pisati Wiki tesktove

Prije nego se odlučimo za pisanje nekog teksta ili njegov prenos sa pojedinih stranica (pazeći na autorska prava! po sistemu prvo pitaj, pa kopiraj) bilo bi dobro da pripazimo na par stvari prilikom pisanja ili uređivanja materijala

Ovim tekstom pokušat ću vam dati par savjeta kako pisati i što izbjegavati u tekstu zbog "lakše budućnosti"

• Da bi uopće pristupili psanju ili uređivanju stranica morate se logirati u sustav. Iz sigurnosnih razloga zatvoreno je uređivanje Wikija nelogiranim korisnicima
• Kod pisanja tekstova budite općeniti, pokušajte dati kvalitetnu informaciju, ali općenitu. To se posebno odnosi na opise distribucija ili aplikacija. Posebno izbjegavajte pisati koja je zadnja verzija, datume izlaska i sve stvari koje brzo zastarjevaju. Ne možemo se oslanjati na nečiju stalnu ažurnost podataka koji se mjenjaju iz mjeseca u mjesec. Bolje je dati kvalitetan link na neku stranicu nakojoj piše koja je zadnja verzija (obično su to službene stranice) nego sami prepisivati takve podatke
• Budite što je moguće više objektivni. Ne hvalite i ne kudite. Pišite onako kako jest. Nikoga ne zanimaju vaša osobna mišljenja o npr. nekoj distri. Ako vam se ne sviđa distribucija o kojoj želite pisati, onda nemojte pisati. Wiki stranice namjenjene su za objektivnu informaciju. Za stavove služe forumi...
• Ovo je hrvatski Wiki pa pokušajte u što većoj mjeri koristiti hrvatske izraze. Ako neki izraz baš ne postoji ili bi bio totalno nerazumljiv i van konteksta onda pišite engleski naziv uz objašnjenje
• Nismo svi vični pisanju i kvalitetnom slaganju rečenica. Oni kojima pisanje baš i ne ide, mogu na druge načine pomoći u izradi Wiki materijala. Npr. Uzmite sa drugih portala i foruma već napisane informacije i pretačite ih u ovaj Wiki.
• Prije pisanja novih tekstova pogledajte da li postoji već neki tekst napisan u toj sekciji Wikija, kako bi pratili formu teksta.
• Svaka Wiki stranica ima i svoju "paralelu" koja se zove Razgovor (drugi ribbon na vrhu stranice) i služi za diskusije, pitanja i sve ostalo vezano za sadržaj glavne stranice, pa tamo ostavljajte svoja pitanja, komentare i sl.
• Obavezno pogledajte zadnju stavku Primjeri koji upućuju na gotove stranice određenog tipa. Sigurno će vam pomoći u početku dok se još niste sprijateljili sa mediawikijem. Uvijek možete pregledati kod određene stranice i na taj način brzo naučiti kako su određeni formati napravljeni.
• Za sve nejasnoće možete se javiti i meni (Grof) na stranicama foruma LZS-a

Tehnika pisanja stranica

U ovom tekstu definiramo osnovne crte za pisanje teksta da bi se dobile što uniformnije wiki stranice. Iz jednostavnog razloga kako bi se korisnik istih što lakše u njima snašao i već prema određenom polju na stranici znao kakvu informaciju može tamo očekivati. Treba slijediti osnovni prototip koji ima ova svojstva:

• stranica ne bi smjela biti preduga, ako ima puno sadržaja, a moguće ga je rascjepkati na manje logičke cjeline, učinite to (primjer: na stranici Mobilni internet nije potrebno da svi operateri i sve distribucije budu na istoj stranici, već ih je dobro razvrstati na podstranice, npr. Mobilni internet/T-mobile/Ubuntu)
• stranica ne bi smjela sadržavati previše boja i prevelikih slika (osim ako se slikama ne želi nešto direktno pokazati, u suprotnom koristiti thumbnail), jer treba imati na umu da si netko želi ispisati neku wiki stranicu u papirnati oblik

Uvod

Sve stranice na kojim su korisne inofrmacije, trebale bi početi sa nekim uvodnim - općenitim tekstom kao sažetkom o tome o čemu ta stranica detaljno govori u samom tijelu teksta. Na taj način postižemo preglednost na stranici, te posjetitelj iste vrlo lako može odmah vidjeti da li stranica na kojoj se nalazi sadrži točno ono što mu treba.

Tijelo teksta

Sav "bitan" i opširan dio teksta koji konkretno govori o onome iz uvodnika ide u normalnu, bijelu pozadinu bez ikakvog naglaska. Tu se pišu npr. svi koraci u rješvanju nekog problema, detaljno se opisuje problem itd. Sve zavisi o prirodi teksta.

Ako tekst govori o nekim rješenjima unutar npr. operativnog sistema. Konkretno, ako je potrebno izvesti neke korake u kodu ili na CLI-u (Command Line Interpreter), tj. na konzoli ili terminalu OS-a, onda se te komande pišu obavezno u ovakvom formatu:

U ovakvim okvirima se pišu komandne linije koje se izvršavaju u konzoli

(samo dodati par razmaka ispred CLI teksta)

Slike

Ako želite u tekst stavljati slike, bilo bi dobro da se iste smještaju uz desni rub teksta, kako ne bi ometale čitača u koncentraciji na tekst. Slike mogu biti različite, mogu se smještati u u okvire itd... Sve samo da se zadrži koncepcija stranice.

Liste

U tekstovima se mogu koristiti i bullet i numerirane liste kao u ovom primjeru:

Bullet:

• Prva stavka
• Druga stavka
• treća...

A moguće su i liste:

1. stavka liste
2. stavka liste
3. stavka liste
4. ....

Baloni

Baloni su posebni okviri široki 200px koji donose dodatne, bilo važne, bilo nevažne, informacije o glavnom tekstu, a smještaju se uz desni rub. Treba paziti da ne sadrže previše teksta i da njihov naslov ne bude predug (maksimum su tri kraće riječi).

Završetak i drugi dijelovi teksta

Test obično završava s linkovima na dodatne informacije i referencama na podatke koji su se koristili u tekstu. Taj dio teksta dolazi na kraju u vlastitoj sekciji:

==Linkovi i reference==

Ukoliko neka stranica zahtjeva specifična pojašnjenja po različitim distribucijama, koriste se posebne podsekcije za svaku distribuciju:

===GNU/Linux distribucija===

no ukoliko je sadržaj opširniji za svaku pojedinu distribuciju (više od ~10 redova) koriste se "podstranice", npr. stranica koja govori o instalaciji GNU/Linuxa:

Instalacija_Linuxa/Fedora

gdje se onda sve podstranice skupe na jednu običnu listu, npr.

Instalacije po distribucijama:
* Ubuntu
* Fedora
* Debian
* openSUSE
* ...

Sadržajna i stilska pravila i napomene

Pojmovi

Općenito koristimo pojmove koji se koriste u kolokvijalnom govoru i informatičkom žargonu, s time da preferiramo dostupne hrvatske varijante ako su po pravopisu i/ili su u svakodnevnoj upotrebi. Ne izmišljamo svoje prijevode. Treba imati na umu da takvi pojmovi moraju biti razumljivi posjetitelju i biti korišteni (npr. da bi takav pojam prosječan surfer upisao u tražilicu). U slučaju nedoumice dobro se posavjetovati s HJP ili pogledati što se koristi na drugim relevantnim stranicama (npr. Wikipedija).

Primjer: Touchpad je engleska riječ za posebnu površinu, koju susrećemo na prijenosnim računalima, koja zamjenjuje miša

• touchpad je i unutar hrvatskog jezika najčešće korišten izraz za taj pojam
• postoji i hrvatska alternativa osjetilna ploha koja dobro opisuje o čemu se radi, ali se rijetko koristi
• pločica je također viđen naziv, ali ne govori dovoljno o ćemu se točno radi, tako da otpada

Na kraju koristimo Touchpad, uz moguću alternativu unutar zagrada: (osjetilna ploha)

Kod nekih pojmova imamo poseban dogovor i toga se držimo:

• Koristimo operacijski sustav umjesto operativni sustav. Par referenci: 1, 2, 3.
• Preferiramo GNU/Linux ispred Linuxa (iako u nekim lakšim člancima možemo koristiti i samo Linux).
• Pišemo hardver i softver i to dekliniramo bez "crtica".

Pisanje u hardver sekciji

Postoje četiri kategorije uređaja:

• NE RADI: Uređaj ne radi nikako ili treba platiti da bi radio
• PROBLEMI: Uređaj radi djelomično ili stvara probleme
• RADI RUČNO: Uređaj radi ali su potrebna ručna podešavanja da bi proradio
• RADI: Uređaj radi od prve (out-of-the-box)

Stavke se pišu kao predlošci (link se automatski stvara iz imena uređaja):

{{ne_radi|Ime uređaja}}
{{problemi|Ime uređaja}}
{{radi_man|Ime uređaja}}
{{radi|Ime uređaja}}

Ime uređaja treba pisati tako da se prvo piše proizvođač, pa ime uređaja radi lakšeg snalaženja u sortiranoj tablici.

Nakon postavljanja hardvera u listu potrebno je isti opisati kliknuvši na novonastali link. Prvo je potrebno ispuniti sljedeći obrazac o uređaju:

To se jednostavno ispunjava ovim predloškom:

{{Uređaj|tip=|proizvođač=|naziv=|kernel=|chipset=|sabirnica=}}

Dovoljno je ispuniti polja koja znate i/ili koja postoje za određeni uređaj. Osim ovog obrasca poželjno je i napisati i ostalo, npr. kako se uređaj pokreće, što ne radi i slično.

Pisanje CLI naredbi

CLI naredbe pišu se jednostavnim umetanjem i ispunjavanjem ovog predloška u novu stranicu za CLI naredbe:

 {{CLI_naredba
 |naziv=
 |kratki opis=
 |sintaksa=
 |detaljni opis= 
 |opcije=
 }}

Dodavanje video sadržaja na Wiki

• Kako dodati video na wiki?.

Neki korisni alati pri izradi Wiki stranica

Ugradili smo na Wiki neke zgodne alate koji mogu pomoći pri ažuriranju i kreiranju Wiki stranica:

Bojanje naredbenog redka

Da bi se bolje naglasili dijelovi komandi unutar naredbenog redka, moguće je koristiti bojanje sintakse. npr:

<source lang=shell>
cd /etc
sudo -s
cp fstab fstab.bckup
nano fstab
</source>

izgleda ovako

cd /etc
sudo -s
cp fstab fstab.bckup
nano fstab

Primjeri dobrog oblika stranica

Kako bi smanjili nedoumicu oko dobrog pisanja i koncepcije stranica, pogledajte par gotovih primjera. Neka vam oni posluže kao reference za pisanje vlastitih tekstova. Također, pregledom njihove sintakse (koda) možete vidjeti i kako su izvedeni neki trikovi.

Pisanje stranica u rubrici GNU/Linux za početnike

Najbolji primjeri kako trebaju izgledati stranice u ovoj rubrici (a koja je pripremljena za apsolutne početnike), jesu svakako ovih par:

• Kako slušati MP3-ce
• Instalacija i deinstalacija programa
• Ubuntu - instalacija

Pisanje stranica u rubrici GNU/Linux distribucije

Primjeri pisanja stranica u ovoj rubrici jesu ovi:

• Ubuntu distribucija
• OpenSUSE distribucija

Pisanje stranica u rubrici Desktop aplikacije

I ovdje postoji pokoji primjer pisanja stranica. Npr:

• VirtualBox

Obratite pažnju kako u ovoj sekciji postoji i link Rješenja problema vezanih uz VirtualBox, u kojem se pišu rješenja problema vezanih uz ovu aplikaciju. U listu, kada dodajete naslov problema obavezbo stavite i prefiks (primjer (UBUNTU)) koji služi za brzo raspoznavanje za koju je distribuciju rješenje prilagođeno.

Pozdrav, --Grof 15:05, 23. studenog 2008. (UTC)