Razlika između inačica stranice Naslovnica
m (→Zašto?) |
m (→Zašto?) |
||
| Redak 15: | Redak 15: | ||
===Zašto?=== | ===Zašto?=== | ||
| − | U ovom trenu poznavanje otvorenih sustava | + | U ovom trenu, poznavanje otvorenih sustava kod većine računalnih korisnika, pogotovo početnika, je jako malo ili gotovo nikakvo. Tome je zasigurno doprinijela i donedavna situacija što su takvi sustavi bili rezervirani samo za računalne entuzijaste, programere, hakere i sl. U međuvremenu su se stvari promijenile na bolje i takvi su sustavi danas postali '''pristupačni''' i '''upotrebljivi''' običnim korisnicima nudeći '''prijateljske okoline''' baš kao i konkurentski komercijalni sustavi, ako ne i bolje. |
Malo ljudi zna da se s jednom uobičajenom [[GNU/Linux distribucije|GNU/Linux distribucijom]] može jednostavno i pouzdano: | Malo ljudi zna da se s jednom uobičajenom [[GNU/Linux distribucije|GNU/Linux distribucijom]] može jednostavno i pouzdano: | ||
* sufati Internetom, razmjenjivati e-poštu, komunicirati glasovno, tekstualno i slikom | * sufati Internetom, razmjenjivati e-poštu, komunicirati glasovno, tekstualno i slikom | ||
| − | * snimati, obrađivati | + | * snimati, obrađivati i reproducirati svi multimedijalni sadržaji (audio, video, grafičke) |
| − | * obrađivati tekst, vršiti tablične kalkulacije, stvarati baze podataka i prezentacije i to sve bez | + | * obrađivati tekst, vršiti tablične kalkulacije, stvarati baze podataka i prezentacije i to sve bez žrtvovanja kompatibilnosti s uredskim aplikacijama komercijalnih proizvođača |
| − | * | + | * igrati računalne igre (iako ova kategorija još značajno zaostaje za konkurencijom, sve je više kvalitetnih naslova koji rade i na otvorenim sustavima) |
| − | + | Najveća prednost ovakvih sustava za kućne korisnike je što su u glavnini potpuno '''besplatni''' te omogućuju u pravilu bezbrižno korištenje, bez virusa i sličnih zlokobnih programa. | |
No sve bi to bilo teško ostvarivo da nije bilo '''zajednice ljudi''' predano tim zajedničkim ciljevima: ponuditi svijetu alternativan i slobodan softver. U duhu te ideje nastala je i ova stranica stvorena od zajednice za zajednicu. | No sve bi to bilo teško ostvarivo da nije bilo '''zajednice ljudi''' predano tim zajedničkim ciljevima: ponuditi svijetu alternativan i slobodan softver. U duhu te ideje nastala je i ova stranica stvorena od zajednice za zajednicu. | ||
Inačica od 22:55, 7. listopada 2009.
Dobrodošli na projekt HrOpenWiki - hrvatske wiki stranice za otvoren i slobodan softver (kraće FLOSS).
Što?
Glavni cilj ovih stranica je postati pouzdan i potpun izvor informacija o softveru baziranom na otvorenom kodu, ali i o otvorenim standardima te o samom pokretu slobodnog softvera. Kroz razna uputstava, definicije pojmova, opću dokumentaciju, savjete i vodiče, projekt želi približiti proizvode i projekte otvorenog koda svima, a težište će biti na računalnim početnicima koji se ne snalaze dobro u moru podataka na engleskim jezikom.
Kako?
Cijeli projekt je baziran na ideji wiki stranica po čemu se proslavila Wikipedija - slobodna Internet enciklopedija. Svako na ovim stranicama može dodati svoje tekstove i ispraviti tuđe, a sve u cilju poboljšanja kvalitete i povećanju obujma sadržaja. U pravilu sadržaje pišu iskusniji korisnici prvenstveno za početnike koji će kroz ove stranice postati educiraniji i sami nastaviti doprinositi ovom projektu. Cilj je okupiti što više autora, jer je područje koje FLOSS pokriva ogromno: od web aplikacija i pomoćnih programa, preko uredskih paketa i grafičkih sučelja, sve do čitavih funkcionalnih operacijskih sustava.
Da bi se osigurala određena uniformnost i kvaliteta sadržaja autori trebaju slijediti pravila i preporuke o pisanju sadržaja.
Zašto?
U ovom trenu, poznavanje otvorenih sustava kod većine računalnih korisnika, pogotovo početnika, je jako malo ili gotovo nikakvo. Tome je zasigurno doprinijela i donedavna situacija što su takvi sustavi bili rezervirani samo za računalne entuzijaste, programere, hakere i sl. U međuvremenu su se stvari promijenile na bolje i takvi su sustavi danas postali pristupačni i upotrebljivi običnim korisnicima nudeći prijateljske okoline baš kao i konkurentski komercijalni sustavi, ako ne i bolje.
Malo ljudi zna da se s jednom uobičajenom GNU/Linux distribucijom može jednostavno i pouzdano:
- sufati Internetom, razmjenjivati e-poštu, komunicirati glasovno, tekstualno i slikom
- snimati, obrađivati i reproducirati svi multimedijalni sadržaji (audio, video, grafičke)
- obrađivati tekst, vršiti tablične kalkulacije, stvarati baze podataka i prezentacije i to sve bez žrtvovanja kompatibilnosti s uredskim aplikacijama komercijalnih proizvođača
- igrati računalne igre (iako ova kategorija još značajno zaostaje za konkurencijom, sve je više kvalitetnih naslova koji rade i na otvorenim sustavima)
Najveća prednost ovakvih sustava za kućne korisnike je što su u glavnini potpuno besplatni te omogućuju u pravilu bezbrižno korištenje, bez virusa i sličnih zlokobnih programa.
No sve bi to bilo teško ostvarivo da nije bilo zajednice ljudi predano tim zajedničkim ciljevima: ponuditi svijetu alternativan i slobodan softver. U duhu te ideje nastala je i ova stranica stvorena od zajednice za zajednicu.
|
Sadržaj
|
