Razlika između inačica stranice Debian
| (Nije prikazano 7 međuinačica 6 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
| − | + | [[Slika:Deblogo1.jpg|thumb|right|150px]] | |
| − | Debian je široko rasprostranjena distribucija opće namjene, dostupna na velikom broju platformi. Razvila ju je skupina dobrovoljaca - programera, a ne neka tvrtka. Glavni aduti su joj sigurnost, stabilnost, veća mogućnost kontrole razvoja distribucije od strane njenih korisnika i neovisnost od komercijalnih subjekata. Može se reći da je Debian razvijen od hakera za hakere. Namjenjen je naprednijim korisnicima. | + | '''Debian''' je široko rasprostranjena distribucija opće namjene, dostupna na velikom broju platformi. Razvila ju je skupina dobrovoljaca - programera, a ne neka tvrtka. Glavni aduti su joj sigurnost, stabilnost, veća mogućnost kontrole razvoja distribucije od strane njenih korisnika i neovisnost od komercijalnih subjekata. Može se reći da je Debian razvijen od hakera za hakere. Namjenjen je naprednijim korisnicima. |
| − | + | ||
| − | + | Debian je započeo Ian Murdock u kolovozu 1993., kao novu distribuciju koja će se raditi otvoreno, u duhu Linuxa i GNU-a. Zamišljen je kao nešto što će se stvarati pažljivo i savjesno, a isto tako i održavati. Počeo je kao mala, usko povezana skupina Free Software hakera, i postupno narastao u veliku, dobro organiziranu zajednicu razvijatelja i korisnika. Ime mu se izgovara kao 'DEB-IAN', a nastalo je od imena autora Debiana, '''Ian'''a Murdocka, i njegove tadašnje djevojke, '''Deb'''re. | |
| − | + | ||
| − | Debian je započeo Ian Murdock u kolovozu 1993., kao novu distribuciju koja će se raditi otvoreno, u duhu Linuxa i GNU-a. Zamišljen je kao nešto što će se stvarati pažljivo i savjesno, a isto tako i održavati. Počeo je kao mala, usko povezana skupina Free Software hakera, i postupno narastao u veliku, dobro organiziranu zajednicu razvijatelja i korisnika. Ime mu se izgovara kao 'DEB-IAN', a nastalo je od imena | + | |
U razvoj Debiana uključeno je oko tisuću ljudi diljem svijeta, koji međusobno komuniciraju mailnig listama i IRC kanalima. Večina njih nikad se nisu sastala uživo. Iako je operacijski sustav opće namjene, najviše je korišten na serverima zbog svoje sigurnosti i stabilnosti. Zabilježeno je da pojedini serveri rade godinama bez isključivanja, osim kad se servisira hardver ili kad nestane struja. | U razvoj Debiana uključeno je oko tisuću ljudi diljem svijeta, koji međusobno komuniciraju mailnig listama i IRC kanalima. Večina njih nikad se nisu sastala uživo. Iako je operacijski sustav opće namjene, najviše je korišten na serverima zbog svoje sigurnosti i stabilnosti. Zabilježeno je da pojedini serveri rade godinama bez isključivanja, osim kad se servisira hardver ili kad nestane struja. | ||
| Redak 10: | Redak 8: | ||
Razvojni ciklus traje dvije godine. Glavni mu je nedostatak što podržava malo stariji softver. Razlog leži u politici Debian Zajednice, koja u distribuciju uključuje samo dobro testirane programe kako ne bi uzrokovali nestabilnost cijelog sistema, a to su najčešće programi ranijih verzija. Zapravo mu je to istovremeno velika prednost pred ostalim slobodnim i besplatnim distribucijama koje imaju puno kraći razvojni ciklus (mnoge se ne mogu podičiti naročitom stabilnošću), najčešće šest mjeseci, ali i mana jer one gotovo uvijek uključuju najnoviji raspoloživi softver. | Razvojni ciklus traje dvije godine. Glavni mu je nedostatak što podržava malo stariji softver. Razlog leži u politici Debian Zajednice, koja u distribuciju uključuje samo dobro testirane programe kako ne bi uzrokovali nestabilnost cijelog sistema, a to su najčešće programi ranijih verzija. Zapravo mu je to istovremeno velika prednost pred ostalim slobodnim i besplatnim distribucijama koje imaju puno kraći razvojni ciklus (mnoge se ne mogu podičiti naročitom stabilnošću), najčešće šest mjeseci, ali i mana jer one gotovo uvijek uključuju najnoviji raspoloživi softver. | ||
| − | Dugo vremena se smatralo da nije baš pogodan za prosječnog korisnika zbog komandnolinijske instalacijske procedure, ali od izdanja 4.0 (etch) ima i to. Zadnje stabilno izdanje je '''''Debian | + | Dugo vremena se smatralo da nije baš pogodan za prosječnog korisnika zbog komandnolinijske instalacijske procedure, ali od izdanja 4.0 (etch) ima i to. Zadnje stabilno izdanje je '''''Debian 6.0 Squeeze'''''. Inače, izdanja dobivaju kodna imena prema likovima iz Pixarovog crtića "Toy Story". Prethodna izdanja su nosila sljedeća imena: sarge, woody, potato, slink, hamm, bo, rex i buzz. Debian GNU/Linux 2.0 (hamm) bio je prvo stabilno izdanje. Zajednica uvijek aktivno održava tri izdanja: ''stable'' (zadnja službeno objavljena distribucija za rad u poslu), ''testing'' (ova distribucija sadrži pakete koji nisu primljeni u ''stable'' izdanje, u redu su čekanja, glavna joj je prednost što sadrži novije verzije softvera)) i ''unstable'' (distribucija koja je poprište aktivnog razvoja Debiana, koriste je razvijatelji i oni na "rubu"). |
---- | ---- | ||
| Redak 30: | Redak 28: | ||
|} | |} | ||
| − | + | ==Linkovi i reference== | |
| − | + | *'''Serija članaka o Debianu na portalu Linux za sve:''' [http://www.linuxzasve.com/demistificirano-debian Demistificirano: Debian] | |
| + | *'''Minimalna instalacija Debiana i spectrwm-a na portalu:''' [http://www.linuxzasve.com/od-minimalnog-debiana-do-savrseno-upotrebljivog-desktopa Minimalni Debian] | ||
*'''Gdje mogu nabaviti Debian?''' | *'''Gdje mogu nabaviti Debian?''' | ||
*: [http://www.debian.org/CD/index.hr.html Službene stranice] | *: [http://www.debian.org/CD/index.hr.html Službene stranice] | ||
| − | |||
*'''Kako instalirati Debian?''' | *'''Kako instalirati Debian?''' | ||
*: [http://www.debian.org/releases/stable/installmanual Službene stranice (eng)] | *: [http://www.debian.org/releases/stable/installmanual Službene stranice (eng)] | ||
*: [http://wiki.debian.org/QuickInstall Službene wiki stranice (eng)] | *: [http://wiki.debian.org/QuickInstall Službene wiki stranice (eng)] | ||
| − | *: [[Debian instalacija|Upute korak po korak (hr)]] | + | *: [[Debian instalacija|Upute korak po korak 6.0 instalacija (hr)]] |
*'''Gdje mogu pronaći pomoć ako zapnem negdje?''' | *'''Gdje mogu pronaći pomoć ako zapnem negdje?''' | ||
*: [[Linux upute]] | *: [[Linux upute]] | ||
| Redak 45: | Redak 43: | ||
*: [http://www.linuxzasve.com/forum/viewforum.php?f=18 Linux za Sve] | *: [http://www.linuxzasve.com/forum/viewforum.php?f=18 Linux za Sve] | ||
*: [http://www.linux.hr/modules/newbb/ HULK - Diskusije] | *: [http://www.linux.hr/modules/newbb/ HULK - Diskusije] | ||
| − | |||
| − | |||
| − | + | [[Kategorija:Distribucije]] | |
Trenutačna izmjena od 20:03, 9. srpnja 2012.
Debian je široko rasprostranjena distribucija opće namjene, dostupna na velikom broju platformi. Razvila ju je skupina dobrovoljaca - programera, a ne neka tvrtka. Glavni aduti su joj sigurnost, stabilnost, veća mogućnost kontrole razvoja distribucije od strane njenih korisnika i neovisnost od komercijalnih subjekata. Može se reći da je Debian razvijen od hakera za hakere. Namjenjen je naprednijim korisnicima.
Debian je započeo Ian Murdock u kolovozu 1993., kao novu distribuciju koja će se raditi otvoreno, u duhu Linuxa i GNU-a. Zamišljen je kao nešto što će se stvarati pažljivo i savjesno, a isto tako i održavati. Počeo je kao mala, usko povezana skupina Free Software hakera, i postupno narastao u veliku, dobro organiziranu zajednicu razvijatelja i korisnika. Ime mu se izgovara kao 'DEB-IAN', a nastalo je od imena autora Debiana, Iana Murdocka, i njegove tadašnje djevojke, Debre.
U razvoj Debiana uključeno je oko tisuću ljudi diljem svijeta, koji međusobno komuniciraju mailnig listama i IRC kanalima. Večina njih nikad se nisu sastala uživo. Iako je operacijski sustav opće namjene, najviše je korišten na serverima zbog svoje sigurnosti i stabilnosti. Zabilježeno je da pojedini serveri rade godinama bez isključivanja, osim kad se servisira hardver ili kad nestane struja.
Razvojni ciklus traje dvije godine. Glavni mu je nedostatak što podržava malo stariji softver. Razlog leži u politici Debian Zajednice, koja u distribuciju uključuje samo dobro testirane programe kako ne bi uzrokovali nestabilnost cijelog sistema, a to su najčešće programi ranijih verzija. Zapravo mu je to istovremeno velika prednost pred ostalim slobodnim i besplatnim distribucijama koje imaju puno kraći razvojni ciklus (mnoge se ne mogu podičiti naročitom stabilnošću), najčešće šest mjeseci, ali i mana jer one gotovo uvijek uključuju najnoviji raspoloživi softver.
Dugo vremena se smatralo da nije baš pogodan za prosječnog korisnika zbog komandnolinijske instalacijske procedure, ali od izdanja 4.0 (etch) ima i to. Zadnje stabilno izdanje je Debian 6.0 Squeeze. Inače, izdanja dobivaju kodna imena prema likovima iz Pixarovog crtića "Toy Story". Prethodna izdanja su nosila sljedeća imena: sarge, woody, potato, slink, hamm, bo, rex i buzz. Debian GNU/Linux 2.0 (hamm) bio je prvo stabilno izdanje. Zajednica uvijek aktivno održava tri izdanja: stable (zadnja službeno objavljena distribucija za rad u poslu), testing (ova distribucija sadrži pakete koji nisu primljeni u stable izdanje, u redu su čekanja, glavna joj je prednost što sadrži novije verzije softvera)) i unstable (distribucija koja je poprište aktivnog razvoja Debiana, koriste je razvijatelji i oni na "rubu").
| Dobre strane | Loše strane |
|
|
Linkovi i reference
- Serija članaka o Debianu na portalu Linux za sve: Demistificirano: Debian
- Minimalna instalacija Debiana i spectrwm-a na portalu: Minimalni Debian
- Gdje mogu nabaviti Debian?
- Kako instalirati Debian?
- Gdje mogu pronaći pomoć ako zapnem negdje?
