Razlika između inačica stranice Priručnik osnove
Izvor: HrOpenWiki
(→Mreže) |
m |
||
| (Nisu prikazane 24 međuinačice jednog suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
| + | {{paznja-balon|Upozorenje|Tekst priručnika je u radu!}} | ||
Priručnik je namjenjen potpunim početnicima u radu na računalima, a predviđa usvajanje osnovnih pojmova iz informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT), te poznavanja dijelova računala. Ovaj dio je u principu teoretski i ne zahtjeva interakciju korisnika sa računalom. | Priručnik je namjenjen potpunim početnicima u radu na računalima, a predviđa usvajanje osnovnih pojmova iz informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT), te poznavanja dijelova računala. Ovaj dio je u principu teoretski i ne zahtjeva interakciju korisnika sa računalom. | ||
| Redak 6: | Redak 7: | ||
===Što je hardver=== | ===Što je hardver=== | ||
| + | Pod pojmom hardver možemo svrstati sve što je opipljivo (možemo primiti rukama), a vezano je uz informatiku. Tako su hardver npr.: tastatura i miš, tvrdi diskovi, matične ploče, kablovi, CD/DVD uređaji. Čak i medije kao što su CD i DVD diskovi, USB štapići i ostalo spadaju pod - hardver. | ||
===Računala=== | ===Računala=== | ||
| + | Ono što ste kupili u dućanu zove se računalo, kompjutor, PC... Zapravo je skup elektroničkih (hardverskih) dijelova koje sve zajedno upregnute omogućuju da računalo radi za nas korisne radnje. | ||
| + | |||
| + | Možemo ih podijeliti na ove kategorije: | ||
| + | *''Stolna računala'': Računala koja nisu predviđena za prenašanja. Sastoje se od odovjenih jedinica računala (kutije), monitora i tastature+miša. | ||
| + | *''Prijenosna računala'': Ili popularnije notebook računala (većina ih još zove i laptop računala što je zapravo krivi pojam!). To su računala "u jednom komadu" veličine A4 papira ili nešto veće. Monitor se preklapa. U pravilu skuplja od stolnih računala. | ||
| + | *''Tablet računala'': Nema ih baš puno u prometu. Uglavnom, rad ise o prijenosnim računalima bez tastature. Za unos podataka služi ekran osjetljiv na dodir. Umjesto miša i pločice. opet se koristi specijalna olovka i ekran osjetljiv na dodir | ||
| + | <gallery caption="Računala" widths="150px" heights="150px" perrow="3"> | ||
| + | Slika:stolna-računala.jpg|Stolno računalo | ||
| + | Slika:notebook-računala.jpg|Prijenosno računalo | ||
| + | Slika:tablet-računala.jpg|Tablet računalo | ||
| + | </gallery> | ||
===Digitalni uređaji=== | ===Digitalni uređaji=== | ||
| + | Za razliku od računala samih koja imaju višefunkcionalnu upotrebu, u ovu skupinu spadaju računalu slični uređaji kojima je namjena prilično fokusirana na određene zadatke. | ||
| + | Tu spadaju ovi uređaji: | ||
| + | *''Osobni digitalni pomoćnik (PDA)'' - mali uređaji veličine dlana koji služe kao digitalni podsjetnici i sl. | ||
| + | *''Mobilni telefoni'' - vjerujem da svatko zna njihovu namjenu | ||
| + | *''Multimedijalni playeri'' - uređaji za slušanje glazbe i pregled video materijala | ||
===Dijelovi računala=== | ===Dijelovi računala=== | ||
| + | [[Image:Personal computer, exploded 6.png|thumb|300px|Pogled u moderno računalo s periferijom: | ||
| + | <ol> | ||
| + | <li>Skener | ||
| + | <li>Procesor | ||
| + | <li>Radna memorija | ||
| + | <li>Grafička kartica i ostale | ||
| + | <li>Napajanje | ||
| + | <li>Optički diskovni pogon | ||
| + | <li>Tvrdi disk | ||
| + | <li>Matična ploča | ||
| + | <li>Zvučnici | ||
| + | <li>Monitor | ||
| + | <li>Sistemski softver | ||
| + | <li>Aplikativni softver | ||
| + | <li>Tastatura | ||
| + | <li>Miš | ||
| + | <li>Vanjski tvrdi disk | ||
| + | <li>Pisač | ||
| + | </ol>]] | ||
| + | Svi ti dijelovi od kojih je računalo složeno zovu se i komponente. Ovdje ćemo nabrojiti samo najosnovnije dijelove bez kojih niti jedan PC ne može raditi: | ||
| + | *''Procesor (CPU):'' Centralna procesna jedinica je posebno konstruiran elektronički integrirani krug (chip) koji u nekom vremenskom taktu izvršava niz logičkih operacija, te na taj način upravlja ulaznim i izlaznim uređajima i vrši računske operacije. Očituje se svojom brzinom koja se izražava u broju taktova po sekundi, Herzima (Hz) odnosno danas GigaHerzima (GHz). | ||
| + | *''Radna memorija (RAM):'' Memorija u koju računalo sprema podatke koje mu trebaju za vrijeme rada, a '''briše se''' nakon gašenja računala. Očituje se količinom podataka koja u nju stane, tj. Byte-ovima (B). Danas GigaByteovima (GB) | ||
| + | *''Tvrdi diskovi (hard diskovi, HD):'' I oni su vrsta memorije, no za razliku od radne memorije njihove se '''ne briše''' nakon gašenja računala. Kapacitet im se također mjeri u Byte-ima (B), odnosno Giga (GB), pa već i Tera Byte-ima (TB) | ||
| + | *''Optički diskovi (CD/DVD):'' Ovi je već poznatija klasa uređaja jer ih većina imamo doma u CD-playerima ili DVD-playerima. I u ovome svijetu radi se o takvim uređajima, sa razlikom što u današnje vrijeme gotovo svi imaju mogućnost pisanja na medije, a ne samo čitanja | ||
| + | *''Grafičke kartice:'' Elektronički sklopovi koji omogućuju prikaz rezultata na monitorima. Obrada grafike jedan je od najsloženijih poslova koje računalo mora izvršavati, pa su one tako koncipirane da odterečuju procesor računala u smislu obrade grafike, a sve izvršavaju same. Zavisno od kvalitete i brzine prikaza kreće se i njihova cijena. Pa su tako one koje služe za vrlo zahtjevnu 3D grafiku u realnom vremenu zaista jako skupe. | ||
| + | *''Zvučne kartice:'' Kao i grafičke rasterećuju procesor od obrade zvuka, a ima ih od amaterske pa sve do profesionalne namjene. | ||
| + | *''Mrežne kartice:'' Također elektronički sklopovi koji omogućuju povezivanje računala sa drugim računalima u mreži. Danas standardno dolaze ugrađene u računala. Takđer služe za povezivanje računala na internet putem ADSL mreže. | ||
| + | *''Modemi:'' Zapravo skraćenica od MODulator DEModulator. Točnije, elektronički sklopovi koji pretvaraju digitalni signak u analogni i obrnuto, a sve u svrhu povezivanja računala u mrežu putem obične telefonske linije. Zbog svoje male brzine prenosa podataka, lagano postaju zastarjeli dio opreme. | ||
| + | |||
| + | Osim ovih komponenti za koje možemo reći i da su ugrađene u računalo ili su sastavni dio istog, postoje i vanjski uređaji koji komuniciraju sa računalom, ali su samostalne komponente. U tu skupinu spadaju svi ulazno/izlazni uređaji ili popularnije - periferija. | ||
| + | *''Tastatura i miš:'' Oba služe za unos podataka u računalo. Tastaturom unosimo slova, brojeve i oznake (karaktere), a mišem pomičemo strelicu (pointer) po ekranu te gumbićem odabiremo željenu opciju. Toliko standardni uređaji danas da ih ne treba posebno opisivati | ||
| + | *''Monitor:'' Najvažniji izlazni uređaj. Jednostavno prikazuje rezultate iz računala na ekranu. Nekada su se koristili monitori sa katodnom cijevi (oni sa "guzicom"), /CRT monitori), a danas se u pravilu koriste LCD monitori koji su "ravni" i i maju bolju i jasniju sliku. | ||
| + | *''Štampači:'' Izlazni uređaji koji omogućavaju ispis rezultata na papiru. Ima ih raznih: u boji, crno-bijeli, laserski, tintni, stari matrični... | ||
| + | *''Skeneri:'' Ulazni uređaji kojima se neka slika ili tekst s papira prenosi u računalo. | ||
===Ulazno/izlazni priključci=== | ===Ulazno/izlazni priključci=== | ||
| + | |||
| + | Kako bi omogućili da periferni uređaji (ulazno/izlazni) komuniciraju sa računalom moramo imati neki sustav povezivanja. Takav sustav zovu se sabirnice ili portovi. Pa tako imamao nekoliko tipova sabirnica na našem računalu koje služe za različite namjene: | ||
| + | *''USB (Universal Serial Bus)'': Univerzalna serijska Sabirnica koja služi za spajanje velike palete perifernih uređaja. Danas se preko nje spajaju gotovo svi uređaji od pisača, preko web kamera pa sve do mobilnih telefona. Zove se "serijska" jer podaci po njoj putuju u redu "jedan bit iza drugog". | ||
| + | *''Serijska'': Danas već lagano zastarjela. Preteča moderne USB sabirnice. Podaci putuju po istom pravilu, ali puno manjom brzinom. Danas se koristi za spajanje npr. satelitskih digitalnih prijamnika sa računalom. Prije se koristila za povezivanje račznala sa računalom. | ||
| + | *''Paralelna'': Također zastarjela (i nju je zamjenio USB) i koristila se isključivo za pisače i za brži prijenos podataka sa računala na računalo. Do 8 puta je brža od serijske sabirnice jer podaci preko nje putuju paralelno (u isto vrijeme putuje 8 bita). Krasi je veliki konektor sa puno žica. | ||
| + | *''Mrežna'': Služi za povezivanje računala u lokalnu mrežu (LAN). | ||
| + | *''FireWire (IEEE 1394)'': Slične namjene kao USB sabirnica. No upotrba joj se lokalizirala za spajanje digitalnig kamkodera sa računalom. Moguće je preko nje spojiti i dva računala u svrhu prenosa podataka. | ||
| + | *''DVI (Digital Visual Interface)'': To je novija sabirnica za povezivanje grafičkih kartica (računala) sa novom generacijom LCD ekrana. | ||
| + | |||
| + | <gallery caption="Sabirnice" widths="150px" heights="150px" perrow="6"> | ||
| + | Slika:Usb-pc.jpg|USB na računalu | ||
| + | Slika:serial-pc.jpg|Serijska na računalu | ||
| + | Slika:parallel-pc.jpg|Paralelna na računalu | ||
| + | Slika:ethernet-pc.jpg|Mrežna na računalu | ||
| + | Slika:firewire-pc.jpg|FireWire na računalu | ||
| + | Slika:dvi-pc.jpg|DVI na računalu | ||
| + | Slika:Usb-cab.JPG|USB na kablu | ||
| + | Slika:serial-cab.jpg|Serijska na kablu | ||
| + | Slika:parallel-cab.jpg|Paralelna na kablu | ||
| + | Slika:ethernet-cab.jpg|Mrežna na kablu | ||
| + | Slika:firewire-cab.jpg|FireWire na kablu | ||
| + | Slika:dvi-cab.jpg|DVI na kablu | ||
| + | </gallery> | ||
==Karakteristike računala== | ==Karakteristike računala== | ||
| Redak 39: | Redak 114: | ||
===Što je softver?=== | ===Što je softver?=== | ||
| − | === | + | ===Operacijski sustav=== |
===Aplikacije=== | ===Aplikacije=== | ||
Trenutačna izmjena od 08:23, 13. listopada 2009.
Upozorenje
Tekst priručnika je u radu!
Priručnik je namjenjen potpunim početnicima u radu na računalima, a predviđa usvajanje osnovnih pojmova iz informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT), te poznavanja dijelova računala. Ovaj dio je u principu teoretski i ne zahtjeva interakciju korisnika sa računalom.
Sadržaj
Hardver
Pojmovi
Što je hardver
Pod pojmom hardver možemo svrstati sve što je opipljivo (možemo primiti rukama), a vezano je uz informatiku. Tako su hardver npr.: tastatura i miš, tvrdi diskovi, matične ploče, kablovi, CD/DVD uređaji. Čak i medije kao što su CD i DVD diskovi, USB štapići i ostalo spadaju pod - hardver.
Računala
Ono što ste kupili u dućanu zove se računalo, kompjutor, PC... Zapravo je skup elektroničkih (hardverskih) dijelova koje sve zajedno upregnute omogućuju da računalo radi za nas korisne radnje.
Možemo ih podijeliti na ove kategorije:
- Stolna računala: Računala koja nisu predviđena za prenašanja. Sastoje se od odovjenih jedinica računala (kutije), monitora i tastature+miša.
- Prijenosna računala: Ili popularnije notebook računala (većina ih još zove i laptop računala što je zapravo krivi pojam!). To su računala "u jednom komadu" veličine A4 papira ili nešto veće. Monitor se preklapa. U pravilu skuplja od stolnih računala.
- Tablet računala: Nema ih baš puno u prometu. Uglavnom, rad ise o prijenosnim računalima bez tastature. Za unos podataka služi ekran osjetljiv na dodir. Umjesto miša i pločice. opet se koristi specijalna olovka i ekran osjetljiv na dodir
- Računala
Stolno računalo
Prijenosno računalo
Tablet računalo
Digitalni uređaji
Za razliku od računala samih koja imaju višefunkcionalnu upotrebu, u ovu skupinu spadaju računalu slični uređaji kojima je namjena prilično fokusirana na određene zadatke. Tu spadaju ovi uređaji:
- Osobni digitalni pomoćnik (PDA) - mali uređaji veličine dlana koji služe kao digitalni podsjetnici i sl.
- Mobilni telefoni - vjerujem da svatko zna njihovu namjenu
- Multimedijalni playeri - uređaji za slušanje glazbe i pregled video materijala
Dijelovi računala
Svi ti dijelovi od kojih je računalo složeno zovu se i komponente. Ovdje ćemo nabrojiti samo najosnovnije dijelove bez kojih niti jedan PC ne može raditi:
- Procesor (CPU): Centralna procesna jedinica je posebno konstruiran elektronički integrirani krug (chip) koji u nekom vremenskom taktu izvršava niz logičkih operacija, te na taj način upravlja ulaznim i izlaznim uređajima i vrši računske operacije. Očituje se svojom brzinom koja se izražava u broju taktova po sekundi, Herzima (Hz) odnosno danas GigaHerzima (GHz).
- Radna memorija (RAM): Memorija u koju računalo sprema podatke koje mu trebaju za vrijeme rada, a briše se nakon gašenja računala. Očituje se količinom podataka koja u nju stane, tj. Byte-ovima (B). Danas GigaByteovima (GB)
- Tvrdi diskovi (hard diskovi, HD): I oni su vrsta memorije, no za razliku od radne memorije njihove se ne briše nakon gašenja računala. Kapacitet im se također mjeri u Byte-ima (B), odnosno Giga (GB), pa već i Tera Byte-ima (TB)
- Optički diskovi (CD/DVD): Ovi je već poznatija klasa uređaja jer ih većina imamo doma u CD-playerima ili DVD-playerima. I u ovome svijetu radi se o takvim uređajima, sa razlikom što u današnje vrijeme gotovo svi imaju mogućnost pisanja na medije, a ne samo čitanja
- Grafičke kartice: Elektronički sklopovi koji omogućuju prikaz rezultata na monitorima. Obrada grafike jedan je od najsloženijih poslova koje računalo mora izvršavati, pa su one tako koncipirane da odterečuju procesor računala u smislu obrade grafike, a sve izvršavaju same. Zavisno od kvalitete i brzine prikaza kreće se i njihova cijena. Pa su tako one koje služe za vrlo zahtjevnu 3D grafiku u realnom vremenu zaista jako skupe.
- Zvučne kartice: Kao i grafičke rasterećuju procesor od obrade zvuka, a ima ih od amaterske pa sve do profesionalne namjene.
- Mrežne kartice: Također elektronički sklopovi koji omogućuju povezivanje računala sa drugim računalima u mreži. Danas standardno dolaze ugrađene u računala. Takđer služe za povezivanje računala na internet putem ADSL mreže.
- Modemi: Zapravo skraćenica od MODulator DEModulator. Točnije, elektronički sklopovi koji pretvaraju digitalni signak u analogni i obrnuto, a sve u svrhu povezivanja računala u mrežu putem obične telefonske linije. Zbog svoje male brzine prenosa podataka, lagano postaju zastarjeli dio opreme.
Osim ovih komponenti za koje možemo reći i da su ugrađene u računalo ili su sastavni dio istog, postoje i vanjski uređaji koji komuniciraju sa računalom, ali su samostalne komponente. U tu skupinu spadaju svi ulazno/izlazni uređaji ili popularnije - periferija.
- Tastatura i miš: Oba služe za unos podataka u računalo. Tastaturom unosimo slova, brojeve i oznake (karaktere), a mišem pomičemo strelicu (pointer) po ekranu te gumbićem odabiremo željenu opciju. Toliko standardni uređaji danas da ih ne treba posebno opisivati
- Monitor: Najvažniji izlazni uređaj. Jednostavno prikazuje rezultate iz računala na ekranu. Nekada su se koristili monitori sa katodnom cijevi (oni sa "guzicom"), /CRT monitori), a danas se u pravilu koriste LCD monitori koji su "ravni" i i maju bolju i jasniju sliku.
- Štampači: Izlazni uređaji koji omogućavaju ispis rezultata na papiru. Ima ih raznih: u boji, crno-bijeli, laserski, tintni, stari matrični...
- Skeneri: Ulazni uređaji kojima se neka slika ili tekst s papira prenosi u računalo.
Ulazno/izlazni priključci
Kako bi omogućili da periferni uređaji (ulazno/izlazni) komuniciraju sa računalom moramo imati neki sustav povezivanja. Takav sustav zovu se sabirnice ili portovi. Pa tako imamao nekoliko tipova sabirnica na našem računalu koje služe za različite namjene:
- USB (Universal Serial Bus): Univerzalna serijska Sabirnica koja služi za spajanje velike palete perifernih uređaja. Danas se preko nje spajaju gotovo svi uređaji od pisača, preko web kamera pa sve do mobilnih telefona. Zove se "serijska" jer podaci po njoj putuju u redu "jedan bit iza drugog".
- Serijska: Danas već lagano zastarjela. Preteča moderne USB sabirnice. Podaci putuju po istom pravilu, ali puno manjom brzinom. Danas se koristi za spajanje npr. satelitskih digitalnih prijamnika sa računalom. Prije se koristila za povezivanje račznala sa računalom.
- Paralelna: Također zastarjela (i nju je zamjenio USB) i koristila se isključivo za pisače i za brži prijenos podataka sa računala na računalo. Do 8 puta je brža od serijske sabirnice jer podaci preko nje putuju paralelno (u isto vrijeme putuje 8 bita). Krasi je veliki konektor sa puno žica.
- Mrežna: Služi za povezivanje računala u lokalnu mrežu (LAN).
- FireWire (IEEE 1394): Slične namjene kao USB sabirnica. No upotrba joj se lokalizirala za spajanje digitalnig kamkodera sa računalom. Moguće je preko nje spojiti i dva računala u svrhu prenosa podataka.
- DVI (Digital Visual Interface): To je novija sabirnica za povezivanje grafičkih kartica (računala) sa novom generacijom LCD ekrana.
- Sabirnice
USB na računalu
Serijska na računalu
Paralelna na računalu
Mrežna na računalu
FireWire na računalu
DVI na računalu
USB na kablu
Serijska na kablu
Paralelna na kablu
Mrežna na kablu
FireWire na kablu
DVI na kablu
