Razlika između inačica stranice Linux
(→Stolna računala) |
|||
| Redak 101: | Redak 101: | ||
Linux is commonly used as an [[operating system]] for [[supercomputer]]s. As of August 2008, out of the top 500 systems, 423 (84.6%) run Linux.<ref>[http://www.top500.org/stats/list/30/osfam Operating system Family share for 11/2007 | TOP500 Supercomputing Sites<!-- Bot generated title -->]</ref> | Linux is commonly used as an [[operating system]] for [[supercomputer]]s. As of August 2008, out of the top 500 systems, 423 (84.6%) run Linux.<ref>[http://www.top500.org/stats/list/30/osfam Operating system Family share for 11/2007 | TOP500 Supercomputing Sites<!-- Bot generated title -->]</ref> | ||
| + | |||
| + | === Računalni uređaji === | ||
| + | |||
| + | [[Image:Sharp Zaurus.jpg|thumb|Sharp Zaurus SL-5500 running [[OpenZaurus]] and [[OPIE user interface|OPIE]], with docking cradle and stylus]] | ||
| + | Due to its low cost and ability to be easily modified, an [[embedded Linux]] is often used in [[embedded systems]]. Linux has become a major competitor to the proprietary [[Symbian OS]] found in the majority of smartphones — 16.7% of [[smartphone]]s sold worldwide during 2006 were using Linux<ref>{{ cite web | url = http://www.informationweek.com/showArticle.jhtml?articleID=197000995 | title = The Palm OS Clings To Life }}</ref> — and it is an alternative to the proprietary [[Windows CE]] and [[Palm OS]] operating systems on [[mobile device]]s. Cell phones or PDAs running on Linux and built on open source platform became a trend from 2007, like [[Nokia N810]], [[Openmoko]]'s [[Neo1973]], Motorola RAZR2 v8, [[Motorola ROKR E8]], Motorola MING series, Motorola ZINE and the on-going [[Google Android]]. The popular [[TiVo]] digital video recorder uses a customized version of Linux.<ref>{{cite web | url = http://www.tivo.com/linux/linux.asp | title = TiVo ─ GNU/Linux Source Code | accessdate = 2006-12-12 |archiveurl=http://web.archive.org/web/20070519150730/http://www.tivo.com/linux/linux.asp |archivedate=2007-05-19}}</ref> Several network [[firewall]] and [[router]] standalone products, including several from [[Linksys]], use Linux internally, using its advanced firewall and routing capabilities. The [[Korg OASYS]] and the [[Yamaha Motif|Yamaha Motif XS]] [[music workstation]]s also run Linux.<ref>{{cite web |url=http://www.mvista.com/downloads/Case_study_MontaVista_Linux_and_Yamaha.pdf |title=Case Study: How MontaVista Linux helped Yamaha developers make a great product greater |accessdate=2007-08-26}}</ref> Furthermore, Linux is used in the leading [[stage lighting]] control system, FlyingPig/HighEnd WholeHogIII Console.<ref>{{cite web | url=http://www.highend.com/products/controllers/Wholehog3Console.asp | title=Embedded Linux: FlyingPigs the WholeHogIII runs on Linux}}</ref> | ||
== Autorska prava == | == Autorska prava == | ||
Inačica od 23:01, 14. prosinca 2008.
Linux je opći pojam koje je uglavnom vezan za Unix-olike računalne operativne sustave koji koriste Linux jezgru. Linux je jedan od najistaknutijih primjera slobodnog softwera i otvorenog koda. Sve leži na otovrenom kodu koji se može slobodno koristiti, modificirati i davati ga svakome.
Linux je pretežno poznat po upotrebi na serverima, no također ga se instalira na široku paletu računalnog hardwera. Od uređaja posebne namjene preko mobilnih telefona, pa sve do superkompjutora. Popularnost na stolnim računalima i prijenosnicima mu sve više raste zahvaljujući sve prilagođenijim distribucijama ovog operativnog sustava.
Ime "Linux" dolazi od Linux jezgre (kernela), originalno napisanog 1991 od Linus Torvaldsa. Sistemski alati i biblioteke uglavnom dolaze od GNU operativnog sistema, objavljenog 1983. od Richarda Stallmana. GNU-ov doprinos je baza za alternativno ime GNU/Linux
Sadržaj
Povijest
Unix operacijski sustav je zamišljen i proveden 1960-ih i prvi puta izdan u 1970. Njegova široka dostupnost i prenosivost omogućila mu je da bude rasprostranjen, kopiran i mijenjan u korist akademskim institucijama i poslovnim subjektima, te je svojim dizajnom utjecao na autore drugih sustava.
GNU projekt počinje 1984. od strane Richarda Stallmana, sa ciljem potpuno Unix-kompatibilnog operacijskog sustava sačinjenog usključivo od slobodnog softwarea. Iduće godine Stallman osniva Free Software Foundation i piše GNU General Public Licencu (GNU GPL) 1989. Ranih 1990-ih mnogo je programa potrebnih za operacijski sustav (kao što su biblioteke, kompajleri, tekstualni editori, Unix školjku (shell) i sustav prozora) bilo završeno, ali elementi "niskog nivoa" kao što su pokretački programi za uređaje (driveri), daemoni i jezgra (kernel) nisu bili dovršeni. Linus Torvalds je rekao, da ako će GNU jezgra biti dostupna na vrijeme (1991.), tada on neće razvijati svoju vlastitu.
MINIX
MINIX, Unix-oidni sustav namjenjen akademskoj zajednici, izdan od Andrew S. Tanenbauma 1987. Dok je izvorni kod sustava bio dostupan, modifikacije i daljnja distribucija bile su zabranjene (što danas više nije slučaj). Nadalje, MINIX-ov 16-bitni dizajn nije bio dobro prenesen u 32-bitni koncept jeftinog i popularnog PC-ja zasnovanog na Intel 386 arhitekturi.
U 1991. prilikom sudjelovanja na Sveučilištu u Helsinkiju, Torvalds je počeo raditi na ne-komercijalnoj zamjeni za MINIX koji bi eventualno mogao postati Linux jezgra. U 1992. Tanenbaum je postavio članak na Usenet tvrdeći da je Linux zastario. On je u članku kritizirao operativni sustav kao monolitni u dizajnu i kako je usko vezan na x86 arhitekturu, te time neprenosiv, te mu je to pripisao kao "temeljnu pogrešku." Tanenbaum je predložio da oni koji žele izgraditi moderan operativni sustav trebali bi ga zasnivati na temelju microkernel modela. Iz ovakvog načina razmišljanja razvila se poznata debata o microkernelskim i monolitnim oblikovanjima jezgara operativnih sustava.
U prvo vrijeme, Linux je bio ovisan o MINIX-ovim korisnicima. Činilo se da bi bilo korisno za izgradnju operativnog sustava upotrijebiti kod od GNU sustava koji je slobodno dostupan. Kod licenciran pod GNU GPL licencom može se koristiti u drugim projektima, tako dugo dok su i oni izdani pod istom ili kompatibilnom licencom. U cilju da napravi Linux jezgru kompatibilnu sa ostalim komponentama operativnog sustava iz GNU projekta, Torvalds prelazi sa svoje originalne licence (koja zabranjuje komercijalnu upotrebu) na GNU GPL licencu. Linux i GNU programeri integrirali su GNU komponente sa Linuxom i dobili potpuno funkcionalni i slobodni operativni sustav.
Komercijalno i opće prihvaćanje Linuxa
Danas se Linux koristi u brojne svrhe. Od uređaja za posebne namjene do superkompjutora, te je osigurao svoje mjesto među serverskim instalacijama sa popularnim LAMP aplikacijskim paketom. Korištenje Linux-a na kućnim i poslovnim računalima je u stalnom porastu, te danas drži značajan udio na tržištu računala.
Linux je također postao popularan u novom segmentu notebook računala, na strojevima kao što su ASUS Eee PC i Acer Aspire One koji se prodaju sa predinstaliranim i prilagođenim Linux distribucijama.
Trenutni razvoj
Torvalds nastavlja usmjeravati razvoj kernela. Stallman vodi Free Software Foundation, što zauzvrat osigurava GNU komponente. Konačno, pojedinci i korporacije razvijaju vlastite ne-GNU komponente. Te komponente obuhvaćaju veliki dio cjeline, te mogu uključivati kernel module, korisničke aplikacije i biblioteke. Linux distributeri i zajednica sklapa i distribuira kernel, GNU i ne-GNU komponente, te dodatne programime za upravljanje paketima i izdaje Linux operativne sustave u obliku Linux distribucija.
Dizajn (oblikovanje)
Linux je modularan, Unixu sličan operativni sustav, koji potječe od osnovnih načela dizajna iz Unixa tijekom 1970-tih i 1980tih godina. Linux koristi monolitni Linux kernel, koji obrađuje procesne radnje, umrežavanje, upravljanje perifernim uređajima i datotečnim sustavima. Upravljački programi su integrirani izravno u kernel.
Većinu Linux-ovih funkcionalnosti višeg stupnja osiguravaju odvojeni projekti koji surađuju s kernelom. GNU korisnička okolina (koja nije dio samog kernela) je važan dio većine Linux-ovih sustava, pružajući shell i Unix alate koji vode brigu o mnogim osnovnim zadaćama operativnog sustava. Na vrhu ovih alata je grafičko korisničko sučelje pokretano od strane X Windows sistema.
Korisničko sučelje
Linuxom se može upravljati na jedan ili više načina. Putem tekstualno baziranog naredbenog retka (CLI - command line interface), grafičkog korisničkog sučelja (GUI - graphical user interface) (uobičajenog za stolna računala) ili putem upravljanja od uređaja samih (uobičajeno za uređaje posebnih namjena)
KDE, Gnome i Xfce su najpopularnija korisnička sučelja na stolnim računalima iako postoji i niz drugih.Ona rade koristeći X Window sistem kao bazu, a koji osigurava mrežnu okolinu, omogućavajući time da se grafički programi pokretani na jednom stroju mogu prikazivati i kontrolirati od strane drugih.
Ostali GUI-i uključuju i X Window upravljačke programe poput FVWM-a, Enlightenment-a i Window Maker-a. Ti upravljački programi pružaju mogućnosti kontrole položaja i prikaza pojedinačnih aplikacijskih prozora i interakciju s X Window sistemom.
Linux sustav uobičajeno pruža CLI preko ljuske (shell-a), koja predstavlja tradicionalni način interakcije s Unix sustavima. Linux distribucije specijalno namjenje za poslužitelje mogu koristiti CLI kao jedino sučelje. "Bezglavi sustav", npr. radi bez monitora i tastature, a kontrolira ga se putem naredbenog retka koristeći mrežne protokole kao što su SSH i telnet.
Većina nisko razinskih Linux komponenti, uključujući GNU korisničku okolinu, koristi isključivo CLI. CLI je posebno prilagođen za izvršavanje automatiziranih zadataka koji se periodički ponavljaju ili im je početak njihovog izvršavanja posebno zadan i nudi vrlo jednostavni sustav interne komunikacije. Grafički program za oponašanje terminala često se koristi za pristup naredbenom retku direktno iz grafičkog sučelja
Razvoj
Osnovna razlika između Linuxa i ostalih popularnih operativnih sustava je u tome što su Linuxova jezgra i ostale komponente napravljene na bazi slobodnog softwarea i otvorenog koda. Linux nije jedini operativni sustav građen po tim načelima, ali je najpoznatiji i najrasprostranjeniji. Neke licence slobodnog softwarea i otvorenog koda bazirane su na principima slobodnog kopiranja (copyleft-a), vrsti reprociteta: Bilo koji rad proistekao iz dijela copyleft-a mora i sam po sebi biti copyleft. Najuobičajenija slobodno softwerska licenca - GNU GPL je forma copyleft-a i korištena je za Linux jezgru i veliki broj komponenata iz GNU projekta.
Kao operativni sustav od kojeg se ne očekuje da će pobjediti vodeće operativne sustave, Linux se ne može osloniti na monopolističke prednosti. U tom smislu Linux se trudi biti što prikladniji za korisnike, nudeći interoperabilnost sa drugim operativnim sustavima i računalnim standardima kao što su POSIX, SUS, ISO i ANSI.
Projekti slobodnog softwarea, iako razvijani unutar skupnog okružja često se proizvedu neovisno od drugih. Međutim, kako softwerske licence eksplicitno dozvoljavaju redistribuciju, to stvara bazu za veliku lepezu projekata koji obuhvaćaju i grupiraju nezavisno razvijane softwarske proizvode, te ih daju na korištenje u obliku Linux distribucija
Linux distribucija, poznata i pod terminom "distra" je projekt kojim upravlja udaljeni skup Linux baziranog softwarea olakašavajući instalaciju Linux operativnog sustava. Distribucije su održavane od strane pojedinaca, timova, volonterskih organizacija i tvrki. Uključuju sistemski i aplikativni software u formi paketa (packages), te specifični software za izvršavanje prvotne instalacije i konfiguracije kao i za kasnije održavanje i instalaciju pojedinih paketa. Distribucija se brine za uobičajenu konfiguraciju i instalaciju Linux operativnog sustava, sigurnosti sistema i ostalu integraciju različitih programskih paketa u jedinstvenu cjelinu.
Zajednica
Linux je u velikoj mjeri upravljan od strane korisnika i njegove zajednice razvojnih timova. Neki izdavači razvijaju i financiraju svoje distribucije na osnovi volonterizma, kao npr. Debian. Drugi održavaju slobodne verzije njihovih komercijalnih distribucija, kao što to radi Red Hat sa Fedorom.
U mnogim gradovima i regijama, lokalne udruge poznate kao grupe Linux korisnika žele promovirati Linux i proširenje slobodnog softvera. Oni drže sastanke i demonstracije, radionice, tehničku podršku i tečajeve instalacija operacijskog sustava za nove korisnike. Tu su i mnoge internetske zajednice koje nastoje pružiti podršku Linux korisnicima i razvijateljima (npr. ovaj OpenWiki kojeg sada čitate ima takvu namjenu). Većina distribucija i Open Source projekata ima IRC chatrooms ili News grupe. Web forumi su opet jedno od sredtava za podršku.
Iako je Linux općenito dostupan besplatno, nekoliko velikih korporacija ima uspostavljene poslovne modele koji uključuju prodaju i podršku, pridonoseći tako Linuxu i slobodnom softveru. Postoji i nekoliko tvrtki koje su izgradile svoje cjelokupno poslovanje oko Linuxa, osobito Red Hat.
Licence slobodnog softwarea na kojima leži Linux eksplicitno privlače i ohrabruju komercijalizaciju. Jedan od osnovnih poslovnih modela komercijalnih davatelja usluga jest davanje podrške, posebno za poslovne korisnike. Brojne kompanije izdaju posebne poslovne verzije svojih distribucija, što uključuje podršku za vlasničke pakete i alate za administriranje većeg broja instalacija ili pojednostavljenje administrativnih zadaća. Drugi oblik poslovnog modela jest davanje softwarea u korist profaje hardwarea.
Programiranje u Linuxu
Većina Linux distribucija ima podršku za desetke programskih jezika. Najčešća zbirka alata za izgradnju Linux aplikacija i programa operativnog sustava nalazi se unutar GNU toolchain-a i uključuje GNU Compiler Collection (GCC) i GNU build system. Među ostalima, GCC nudi kompajlere za ADA-u, C, C++, Java i Fortran. Sam Linux kernel je pisan i kompajliran sa GCC. Vlasnički kompajleri za Linux uključuju Intel C++ Compiler i IBM XL C/C++ Compiler.
Većina distribucija također uključuje podršku za Perl, Ruby, Python i druge dinamičke jezike. Primjeri jezika koji su manje uobičajeni, ali još uvijek dobro podržani su C# preko Mono projekta, sponzoriran od strane Novella i Scheme. Mnoge Java Virtual Machines i razvojni kompleti rade na Linuxu, uključujući originalnu Sun Microsystems JVM (Hotspot) i IBM-ovu J2SE RE, kao i mnoge projekte otvorenog koda poput Kaffe.
Dva glavna okvira za razvoj grafičkih programa su GNOME i KDE. Ovi projekti se temelje na GTK+ i QT widget toolkits. Oba podržavaju široku paletu jezika. Postoji niz dostupnih razvojnih okruženja uključujući Anjuta, Code:: Blocks, Eclipse, KDevelop, Lazar, MonoDevelop, NetBeans, i Omnis Studio dok editori kao Vim i Emacs i dalje zadržavaju svoju popularnost.
Upotreba
Iako su u osnovi zamišljene da rade na stolnim računlaima i sreverima, distribucije mogu biti specijalizirane za različite namjene kao što su: podrška pri kreiranju kompjutorskih arhitektura, za uređaje posebnih namjena, stabilnost, zaštita, lokalizacija za specifična područja ili jezike, specifične grupe korisnika, podrška za real-time aplikacije. Nadalje, neke distribucije uključuju isključivo slobodni software. Trenutno, preko 300 distribucija je trenutno u opticaju, od kojih su deseci namjenjeni općoj upotrebi.
Linux je široko rasprostranjen operativni sustav. Linux jezgra radi na velikom rasponu kompjutorskih arhitektura: u ručnim ARM-baziranim računalima iPAQ i mainframe IBM Systemu z9, na uređajima od mobitela do superkompjutora. Posebne distribucije postoje za manje poznate arhitekture. ELKS fork kernela može raditi na Intel 8086 ili 80286 16-bitnim mikroprocesorima, dok µClinux kernel fork može raditi na sistemima koji nemaju memorijsku upravljačku jedinicu. Kernel također radi na arhitekturama za koje postoje kreirani operativni sustavi od strane proizvođača, kao što su: Machintosh računala, PDA uređaji, igrače konzole, mobilni muzički playeri i mobilni telefoni.
Stolna računala
Iako postoji određeni nedostatak programa iste namjene sa Mac OS X i MS Windows sistema u domenama izdavaštva (preloma stranica) i profesionalne obrade zvuka, podrška za većinu aplikacija koje su jednako dostupne za Mac-a i Windowse postoji i za Linux.
Većina Linux distribucija pruža program za pregledavanje liste tisuća slobodnih aplikacija koju se već iztestirane i konfigurirane za specifičnu distribuciju. Ti slobodni programi mogu se skinuti i instalirati sa jednim klikom miša, a digitalni potpis garantira da nitko u njih nije postavio virus ili spyware.
Dvije glavne okoline za razvoj grafičkih aplikacija su GNOME i KDE. Ti su projekti bazirani na GTK+ i Qt widget toolkits, koji pak također mogu biti korišteni nezavisno unutar većih okružja. Oba podržavaju široki raspon jezika.
Mnogi naslovi iz svijeta slobodnog softwarea koji su popularni na Windowsima, kao što su Pidgin, Mozilla Firefox, Openoffice.org i GIMP, postoje i za Linux. Sve veća količina vlasničkih aplikacija je također podržana pod Linuxom. CrossOver je komercijalno rješenje bazirano na Wine-u koji je otvorenog koda koji omogućuje izvršavanje starijih Windows aplikacija.
Osim besolatnog rješenja putem Wine-a, mnoge distribucije nude Dual boot rješenje i X86 virtualizaciju za podizanje Linux i Windows operativnih sustava na istom stroju.
Linuxova otvorenost dozvoljava timovima koji održavaju distribucije mogućnost lokalizacije na druge jezike, što posebno dolazi do izražaja onda kada to nije isplativo u slučajevima komercijalnih sistema.
Serveri i superkompjutori
Historically, Linux has mainly been used as a server operating system, and has risen to prominence in that area; Netcraft reported in September 2006 that eight of the ten most reliable internet hosting companies ran Linux on their web servers.[1] (As of June 2008, linux represented five of ten, FreeBSD three of ten, and Microsoft two of ten.[2]) This is due to its relative stability and long uptime, and the fact that desktop software with a graphical user interface for servers is often unneeded. Enterprise and non-enterprise Linux distributions may be found running on servers. Linux is the cornerstone of the LAMP server-software combination (Linux, Apache, MySQL, Perl/PHP/Python) which has achieved popularity among developers, and which is one of the more common platforms for website hosting.
Linux is commonly used as an operating system for supercomputers. As of August 2008, out of the top 500 systems, 423 (84.6%) run Linux.[3]
Računalni uređaji
Due to its low cost and ability to be easily modified, an embedded Linux is often used in embedded systems. Linux has become a major competitor to the proprietary Symbian OS found in the majority of smartphones — 16.7% of smartphones sold worldwide during 2006 were using Linux[4] — and it is an alternative to the proprietary Windows CE and Palm OS operating systems on mobile devices. Cell phones or PDAs running on Linux and built on open source platform became a trend from 2007, like Nokia N810, Openmoko's Neo1973, Motorola RAZR2 v8, Motorola ROKR E8, Motorola MING series, Motorola ZINE and the on-going Google Android. The popular TiVo digital video recorder uses a customized version of Linux.[5] Several network firewall and router standalone products, including several from Linksys, use Linux internally, using its advanced firewall and routing capabilities. The Korg OASYS and the Yamaha Motif XS music workstations also run Linux.[6] Furthermore, Linux is used in the leading stage lighting control system, FlyingPig/HighEnd WholeHogIII Console.[7]
Autorska prava
The Linux kernel and most GNU software are licensed under the GNU General Public License (GPL). The GPL requires that anyone who distributes the Linux kernel must make the source code (and any modifications) available to the recipient under the same terms. In 1997, Linus Torvalds stated, “Making Linux GPL'd was definitely the best thing I ever did.”[8] Other key components of a Linux system may use other licenses; many libraries use the GNU Lesser General Public License (LGPL), a more permissive variant of the GPL, and the X Window System uses the MIT License.
Torvalds has publicly stated that he would not move the Linux kernel (currently licensed under GPL version 2) to version 3 of the GPL, released in mid-2007, specifically citing some provisions in the new license which prohibit the use of the software in digital rights management.[9][10]
GNU/Linux
The Free Software Foundation views Linux distributions which use GNU software as GNU variants and they ask that such operating systems be referred to as GNU/Linux or a Linux-based GNU system.[11] However, the media and population at large refers to this family of operating systems simply as Linux, as do many large Linux distributions (e.g. Ubuntu and SuSE Linux). Some distributions use GNU/Linux (particularly notable is Debian GNU/Linux), but the term's use outside of the enthusiast community is limited. The naming issue remains a source of confusion to many newcomers, and the naming remains controversial.
Dijelovi teksta preuzeti sa Wikipedije - O Linuxu
