Razlika između inačica stranice OpenSUSE
m |
|||
| (Nisu prikazane 2 međuinačice 2 suradnika) | |||
| Redak 22: | Redak 22: | ||
*Vizualno atraktivna | *Vizualno atraktivna | ||
|style="border-width: 0px; vertical-align:top;"| | |style="border-width: 0px; vertical-align:top;"| | ||
| − | * | + | *Pomalo zbunjujući način ažuriranja sustava |
| − | + | ||
|} | |} | ||
| Redak 41: | Redak 40: | ||
{{authorbox}} | {{authorbox}} | ||
| + | |||
| + | [[Kategorija:Distribucije]] | ||
Trenutačna izmjena od 02:05, 15. svibnja 2010.
|
O openSUSE distribuciji
SUSE Linux nastao je u Njemačkoj još krajem 1992. godine kao varijanta Slackware linuxa. Grupa ljudi koja je stajala iza tog projekta zapravo je prodavala svoje znanje i usluge. Tokom godina, SUSE Linux ugradio je mnoge elemente iz Red Hat Linuxa, tako da je ubrzo počeo više sličiti toj distribuciji nego Slackwareu. |
SUSE Linux postao je osnova za posao, sa poslovnom strategijom sličnom onoj od Red Hat kompanije. Usprkos popularnosti u Njemačkoj, SUSE Linux nije se pokazao isplativim. To bi možda ugasilo SUSE Linux, da se za cijeli projekt nije zainteresirao Novell, te ga kupio početkom 2004. i pretvorio u jedan od svojih glavnih proizvoda. Novell je vrlo brzo (2005.) primjenio istu taktiku razvoja svog linuxa kao i Red Hat, te je izdao besplatnu OpenSuse distribuciju, na kojoj rade u suradnji sa programerima iz cijelog svijeta. OpenSuse također služi kao osnova za izradu komercijalnih Suse Linux Enterprise (u dvije varijante, desktop i server). Zasad, Novell sa svojim komercijalnim linuxom nije uspio srušiti dominaciju RHEL, ali je prigrabio dovoljno tržišta.
U nastojanju da oduzme dio tržišta RedHatu, Novell je postao prvi distributer linuxa koji je potpisao kontroverzni dogovor s Microsoftom, a koji uključuje i priču o patentima, zbog čega je Novell naveliko kritiziran od strane Linux zajednice.
OpenSuse je vrlo brzo stekao veliku popularnost, i to potpuno zasluženo, i danas je jedna od najkorištenijih distribucija. U sebi sadrži vrlo kvalitetan konfiguracijski alat, s kojim se mogu podesiti mnoge postavke u sistemu. Izvor: priručnik "Linux za kućnu i uredsku upotrebu"
| Dobre strane | Loše strane |
|
|
|
Važne poveznice
|
|
Za autore
Pogledajte dokumentaciju o prilagodbi sučelja i Vodič za suradnike za pomoć pri uporabi i podešavanju, te ova pravila i preporuke |
