Razlika između inačica stranice FreeBSD
| (Nisu prikazane 2 međuinačice 2 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
| − | + | '''FreeBSD''' je najpopularniji BSD derivat, korišten za široki spektar poslova. Radi se o sustavu koji svoje korijene vuče iz originalnog AT&T Unixa, a nastaje kao fork originalnog BSD (Berkeley Software Distribution) projekta. Razvoj je počeo 1993. godine, te se prva verzija sustava bazirala na 386BSD kodu koji je imao dijelove AT&T Unix koda. Nakon problema oko tužbe AT&T-a FreeBSD projekt je napustio originalni 386BSD, te se usmijerio na 4.4BSD koji nije sadržavao AT&T kod. Prvi FreeBSD izdan je u zimi 1993, te se to smatra službenim početkom korištenja FreeBSD sustava uopće. | |
| − | FreeBSD je najpopularniji BSD derivat, korišten za široki spektar poslova. Radi se o sustavu koji svoje korijene vuče iz originalnog AT&T Unixa, a nastaje kao fork originalnog BSD (Berkeley Software Distribution) projekta. Razvoj je počeo 1993. godine, te se prva verzija sustava bazirala na 386BSD kodu koji je imao dijelove AT&T Unix koda. Nakon problema oko tužbe AT&T-a FreeBSD projekt je napustio originalni 386BSD, te se usmijerio na 4.4BSD koji nije sadržavao AT&T kod. Prvi FreeBSD izdan je u zimi 1993, te se to smatra službenim početkom korištenja FreeBSD sustava uopće. | + | |
Do današnjeg dana promijenio se veliki broj aktualnih verzija, te je trenutna RELEASE verzija 7.2 | Do današnjeg dana promijenio se veliki broj aktualnih verzija, te je trenutna RELEASE verzija 7.2 | ||
| − | |||
| − | |||
[[Slika:Beastie-freebsd.png|right]] | [[Slika:Beastie-freebsd.png|right]] | ||
FreeBSD je sustav namjenjen korištenju na serverima i workstationima u poslovnom okruženju. Razlika između razvoja Linux sustava i FreeBSD-a je u tome što se Linux sustav razvija odvojeno, dok se FreeBSD razvija istovremeno, posvećujući posebnu pažnju međusobnoj kompatibilnosti i integraciji pojedinih komponenti sustava. Na taj način nastaje ''base'' sustav koji u sebi sadži sve potrebno za korištenje i implementaciju u radnu okolinu. Pristup ''base'' sustavu, tj. kodu sustava ima skupina ljudi koji se nazivaju ''Committeri''. To su ljudi koji su u svojoj prošlosti uvelike pridonjeli razvoju FreeBSD-a, te su na taj način stekli pravo pristupa kodu. Pored njih postoje još i ''Contributori'' koji šalju razne patcheve, modeifikacije i nadopune ''Committerima'' koji zatim odlučuju da li će te promjene unjeti u kod. Na taj način pogreške ''Contributora'' ne mogu utjecati na sustav jer prije njihove integracije prolaze još jednu provjeru. Najčešće vrlo aktivni ''Contributori' i sami postaju ''Committeri'', te na taj način oni postaju ti koji će pregledavati kod. | FreeBSD je sustav namjenjen korištenju na serverima i workstationima u poslovnom okruženju. Razlika između razvoja Linux sustava i FreeBSD-a je u tome što se Linux sustav razvija odvojeno, dok se FreeBSD razvija istovremeno, posvećujući posebnu pažnju međusobnoj kompatibilnosti i integraciji pojedinih komponenti sustava. Na taj način nastaje ''base'' sustav koji u sebi sadži sve potrebno za korištenje i implementaciju u radnu okolinu. Pristup ''base'' sustavu, tj. kodu sustava ima skupina ljudi koji se nazivaju ''Committeri''. To su ljudi koji su u svojoj prošlosti uvelike pridonjeli razvoju FreeBSD-a, te su na taj način stekli pravo pristupa kodu. Pored njih postoje još i ''Contributori'' koji šalju razne patcheve, modeifikacije i nadopune ''Committerima'' koji zatim odlučuju da li će te promjene unjeti u kod. Na taj način pogreške ''Contributora'' ne mogu utjecati na sustav jer prije njihove integracije prolaze još jednu provjeru. Najčešće vrlo aktivni ''Contributori' i sami postaju ''Committeri'', te na taj način oni postaju ti koji će pregledavati kod. | ||
| Redak 36: | Redak 33: | ||
|} | |} | ||
| − | + | ==Izvori i reference== | |
*[http://www.freebsd.org Službeni Web site projekta] | *[http://www.freebsd.org Službeni Web site projekta] | ||
*[http://www.daemonforums.org Neslužbeni forum podrške za sve BSD sustave] | *[http://www.daemonforums.org Neslužbeni forum podrške za sve BSD sustave] | ||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
| − | |||
| − | + | [[Kategorija:BSD]] | |
Trenutačna izmjena od 22:23, 8. lipnja 2012.
FreeBSD je najpopularniji BSD derivat, korišten za široki spektar poslova. Radi se o sustavu koji svoje korijene vuče iz originalnog AT&T Unixa, a nastaje kao fork originalnog BSD (Berkeley Software Distribution) projekta. Razvoj je počeo 1993. godine, te se prva verzija sustava bazirala na 386BSD kodu koji je imao dijelove AT&T Unix koda. Nakon problema oko tužbe AT&T-a FreeBSD projekt je napustio originalni 386BSD, te se usmijerio na 4.4BSD koji nije sadržavao AT&T kod. Prvi FreeBSD izdan je u zimi 1993, te se to smatra službenim početkom korištenja FreeBSD sustava uopće.
Do današnjeg dana promijenio se veliki broj aktualnih verzija, te je trenutna RELEASE verzija 7.2
FreeBSD je sustav namjenjen korištenju na serverima i workstationima u poslovnom okruženju. Razlika između razvoja Linux sustava i FreeBSD-a je u tome što se Linux sustav razvija odvojeno, dok se FreeBSD razvija istovremeno, posvećujući posebnu pažnju međusobnoj kompatibilnosti i integraciji pojedinih komponenti sustava. Na taj način nastaje base sustav koji u sebi sadži sve potrebno za korištenje i implementaciju u radnu okolinu. Pristup base sustavu, tj. kodu sustava ima skupina ljudi koji se nazivaju Committeri. To su ljudi koji su u svojoj prošlosti uvelike pridonjeli razvoju FreeBSD-a, te su na taj način stekli pravo pristupa kodu. Pored njih postoje još i Contributori koji šalju razne patcheve, modeifikacije i nadopune Committerima koji zatim odlučuju da li će te promjene unjeti u kod. Na taj način pogreške Contributora ne mogu utjecati na sustav jer prije njihove integracije prolaze još jednu provjeru. Najčešće vrlo aktivni Contributori' i sami postaju Committeri, te na taj način oni postaju ti koji će pregledavati kod.
FreeBSD se odlukuje stabilnošću, skalabilnošću, jednostavnošću (kada se pohvataju neke stvari), širokim spektrom primjene, većim brojem podržanih arhitektura, sigurnošću (iako ne kao neki drugi BSD sustavi), te najvećim brojem korisnika od svih BSD sustava.
Još jedna novina koju je uveo FreeBSD je tzv. ports sustav. Ports nije ništa drugo nego skupina instrukcija OS-u kako da instalira aplikaciju. Svaki port sadrži sve potrebne informacije da bi se uspješno instalirala aplikacija. Ukoliko aplikacija već ne postoji na sustavu, source se skida s mirrora, na njega se dodaju patchevi, te se provjerava da li su svi dependecy-i prisutni na sustavu. Ukoliko nisu svi potrebni se instaliraju rekurzivno. Na taj način postiže se velika kontrola nad konfiguracijom i mogućnostima instaliranih aplikacija, za razliku od package sustava koji s mirrora skida binary, te ga instalira na sustav. Packages sustav je puno brži, ali se preporuča korištenje ports sustava kada god je to moguće. Packages sustav je dobar kod velikih aplikacija kao što su OpenOffice.org (OOo) koje zahtjevaju puno vremena i resursa da bi se kompajlirale iz sourcea.
Prijelaz s Linux-a na BSD sustav nije trivijalan, ali je znatno lakši nego prijelaz s npr. Windows-a na CLI Linux. Postoji veliki broj razlika, npr. u samom sistemskom skriptiranju u odnosu na neke Linux distrubicije, u naredbama, u interakciji s korisnikom, u instalaciji aplikacija, nadogradnji sustava i sl.
Raširenost FreeBSD sustava u odnosu na druge BSD sustave je vrlo velika, ali u odnosu na sve druge sustave je neznatna. Razlog tome je nedovoljna informiranost krajnjih korisnika o mogućnostima FreeBSD-a, te o dosta malom broju (u odnosu na ukupan broj) target sustava.
| Dobre strane | Loše strane |
|
|
