Razlika između inačica stranice Ext4
| Nisu prikazane 3 međuinačice istog suradnika | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
Ext4 ili četvrti extended filesystem je dnevnički (journaling) datotečni sustav za Linux, razvijen kao nasljednik ext3. | Ext4 ili četvrti extended filesystem je dnevnički (journaling) datotečni sustav za Linux, razvijen kao nasljednik ext3. | ||
Razvoj na ext4 je započeo kao niz prijedloga nadogradnje za ext3, no odbijene su zbog zabrinutosti oko stabilnost sustava, pogotovo jer se ext3 masivno koristio na mnogim računalima. Zbog toga se stvara fork (odvojena razvojna grana) ext3 koja se naziva ext4 te se u taj fs implementiraju sve tehnologije i zamisli koje su predložene. Prva stabilna verzija ext4 je došla sa kernelom 2.6.28 Google je najavio 15. siječnja 2010. da će prijeći sa ext2 na ext4 na svojim serverima, a 14 prosinca 2010. je najavio da će Android od verziej 2.3 koristiti ext4 umjesto JAFFS datotečnog sustava. | Razvoj na ext4 je započeo kao niz prijedloga nadogradnje za ext3, no odbijene su zbog zabrinutosti oko stabilnost sustava, pogotovo jer se ext3 masivno koristio na mnogim računalima. Zbog toga se stvara fork (odvojena razvojna grana) ext3 koja se naziva ext4 te se u taj fs implementiraju sve tehnologije i zamisli koje su predložene. Prva stabilna verzija ext4 je došla sa kernelom 2.6.28 Google je najavio 15. siječnja 2010. da će prijeći sa ext2 na ext4 na svojim serverima, a 14 prosinca 2010. je najavio da će Android od verziej 2.3 koristiti ext4 umjesto JAFFS datotečnog sustava. | ||
| Redak 59: | Redak 33: | ||
Nealocirane grupe blokova su i označene kao takve, te ih fsck ne kontrolira tijekom provjere što znatno ubrzava vrijeme provjeravanja ext4 datotečnih sustava. | Nealocirane grupe blokova su i označene kao takve, te ih fsck ne kontrolira tijekom provjere što znatno ubrzava vrijeme provjeravanja ext4 datotečnih sustava. | ||
| + | |||
| + | == Izvor == | ||
| + | |||
| + | [http://en.wikipedia.org/wiki/Ext4] | ||
| + | |||
| + | --Shrike 14:42, 14. ožujka 2011. (UTC) | ||
Trenutačna izmjena od 15:43, 14. ožujka 2011.
Ext4 ili četvrti extended filesystem je dnevnički (journaling) datotečni sustav za Linux, razvijen kao nasljednik ext3. Razvoj na ext4 je započeo kao niz prijedloga nadogradnje za ext3, no odbijene su zbog zabrinutosti oko stabilnost sustava, pogotovo jer se ext3 masivno koristio na mnogim računalima. Zbog toga se stvara fork (odvojena razvojna grana) ext3 koja se naziva ext4 te se u taj fs implementiraju sve tehnologije i zamisli koje su predložene. Prva stabilna verzija ext4 je došla sa kernelom 2.6.28 Google je najavio 15. siječnja 2010. da će prijeći sa ext2 na ext4 na svojim serverima, a 14 prosinca 2010. je najavio da će Android od verziej 2.3 koristiti ext4 umjesto JAFFS datotečnog sustava.
Sadržaj
Glavne značajke
Mnogo prostora
ext4 podržava diskove veličine do 1 exabajta (1024 terabajta) i datoteke veličine do 16 terabajta. Trenutačno e2fsprogs može funkcionirati samo sa particijama do 16 terabajta, ali se radi na podršci za veće particije i diskove.
Extents
Extents služe kao zamjena prema tradicionalnoj shemi modificiranja blokova koje koristi ext2/3. Extents je niz fizički bliskih blokova koji nisu potpuno popunjeni, u kojima su prazni dijelovi iskorišteni za pohranu podataka. Riječ je o namjernoj fragmentaciji podataka na fizički bliske blokove u kojima se nisu iskoristili svi sektori. Normalno bi se u blokovima pojavila prazna i neiskorištena mjesta koja sama za sebe nisu veća od par bajta, ali koji na velikim diskovima generiraju 100 megabajta ili gagabajte gubitaka. Extents dakle povećava efikasnost pohrane podataka.
Kompatibilnost sa ostalim ext datotečnim sustavima
ext4 je unatrag kompatibilan sa ext2 i ext3 fs, te se isti mogu montirati kao ext4. Montiranje ext4 kao ext3 particije je moguće ako nije omogućen extents.
Pred-alokacija
ext4 može alocirati prostor za neku datoteku unaprijed koristeći kernel poziv fallocate(). Prostor dobiven unaprijed ovom metodom je garantiran i najvjerojatnije će biti u jednom komadu (neće biti fragmentacije na više dijelova).
Odgođena alokacija
Riječ je o alokaciji blokova za pohranu podataka tek u trenutku kada se blokovi trebaju zapisati, umjesto o alociranju unaprijed. Ovo smanjuje fragmentaciju jer poboljšava alokaciju prostora bazirano na točnoj veličini podataka.
Više od 32000 direktorija
ext3 ima limiti od najviše 32000 subdirektorija u svakom direktoriju. Ext4 je povisio ovu granicu na 64000. Postoji mogućnost prelaženja i ove granice pomoću "dir_nlink" mehanizma. Ova opcija neće utjecati previše na performanse jer postoje sustavi koji osiguravaju stabilnost.
checksumm dnevnika (journala)
ext4 koristi checksum u dnevniku da poboljša pouzdanost, budući da je dnevnik najkorištenija datoteka. Ova značajka ima i dodatnu prednost; može sigurno zaobići čekanje diskovne I/O tijekom vođenja dnevnika, poboljšavajući performanse.
Ubrzana fsck provjera
Nealocirane grupe blokova su i označene kao takve, te ih fsck ne kontrolira tijekom provjere što znatno ubrzava vrijeme provjeravanja ext4 datotečnih sustava.
Izvor
--Shrike 14:42, 14. ožujka 2011. (UTC)
