Razlika između inačica stranice Slackware

Izvor: HrOpenWiki
Skoči na: orijentacija, traži
(→‎Slackware inačice)
(→‎Instaler)
 
Nisu prikazane 2 međuinačice istog suradnika
Redak 7: Redak 7:
  
 
Izvorni packet manager (software installer i deinstaller) ne rješava ovisnosti (dependencies) a ni nema namjeru tražiti ih jer se polazi od ideje da je svaki korisnik sam odgovoran za svoj sustav pa bi ga trebao pripremiti prije nego bilo što odluči izmijeniti ili nadograditi. Slackware paketi su zapravo source. Do verzije 13.0 kao kompresija se koristio gzip sa završetkom .tgz a od verzije 13.0 Slackware prelazi na LZMA sa završetkom txz.
 
Izvorni packet manager (software installer i deinstaller) ne rješava ovisnosti (dependencies) a ni nema namjeru tražiti ih jer se polazi od ideje da je svaki korisnik sam odgovoran za svoj sustav pa bi ga trebao pripremiti prije nego bilo što odluči izmijeniti ili nadograditi. Slackware paketi su zapravo source. Do verzije 13.0 kao kompresija se koristio gzip sa završetkom .tgz a od verzije 13.0 Slackware prelazi na LZMA sa završetkom txz.
−
Nadograđeni packet manager i dalje ima podršku za “stare” formate. Obzirom da Slackware nema alat koj bi omogućavao rješavanje ovisnosti prilikom instalacije paketa, javljaju se Swaret i slackpkg koji od verzije 9.1 dolaze u extra paketima na instalacijskom mediju te ih je poslije instalacije bilo potrebno preuzimati i naknadno instalirati. Slackware 10.0 odbacuje swaret no slackpkg ostaje u extra paketima. Izlaskom verzije 12.2 stvari se moderniziraju te slackpkg ulazi u main tree. Sami paketi su podijeljeni u skupine A (base), AP (most important apps), D (development), E (Emacs), F (docs), GNOME, K(source code), KDE, KDEI (KDE localization), L (libraries), N (networking), T (Tetex/LaTeX), TCL, X (X-window system), XAP (X apps) i Y (games). Ukoliko se radi full install, dobiva se oko 5000 instaliranih paketa te baš i ne preostaje mnogo paketa koji se mogu povući iz repozitorija slackpkg-om te ponovno na scenu stupa SlackBuilds.
+
Nadograđeni packet manager i dalje ima podršku za “stare” formate. Obzirom da Slackware nema alat koj bi omogućavao rješavanje ovisnosti prilikom instalacije paketa, javljaju se Swaret i slackpkg koji od verzije 9.1 dolaze u extra paketima na instalacijskom mediju te ih je poslije instalacije bilo potrebno preuzimati i naknadno instalirati. Slackware 10.0 odbacuje swaret no slackpkg ostaje u extra paketima. Izlaskom verzije 12.2 stvari se moderniziraju te slackpkg ulazi u main tree. Sami paketi su podijeljeni u skupine A (base), AP (most important apps), D (development), E (Emacs), F (docs), GNOME, K(source code), KDE, KDEI (KDE localization), L (libraries), N (networking), T (Tetex/LaTeX), TCL, X (X-window system), XAP (X apps) i Y (games). Ukoliko se radi full install, dobiva se oko 5000 instaliranih paketa te baš i ne preostaje mnogo paketa koji se mogu povući iz repozitorija slackpkg-om ili preko servisa SlackBuilds.
  
 
==Instaler==
 
==Instaler==
  
−
nstaller nije lijep i pripada skupini tzv. "keyboard-driven" installera, ali nije težak za korištenje niti je kompliciran. Tijekom instalacije pita korisnika neka pitanja, kao što to radi većina installera kod većine standardnih Linux distribucija. Možda najkompliciranji dio instalacije jest priprema diskova, za što se koriste dva alata: cfdisk i fdisk, no particije se mogu i unaprijed pripremiti sa nekim Live CD-om te prilikom instalacije samo mountati.
+
Installer nije lijep i pripada skupini tzv. "keyboard-driven" installera, ali nije težak za korištenje niti je kompliciran. Tijekom instalacije pita korisnika neka pitanja, kao što to radi većina installera kod većine standardnih Linux distribucija. Možda najkompliciranji dio instalacije jest priprema diskova, za što se koriste dva alata: cfdisk i fdisk, no particije se mogu i unaprijed pripremiti sa nekim Live CD-om te prilikom instalacije samo mountati.
  
  
Redak 111: Redak 111:
 
|25. svibnja 2010
 
|25. svibnja 2010
 
|-
 
|-
 +
|13.37
 
|27. travnja 2011
 
|27. travnja 2011
 
|-
 
|-

Trenutačna izmjena od 17:11, 27. kolovoza 2011.

Slackware

Slackware logo.png

Slackware je najstarija živuća distribucija. U svojim mlađim danima Patrick Volkerding je povezao kernel, init, libove i desktop u namjeri da Linux učini bližim i jednostavnijim za korisnika. Isto to radi i danas, dapače, gospodin Volkerding ne mijenja ništa. Ništa ne prilagođava. Sve je upravo onako kako su developeri napravili. Korisnici dobivaju vanilla kernel i defaultne postavke desktopa.Zadnja službena inaćica je 13.37 ( ne nije leet već imenovanje po principu kernela ( kernel 2.6.37 ; dakle Slackware + kernel .37 + sviježi software).

Paketni manager

Izvorni packet manager (software installer i deinstaller) ne rješava ovisnosti (dependencies) a ni nema namjeru tražiti ih jer se polazi od ideje da je svaki korisnik sam odgovoran za svoj sustav pa bi ga trebao pripremiti prije nego bilo što odluči izmijeniti ili nadograditi. Slackware paketi su zapravo source. Do verzije 13.0 kao kompresija se koristio gzip sa završetkom .tgz a od verzije 13.0 Slackware prelazi na LZMA sa završetkom txz. Nadograđeni packet manager i dalje ima podršku za “stare” formate. Obzirom da Slackware nema alat koj bi omogućavao rješavanje ovisnosti prilikom instalacije paketa, javljaju se Swaret i slackpkg koji od verzije 9.1 dolaze u extra paketima na instalacijskom mediju te ih je poslije instalacije bilo potrebno preuzimati i naknadno instalirati. Slackware 10.0 odbacuje swaret no slackpkg ostaje u extra paketima. Izlaskom verzije 12.2 stvari se moderniziraju te slackpkg ulazi u main tree. Sami paketi su podijeljeni u skupine A (base), AP (most important apps), D (development), E (Emacs), F (docs), GNOME, K(source code), KDE, KDEI (KDE localization), L (libraries), N (networking), T (Tetex/LaTeX), TCL, X (X-window system), XAP (X apps) i Y (games). Ukoliko se radi full install, dobiva se oko 5000 instaliranih paketa te baš i ne preostaje mnogo paketa koji se mogu povući iz repozitorija slackpkg-om ili preko servisa SlackBuilds.

Instaler

Installer nije lijep i pripada skupini tzv. "keyboard-driven" installera, ali nije težak za korištenje niti je kompliciran. Tijekom instalacije pita korisnika neka pitanja, kao što to radi većina installera kod većine standardnih Linux distribucija. Možda najkompliciranji dio instalacije jest priprema diskova, za što se koriste dva alata: cfdisk i fdisk, no particije se mogu i unaprijed pripremiti sa nekim Live CD-om te prilikom instalacije samo mountati.


Usprkos svemu, Slackware je tradicionalan a opet moderan i up-to-date te easy-to-use kao i svaka druga distribucija.

Zašto Slackware

    potpuno Linux iskustvo

    visoke performanse

    stabilnost

    velik broj paketa


Zašto ne Slackware

   nema Live CD/DVD

   još uvijek koristi lilo kao boot loader

   slaba podrška za multimediju

   zahtjevate sve servirano na pladnju i neznate osnove a niti ih želite naučiti

Slackware inačice

inačica datum
1.0 16. srpnja 1993.
2.0 2. srpnja 1994.
3.0 30. studenog 1995.
3.1 3. lipnja 1996.
3.2 17. veljače 1997.
3.3 11. lipnja 1997.
3.5 9. lipnja 1998.
4.0 17. svibnja 1999.
7.0 25. listopada 1999.
7.1 22. lipnja 2000.
8.0 1. srpnja 2001.
8.1 18. lipnja 2002.
9.0 19. ožujka 2003.
9.1 26. rujna 2003.
10.0 23. lipnja 2004.
10.1 2. veljače 2005.
10.2 14. rujna 2005.
11.0 2. listopada 2006.
12.0 2. srpnja 2007.
13.0 28. kolovoza 2008.
13.1 25. svibnja 2010
13.37 27. travnja 2011

Slackware bazirane distribucije

  • Absolute Linux
  • Austrumi
  • BasicLinux
  • GoblinX
  • HostGIS
  • KateOS
  • MuLinux
  • Recovery Is Possible
  • Salix OS
  • Sentry Firewall
  • Slackintosh
  • Slamd64
  • SLAX
  • SMS - Slack Mini Server
  • STUX Live CD
  • Topologilinux
  • VectorLinux
  • Wolvix
  • Zenwalk Linux
  • ZipSlack
Dobavljeno iz "http://wiki.open.hr/w/index.php?title=Slackware&oldid=11556"