Razlika između inačica stranice Android OS
(→Specifikacije i mogućnosti) |
|||
| (Nije prikazano 13 međuinačica 4 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
| − | + | [[Slika:Android.png | thumb| 200px | right | Android na računalu]] | |
| − | [[Slika:Android.png | thumb| 200px | right]] | + | |
| − | Android je operacijski sustav koji koristi Linux kernel. | + | '''Android''' je operacijski sustav za mobitele i mobilne uređaje koji koristi [[Linux]] kernel, ali teško može proći kao klasična distribucija Linuxa jer ne sadrži glibc ''stack'' pa je tako nekompatibilan s većinom softvera za GNU/Linux. |
| − | + | Google je začetnik i glavni razvijatelj Androida, ali barem načelno za razvoj Androida je zadužen [[Open Handset Alliance]]. | |
| − | + | Androidov kod je potpuno otvoren od 2008. godine. Objavljen je pod [[Apache licenca | Apache licencom]]. No zanimljivo je da iako je Android slobodan softver, SDK (en. ''software development kit'', softver za izradu aplikacija za ovaj OS) nije u potpunosti otvoren. | |
| − | + | Uređaji koji dolaze s Androidom također su zaključani od strane proizvođača, a proces njihovog otključavanja zove se [[Rootanje Androida|rootanje]]. | |
| − | + | ||
| − | + | ||
| − | + | ||
| − | + | ||
| + | ==Povijest== | ||
[[Image:Android at google.jpg|thumb|right|Android u Googleplexu.]] | [[Image:Android at google.jpg|thumb|right|Android u Googleplexu.]] | ||
| − | Projekt je započet 2005 godine | + | Projekt je započet 2005 godine, kada je Google je kupio malu tvrtku naziva Android Inc. Tada se nije puno znao o toj tvrtci, osim da razvija softver za mobilne telefone. Slijedeće godine su obilježile glasine da se Google pokušava ubaciti u tržište mobilnih aplikacija. |
Glasine su potvrđene 2007. godine kada je Android službeno predstavljen. Predstavljen je zajedno sa novom udrugom - [[Open Handset Alliance]]. | Glasine su potvrđene 2007. godine kada je Android službeno predstavljen. Predstavljen je zajedno sa novom udrugom - [[Open Handset Alliance]]. | ||
| − | + | ==Specifikacije i mogućnosti== | |
| − | + | Operacijski sustav podržava sve što je potrebno mobilnim uređajima. Osim osnovnih funkcija SMS, MMS, telefoniranja, bluetootha, podržano je i WiFi povezivanje, brojni audio/video standardi, videotelefonija, touchscreen, 3D akceleracija, akcelerometri, magnetometri, te multitouch. | |
| − | + | ||
| − | + | ==Play Store== | |
| − | + | [[Slika:PlayStore.png|thumb|left|Play Store]] | |
| − | + | Zanimljivost ovog operativnog sustava je i Google Play Store (bivši Android Market). | |
| + | Play Store je online katalog mobilnih aplikacija. Zamišljen je kao servis sa kojeg možete skinuti i na mobilni uređaj instalirati aplikacije za ovaj operacijski sustav. To možete uraditi pomoću mobilnih uređaja, ali i pomoću kućnog računala. | ||
| − | + | U Play Storeu možete naći besplatne programe, a od 2009. godine tu se nalaze i komercijalne aplikacije. U pojedinim državama moguće je preuzimati i filmove, serije i glazbu, pa čak i uređaje koje pogoni Android. | |
| − | + | Mnogo uređaja stiže s predinstaliranim Androidom, a prvi takav telefon je bio [[HTC Dream/HTC Sapphire]], poznat je i kao T-Mobile G1. Izdan je listopadu 2008. godine. | |
| − | + | ||
| − | + | ||
| − | + | ||
| − | + | ||
| − | + | ||
| − | + | ||
| − | + | ||
| − | + | ||
| − | + | ||
| − | + | ||
| − | + | ||
== Android na računalima == | == Android na računalima == | ||
| Redak 51: | Redak 36: | ||
[[Slika:Android_Wiki.png | 150 px | thumb|right| Android na računalu]][[Slika:Android2.png | 150px |thumb |right| Android na računalu]] | [[Slika:Android_Wiki.png | 150 px | thumb|right| Android na računalu]][[Slika:Android2.png | 150px |thumb |right| Android na računalu]] | ||
| − | Premda je Android razvijen za mobilne uređaje, | + | Premda je Android razvijen za mobilne uređaje, uspješno je portan i na računala. |
| − | + | Najpopularniji takav port je [[http://android-x86.org Android x86]] | |
| − | + | Ali, s obzirom da Google je izdao [[Chrome OS]] koji je predviđen za računala, zaustavljeni su mnogi projekti računala pogonjenih Androidom . Najvjerojatnije računala pogonjena ovim operativnim sustavom, neće ozbiljnije niti zaživjeti. | |
| − | + | ||
| − | + | ||
| − | + | ||
| − | Ali, s obzirom da Google | + | |
Ipak je Android napravljen prvenstveno za mobilne telefone. | Ipak je Android napravljen prvenstveno za mobilne telefone. | ||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
| − | + | == Dodatni linkovi i reference== | |
| − | + | * [http://en.wikipedia.org/wiki/Android_(operating_system)#Google_applications Android na Wikipediji] | |
| + | * [http://www.youtube.com/watch?v=eWgNfu-XwH4 Recenzija Google Androida u emisiji E-Hrvatska] | ||
| − | [ | + | [[Kategorija:Distribucije]] |
| − | + | [[Kategorija:Android]] | |
| − | + | ||
Trenutačna izmjena od 22:58, 11. kolovoza 2012.
Android je operacijski sustav za mobitele i mobilne uređaje koji koristi Linux kernel, ali teško može proći kao klasična distribucija Linuxa jer ne sadrži glibc stack pa je tako nekompatibilan s većinom softvera za GNU/Linux.
Google je začetnik i glavni razvijatelj Androida, ali barem načelno za razvoj Androida je zadužen Open Handset Alliance.
Androidov kod je potpuno otvoren od 2008. godine. Objavljen je pod Apache licencom. No zanimljivo je da iako je Android slobodan softver, SDK (en. software development kit, softver za izradu aplikacija za ovaj OS) nije u potpunosti otvoren.
Uređaji koji dolaze s Androidom također su zaključani od strane proizvođača, a proces njihovog otključavanja zove se rootanje.
Sadržaj
Povijest
Projekt je započet 2005 godine, kada je Google je kupio malu tvrtku naziva Android Inc. Tada se nije puno znao o toj tvrtci, osim da razvija softver za mobilne telefone. Slijedeće godine su obilježile glasine da se Google pokušava ubaciti u tržište mobilnih aplikacija. Glasine su potvrđene 2007. godine kada je Android službeno predstavljen. Predstavljen je zajedno sa novom udrugom - Open Handset Alliance.
Specifikacije i mogućnosti
Operacijski sustav podržava sve što je potrebno mobilnim uređajima. Osim osnovnih funkcija SMS, MMS, telefoniranja, bluetootha, podržano je i WiFi povezivanje, brojni audio/video standardi, videotelefonija, touchscreen, 3D akceleracija, akcelerometri, magnetometri, te multitouch.
Play Store
Zanimljivost ovog operativnog sustava je i Google Play Store (bivši Android Market).
Play Store je online katalog mobilnih aplikacija. Zamišljen je kao servis sa kojeg možete skinuti i na mobilni uređaj instalirati aplikacije za ovaj operacijski sustav. To možete uraditi pomoću mobilnih uređaja, ali i pomoću kućnog računala.
U Play Storeu možete naći besplatne programe, a od 2009. godine tu se nalaze i komercijalne aplikacije. U pojedinim državama moguće je preuzimati i filmove, serije i glazbu, pa čak i uređaje koje pogoni Android.
Mnogo uređaja stiže s predinstaliranim Androidom, a prvi takav telefon je bio HTC Dream/HTC Sapphire, poznat je i kao T-Mobile G1. Izdan je listopadu 2008. godine.
Android na računalima
Premda je Android razvijen za mobilne uređaje, uspješno je portan i na računala.
Najpopularniji takav port je [Android x86]
Ali, s obzirom da Google je izdao Chrome OS koji je predviđen za računala, zaustavljeni su mnogi projekti računala pogonjenih Androidom . Najvjerojatnije računala pogonjena ovim operativnim sustavom, neće ozbiljnije niti zaživjeti.
Ipak je Android napravljen prvenstveno za mobilne telefone.
