Razlika između inačica stranice Debian
Redak 19: | Redak 19: | ||
|- | |- | ||
|style="border-width: 0px; vertical-align:top;"| | |style="border-width: 0px; vertical-align:top;"| | ||
− | * | + | *Iznimno stabilan i siguran |
+ | *Brz u izvođenju zadataka | ||
*Ima mnogo korisnika i dobru podršku | *Ima mnogo korisnika i dobru podršku | ||
− | |||
*Veliki broj aplikacija u repozitorijima | *Veliki broj aplikacija u repozitorijima | ||
+ | *Razvojni ciklus dvije godine | ||
|style="border-width: 0px; vertical-align:top;"| | |style="border-width: 0px; vertical-align:top;"| | ||
− | * | + | *Zahtjevan za konfiguriranje |
− | * | + | *Razvojni ciklus dvije godine |
− | *Nove verzije aplikacija dolaze u repozitorije tek sa novom verzijom | + | *Nove verzije aplikacija dolaze u repozitorije tek sa novom verzijom Debiana |
|} | |} | ||
Inačica od 02:48, 23. prosinca 2008.
O Debian distribuciji
Debian je široko rasprostranjena distribucija opće namjene, dostupna na velikom broju platformi. Razvila ju je skupina dobrovoljaca - programera, a ne neka tvrtka. Glavni aduti su joj sigurnost, stabilnost, veća mogućnost kontrole razvoja distribucije od strane njenih korisnika i neovisnost od komercijalnih subjekata. Može se reći da je Debian razvijen od hakera za hakere. Namjenjen je naprednijim korisnicima. |
Debian je započeo Ian Murdock u kolovozu 1993., kao novu distribuciju koja će se raditi otvoreno, u duhu Linuxa i GNU-a. Zamišljen je kao nešto što će se stvarati pažljivo i savjesno, a isto tako i održavati. Počeo je kao mala, usko povezana skupina Free Software hakera, i postupno narastao u veliku, dobro organiziranu zajednicu razvijatelja i korisnika. Ime mu se izgovara kao 'DEB-IAN', a nastalo je od imena stvoritelja Debiana, Iana Murdocka, i njegove tadašnje djevojke, Debre.
U razvoj Debiana uključeno je oko tisuću ljudi diljem svijeta, koji međusobno komuniciraju mailnig listama i IRC kanalima. Večina njih nikad se nisu sastala uživo. Iako je operativni sustav opće namjene, najviše je korišten na serverima zbog svoje sigurnosti i stabilnosti. Zabilježeno je da pojedini serveri rade godinama bez isključivanja, osim kad se servisira hardver ili kad nestane struja.
Razvojni ciklus traje dvije godine. Glavni mu je nedostatak što podržava malo stariji softver. Razlog leži u politici Debian Zajednice, koja u distribuciju uključuje samo dobro testirane programe kako ne bi uzrokovali nestabilnost cijelog sistema, a to su najčešće programi ranijih verzija. Zapravo mu je to istovremeno velika prednost pred ostalim slobodnim i besplatnim distribucijama koje imaju puno kraći razvojni ciklus (mnoge se ne mogu podičiti naročitom stabilnošću), najčešće šest mjeseci, ali i mana jer one gotovo uvijek uključuju najnoviji raspoloživi softver.
Dugo vremena se smatralo da nije baš pogodan za prosječnog korisnika zbog komandnolinijske instalacijske procedure, ali zadnje stabilno izdanje 4.0 (etch) ima i to. Inače, izdanja dobivaju kodna imena prema likovima iz Pixar-ovog crtića "Toy Story". Prethodna izdanja su nosila sljedeća imena: sarge, woody, potato, slink, hamm, bo, rex i buzz. Debian GNU/Linux 2.0 (hamm) bio je prvo stabilno izdanje. Zajednica uvijek aktivno održavaju tri izdanja: stable (zadnja službeno objavljena distribucija za rad u poslu), testing (ova distribucija sadrži pakete koji nisu primljeni u stable izdanje, u redu su čekanja, glavna joj je prednost što sadrži novije verzije softvera)) i unstable (distribucija koja je poprište aktivnog razvoja Debiana, koriste je razvijatelji i oni na "rubu").
Dobre strane | Loše strane |
|
|
Važne poveznice
|
Za autore
Pogledajte dokumentaciju o prilagodbi sučelja i Vodič za suradnike za pomoć pri uporabi i podešavanju, te ova pravila i preporuke |