Razlika između inačica stranice OpenSUSE
m |
|||
| (Nisu prikazane 3 međuinačice 3 suradnika) | |||
| Redak 11: | Redak 11: | ||
OpenSuse je vrlo brzo stekao veliku popularnost, i to potpuno zasluženo, i danas je jedna od najkorištenijih distribucija. U sebi sadrži vrlo kvalitetan konfiguracijski alat, s kojim se mogu podesiti mnoge postavke u sistemu. '''Izvor: priručnik "Linux za kućnu i uredsku upotrebu"''' | OpenSuse je vrlo brzo stekao veliku popularnost, i to potpuno zasluženo, i danas je jedna od najkorištenijih distribucija. U sebi sadrži vrlo kvalitetan konfiguracijski alat, s kojim se mogu podesiti mnoge postavke u sistemu. '''Izvor: priručnik "Linux za kućnu i uredsku upotrebu"''' | ||
| + | |||
| + | {|width="80%" align="center" | ||
| + | |style="width: 40.0%; border-width: 0px;background-color: #c0eaa6;" align=center|'''Dobre strane''' | ||
| + | |style="width: 40.0%; border-width: 0px;background-color: #F4B8BF;" align=center|'''Loše strane''' | ||
| + | |- | ||
| + | |style="border-width: 0px; vertical-align:top;"| | ||
| + | *Izvrsna implementacija KDE4 | ||
| + | *Intuitivan alat za instalaciju | ||
| + | *Kvalitetno rješeno podešavanje sistema | ||
| + | *Vizualno atraktivna | ||
| + | |style="border-width: 0px; vertical-align:top;"| | ||
| + | *Pomalo zbunjujući način ažuriranja sustava | ||
| + | |} | ||
{{Robelbox|theme=13|title=Važne poveznice}}<div style="{{Robelbox/pad}}"> | {{Robelbox|theme=13|title=Važne poveznice}}<div style="{{Robelbox/pad}}"> | ||
| Redak 27: | Redak 40: | ||
{{authorbox}} | {{authorbox}} | ||
| + | |||
| + | [[Kategorija:Distribucije]] | ||
Trenutačna izmjena od 02:05, 15. svibnja 2010.
|
O openSUSE distribuciji
SUSE Linux nastao je u Njemačkoj još krajem 1992. godine kao varijanta Slackware linuxa. Grupa ljudi koja je stajala iza tog projekta zapravo je prodavala svoje znanje i usluge. Tokom godina, SUSE Linux ugradio je mnoge elemente iz Red Hat Linuxa, tako da je ubrzo počeo više sličiti toj distribuciji nego Slackwareu. |
SUSE Linux postao je osnova za posao, sa poslovnom strategijom sličnom onoj od Red Hat kompanije. Usprkos popularnosti u Njemačkoj, SUSE Linux nije se pokazao isplativim. To bi možda ugasilo SUSE Linux, da se za cijeli projekt nije zainteresirao Novell, te ga kupio početkom 2004. i pretvorio u jedan od svojih glavnih proizvoda. Novell je vrlo brzo (2005.) primjenio istu taktiku razvoja svog linuxa kao i Red Hat, te je izdao besplatnu OpenSuse distribuciju, na kojoj rade u suradnji sa programerima iz cijelog svijeta. OpenSuse također služi kao osnova za izradu komercijalnih Suse Linux Enterprise (u dvije varijante, desktop i server). Zasad, Novell sa svojim komercijalnim linuxom nije uspio srušiti dominaciju RHEL, ali je prigrabio dovoljno tržišta.
U nastojanju da oduzme dio tržišta RedHatu, Novell je postao prvi distributer linuxa koji je potpisao kontroverzni dogovor s Microsoftom, a koji uključuje i priču o patentima, zbog čega je Novell naveliko kritiziran od strane Linux zajednice.
OpenSuse je vrlo brzo stekao veliku popularnost, i to potpuno zasluženo, i danas je jedna od najkorištenijih distribucija. U sebi sadrži vrlo kvalitetan konfiguracijski alat, s kojim se mogu podesiti mnoge postavke u sistemu. Izvor: priručnik "Linux za kućnu i uredsku upotrebu"
| Dobre strane | Loše strane |
|
|
|
Važne poveznice
|
|
Za autore
Pogledajte dokumentaciju o prilagodbi sučelja i Vodič za suradnike za pomoć pri uporabi i podešavanju, te ova pravila i preporuke |
