Razlika između inačica stranice Android OS

Izvor: HrOpenWiki
Skoči na: orijentacija, traži
(Specifikacije i mogućnosti)
 
(Nisu prikazane 43 međuinačice 4 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
[[Slika:Under-construction.jpeg]]
+
[[Slika:Android.png | thumb| 200px | right | Android na računalu]]
  
{{Robelbox|theme=1|title=Google Android}}<div style="{{Robelbox/pad}}">
+
'''Android''' je operacijski sustav za mobitele i mobilne uređaje koji koristi [[Linux]] kernel, ali teško može proći kao klasična distribucija Linuxa jer ne sadrži glibc ''stack'' pa je tako nekompatibilan s većinom softvera za GNU/Linux.
Android je operativni sustav koji koristi Linux kernel.
+
  
Razvio ga je Google.
+
Google je začetnik i glavni razvijatelj Androida, ali barem načelno za razvoj Androida je zadužen [[Open Handset Alliance]].
  
Namjenjen je korištenju na mobilnim uređajima. Prvenstveno na mobilnim telefonima, internet tabletima, ali i nekim ultraprijenosnim (netbook) računalima.
+
Androidov kod je potpuno otvoren od 2008. godine. Objavljen je pod [[Apache licenca | Apache licencom]]. No zanimljivo je da iako je Android slobodan softver, SDK (en. ''software development kit'', softver za izradu aplikacija za ovaj OS) nije u potpunosti otvoren.
  
2008. godine Google je u potpunosti objavio Androidov kod. Kod je objavljen pod [[Apache licencom]].
+
Uređaji koji dolaze s Androidom također su zaključani od strane proizvođača, a proces njihovog otključavanja zove se [[Rootanje Androida|rootanje]].
  
Zanimljivo je da iako je Android softver otvorenog koda, SDK (softver za izradu apliakcija za ovaj OS) nije u cijelosti otvoren.
+
==Povijest==
</div>
+
{{Robelbox-close}}
+
+
  
Projekt je započet 2005 godine i predstavlja Googleov pokušaj da se okuša u mobilnoj telefoniji. Službeno je predstavljen 2007. godine zajedno sa predstavljanjem [[Open Handset Alliance]].
+
[[Image:Android at google.jpg|thumb|right|Android u Googleplexu.]]
  
Operativni sustav podržava sve što je potrebno mobilnim uređajima. Osim osnovnih funkcija SMS, MMS, telefoniranja, bluetootha, podržano je i wi-fi povezivanje, brojni audio/video standardi, videotelefonija, touchscreen, 3D akceleracija, akcelerometri, magnetometri,
+
Projekt je započet 2005 godine, kada je Google je kupio malu tvrtku naziva Android Inc. Tada se nije puno znao o toj tvrtci, osim da razvija softver za mobilne telefone. Slijedeće godine su obilježile glasine da se Google pokušava ubaciti u tržište mobilnih aplikacija.
 +
Glasine su potvrđene 2007. godine kada je Android službeno predstavljen. Predstavljen je zajedno sa novom udrugom - [[Open Handset Alliance]].
  
Android Market je online katalog mobilnih aplikacija. Zamišljen je kao servis sa kojeg možete skinuti i instalirati aplikacije za ovaj operativni sustav.
+
==Specifikacije i mogućnosti==
  
U Android Marketu možete naći besplatne programe, ali od 2000. godine tu se nalaze i komercijalne aplikacije.
+
Operacijski sustav podržava sve što je potrebno mobilnim uređajima. Osim osnovnih funkcija SMS, MMS, telefoniranja, bluetootha, podržano je i WiFi povezivanje, brojni audio/video standardi, videotelefonija, touchscreen, 3D akceleracija, akcelerometri, magnetometri, te multitouch.
 +
 
 +
==Play Store==
 +
 
 +
[[Slika:PlayStore.png|thumb|left|Play Store]]
 +
 
 +
Zanimljivost ovog operativnog sustava je i Google Play Store (bivši Android Market).
 +
 
 +
Play Store je online katalog mobilnih aplikacija. Zamišljen je kao servis sa kojeg možete skinuti i na mobilni uređaj instalirati aplikacije za ovaj operacijski sustav. To možete uraditi pomoću mobilnih uređaja, ali i pomoću kućnog računala.
 +
 
 +
U Play Storeu možete naći besplatne programe, a od 2009. godine tu se nalaze i komercijalne aplikacije. U pojedinim državama moguće je preuzimati i filmove, serije i glazbu, pa čak i uređaje koje pogoni Android.
 +
 
 +
Mnogo uređaja stiže s predinstaliranim Androidom, a prvi takav telefon je bio [[HTC Dream/HTC Sapphire]], poznat je i kao T-Mobile G1. Izdan je listopadu 2008. godine.
 +
 
 +
== Android na računalima ==
 +
 
 +
[[Slika:Android_Wiki.png | 150 px | thumb|right| Android na računalu]][[Slika:Android2.png | 150px |thumb |right| Android na računalu]]
 +
 
 +
Premda je Android razvijen za mobilne uređaje, uspješno je portan i na računala.
 +
 
 +
Najpopularniji takav port je [[http://android-x86.org Android x86]]
 +
 
 +
Ali, s obzirom da Google je izdao [[Chrome OS]] koji je predviđen za računala, zaustavljeni su mnogi projekti računala pogonjenih Androidom . Najvjerojatnije računala pogonjena ovim operativnim sustavom, neće ozbiljnije niti zaživjeti.
 +
 
 +
Ipak je Android napravljen prvenstveno za mobilne telefone.
 +
 
 +
 
 +
== Dodatni linkovi i reference==
 +
* [http://en.wikipedia.org/wiki/Android_(operating_system)#Google_applications Android na Wikipediji]
 +
* [http://www.youtube.com/watch?v=eWgNfu-XwH4 Recenzija Google Androida u emisiji E-Hrvatska]
 +
 
 +
[[Kategorija:Distribucije]]
 +
[[Kategorija:Android]]

Trenutačna izmjena od 22:58, 11. kolovoza 2012.

Android na računalu

Android je operacijski sustav za mobitele i mobilne uređaje koji koristi Linux kernel, ali teško može proći kao klasična distribucija Linuxa jer ne sadrži glibc stack pa je tako nekompatibilan s većinom softvera za GNU/Linux.

Google je začetnik i glavni razvijatelj Androida, ali barem načelno za razvoj Androida je zadužen Open Handset Alliance.

Androidov kod je potpuno otvoren od 2008. godine. Objavljen je pod Apache licencom. No zanimljivo je da iako je Android slobodan softver, SDK (en. software development kit, softver za izradu aplikacija za ovaj OS) nije u potpunosti otvoren.

Uređaji koji dolaze s Androidom također su zaključani od strane proizvođača, a proces njihovog otključavanja zove se rootanje.

Povijest

Android u Googleplexu.

Projekt je započet 2005 godine, kada je Google je kupio malu tvrtku naziva Android Inc. Tada se nije puno znao o toj tvrtci, osim da razvija softver za mobilne telefone. Slijedeće godine su obilježile glasine da se Google pokušava ubaciti u tržište mobilnih aplikacija. Glasine su potvrđene 2007. godine kada je Android službeno predstavljen. Predstavljen je zajedno sa novom udrugom - Open Handset Alliance.

Specifikacije i mogućnosti

Operacijski sustav podržava sve što je potrebno mobilnim uređajima. Osim osnovnih funkcija SMS, MMS, telefoniranja, bluetootha, podržano je i WiFi povezivanje, brojni audio/video standardi, videotelefonija, touchscreen, 3D akceleracija, akcelerometri, magnetometri, te multitouch.

Play Store

Play Store

Zanimljivost ovog operativnog sustava je i Google Play Store (bivši Android Market).

Play Store je online katalog mobilnih aplikacija. Zamišljen je kao servis sa kojeg možete skinuti i na mobilni uređaj instalirati aplikacije za ovaj operacijski sustav. To možete uraditi pomoću mobilnih uređaja, ali i pomoću kućnog računala.

U Play Storeu možete naći besplatne programe, a od 2009. godine tu se nalaze i komercijalne aplikacije. U pojedinim državama moguće je preuzimati i filmove, serije i glazbu, pa čak i uređaje koje pogoni Android.

Mnogo uređaja stiže s predinstaliranim Androidom, a prvi takav telefon je bio HTC Dream/HTC Sapphire, poznat je i kao T-Mobile G1. Izdan je listopadu 2008. godine.

Android na računalima

Android na računalu
Android na računalu

Premda je Android razvijen za mobilne uređaje, uspješno je portan i na računala.

Najpopularniji takav port je [Android x86]

Ali, s obzirom da Google je izdao Chrome OS koji je predviđen za računala, zaustavljeni su mnogi projekti računala pogonjenih Androidom . Najvjerojatnije računala pogonjena ovim operativnim sustavom, neće ozbiljnije niti zaživjeti.

Ipak je Android napravljen prvenstveno za mobilne telefone.


Dodatni linkovi i reference