Razlika između inačica stranice Linux

Izvor: HrOpenWiki
Skoči na: orijentacija, traži
(→‎Korisničko sučelje)
m (→‎GNU/Linux)
 
(Nisu prikazane 42 međuinačice 5 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
−
'''Linux''' je opći pojam koje je uglavnom vezan za Unix-olike računalne operativne sustave koji koriste Linux jezgru. Linux je jedan od najistaknutijih primjera slobodnog softwera i otvorenog koda. Sve leži na otovrenom kodu koji se može slobodno koristiti, modificirati i davati ga svakome.
+
'''Linux''' je opći pojam koje je uglavnom vezan za ''unixolike'' računalne operativne sustave koji koriste Linux jezgru. Linux je jedan od najistaknutijih primjera slobodnog softvera i [[Open_Source_Initiative|otvorenog koda]]. Sve leži na otvorenom kodu koji se može slobodno koristiti, modificirati i davati ga svakome.
  
−
Linux je pretežno poznat po upotrebi na serverima, no također ga se instalira na široku paletu računalnog hardwera. Od posebno složenih uređaja preko mobilnih telefona, pa sve do superkompjutora. Popularnost na stolnim računalima i prijenosnicima mu sve više raste zahvaljujući sve prilagođenijim distribucijama ovog operativnog sustava.
+
Linux je pretežno poznat po upotrebi na serverima, no također ga se instalira na široku paletu računalnog hardvera. Od digitalnih uređaja preko mobilnih telefona, pa sve do superračunala. Popularnost na stolnim računalima i prijenosnicima mu sve više raste zahvaljujući sve prilagođenijim distribucijama ovog operativnog sustava.
  
−
Ime "Linux" dolazi od Linux jezgre (kernela), originalno napisanog 1991 od Linus Torvaldsa. Sistemski alati i biblioteke uglavnom dolaze od GNU operativnog sistema, objavljenog 1983. od Richarda Stallmana. GNU-ov doprinos je baza za alternativno ime '''GNU/Linux'''
+
Ime "Linux" dolazi od Linux jezgre (eng. kernel), koju je Linus Torvalds počeo pisati 1991. Sistemski alati i biblioteke uglavnom dolaze od GNU operativnog sistema, kojeg 1983. objavljuje Richard Stallman, zbog čega se ponekad koristi naziv '''GNU/Linux'''.
  
 
== Povijest ==
 
== Povijest ==
 
[[Slika:stallman i linus.png|300px|right|thumb|Richard Stallman, lijevo, začetnik GNU projekta i Linus Torvalds, desno, kreator Linux jezgre]]
 
[[Slika:stallman i linus.png|300px|right|thumb|Richard Stallman, lijevo, začetnik GNU projekta i Linus Torvalds, desno, kreator Linux jezgre]]
  
−
Unix operacijski sustav je zamišljen i proveden 1960-ih i prvi puta izdan u 1970. Njegova široka dostupnost i prenosivost omogućila mu je da bude rasprostranjen, kopiran i mijenjan u korist akademskim institucijama i poslovnim subjektima, te je svojim dizajnom utjecao na autore drugih sustava.
+
Unix operativni sustav je zamišljen i proveden 1960-ih i prvi puta izdan u 1970. Njegova široka dostupnost i prenosivost omogućila mu je da bude rasprostranjen, kopiran i mijenjan u korist akademskim institucijama i poslovnim subjektima, te je svojim dizajnom utjecao na autore drugih sustava.
  
−
GNU projekt počinje 1984. od strane Richarda Stallmana, sa ciljem potpuno Unix-kompatibilnog operacijskog sustava sačinjenog usključivo od slobodnog softwarea. Iduće godine Stallman osniva ''Free Software Foundation'' i piše ''GNU General Public Licencu (GNU GPL)'' 1989. Ranih 1990-ih mnogo je programa potrebnih za operacijski sustav (kao što su biblioteke, kompajleri, tekstualni editori, Unix školjku (shell) i sustav prozora) bilo završeno, ali elementi "niskog nivoa" kao što su pokretački programi za uređaje (driveri), daemoni i jezgra (kernel) nisu bili dovršeni. Linus Torvalds je rekao, da ako će GNU jezgra biti dostupna na vrijeme (1991.), tada on neće razvijati svoju vlastitu.
+
GNU projekt počinje 1984. od strane Richarda Stallmana, sa ciljem potpuno Unix-kompatibilnog operativnog sustava sačinjenog usključivo od slobodnog softvera. Iduće godine Stallman osniva ''Free Software Foundation'' i piše ''GNU General Public Licencu (GNU GPL)'' 1989. Ranih 1990-ih mnogo je programa potrebnih za operativni sustav (kao što su biblioteke, kompajleri, tekstualni editori, Unix školjku (eng. shell) i sustav prozora) bilo završeno, ali elementi "niskog nivoa" kao što su pokretački programi za uređaje (eng. drivers), daemoni i jezgra nisu bili dovršeni.
  
 
=== MINIX ===
 
=== MINIX ===
Redak 23: Redak 23:
 
=== Komercijalno i opće prihvaćanje Linuxa ===
 
=== Komercijalno i opće prihvaćanje Linuxa ===
  
−
Danas se Linux koristi u brojne svrhe. Od posebno složenih uređaja do superkompjutora, te je osigurao svoje mjesto među serverskim instalacijama sa popularnim LAMP aplikacijskim paketom. Korištenje Linux-a na kućnim i poslovnim računalima je u stalnom porastu, te danas drži značajan udio na tržištu računala.
+
Danas se Linux koristi u brojne svrhe. Od digitalnih uređaja do superračunala, te je osigurao svoje mjesto među serverskim instalacijama sa popularnim LAMP aplikacijskim paketom. Korištenje Linuxa na kućnim i poslovnim računalima je u stalnom porastu, te danas drži značajan udio na tržištu računala.
  
 
Linux je također postao popularan u novom segmentu notebook računala, na strojevima kao što su ASUS Eee PC i Acer Aspire One koji se prodaju sa predinstaliranim i prilagođenim Linux distribucijama.
 
Linux je također postao popularan u novom segmentu notebook računala, na strojevima kao što su ASUS Eee PC i Acer Aspire One koji se prodaju sa predinstaliranim i prilagođenim Linux distribucijama.
  
 
=== Trenutni razvoj ===
 
=== Trenutni razvoj ===
−
Torvalds nastavlja usmjeravati razvoj kernela. Stallman vodi Free Software Foundation, što zauzvrat osigurava GNU komponente. Konačno, pojedinci i korporacije razvijaju vlastite ne-GNU komponente. Te komponente obuhvaćaju veliki dio cjeline, te mogu uključivati kernel module, korisničke aplikacije i biblioteke. Linux distributeri i zajednica sklapa i distribuira kernel, GNU i ne-GNU komponente, te dodatne programime za upravljanje paketima i izdaje Linux operativne sustave u obliku Linux distribucija.
+
Torvalds nastavlja usmjeravati razvoj kernela. Stallman vodi Free Software Foundation, što zauzvrat osigurava GNU komponente. Konačno, pojedinci i korporacije razvijaju vlastite ne-GNU komponente. Te komponente obuhvaćaju veliki dio cjeline, te mogu uključivati kernel module, korisničke aplikacije i biblioteke. Linux distributeri i zajednica sklapa i distribuira kernel, GNU i ne-GNU komponente, te dodatne programe za upravljanje paketima i izdaje Linux operativne sustave u obliku Linux distribucija.
 +
 
 +
=== Zanimljivosti iz povijesti Linuxa ===
 +
 
 +
*[[Linusovo_pismo|Na ovom linku]] imate sadržaj Linusovog pisma kojeg je on poslao u MINIX newsgroop. U njemu objašnjava svoj rad.
 +
* Linus Torvalds je svoj novi OS htio nazvati '''Freax''' (free + x koji je tada bio u nazivu većine Unix baziranih sustava)
 +
Međutim, njegov kolega je na serveru helsinškog sveučilišta projekt spremio pod nazivom Linux (Skraćeno od Linuxov Minix). I tako je nastalo ime.
 +
* Navodno, Linux ne bi nikada nastao da zime u Helsinkiju nisu jako hladne. Naime, Linus je na kampusu sveučilišta imao računalo s instaliranim Minixom. Da ne mora izlaziti iz svog toplog stana, počeo je raditi na Linuxu.
 +
* Postoje mnoge priče o nastanku Tuxa. Jedna je da je Linusa jednom prilikom ugrizao pingvin. Na sreću nije istinita, ali i dalje se rado prepričava i širi.
 +
U stvari, ovo je trebao biti Linux logo:
 +
[[Slika:Linux_logo.png|left|thumb|Linux logo]]
 +
Rezultat je glasovanja i dobio je većinu glasova. Ali, ovaj puta se poštovalo volju Linusa Torvaldsa. Logo sam po sebi nije bio loš, ali nije bio zahvalan za buduće preinake.
 +
[[Slika:Tux.png|left|thumb|Tux|100 px]]
 +
Pingvin je bio od ranije u igri i kada je netko rekao da Linus voli pingvine, jednostavno je ostao kao logo.
 +
 
 +
Pingvin je trebao biti slatki, mazni i zadovoljan. Kada su pitali Linusa što znači zadovoljan on je rekao:"Kao da se upravo poseksao, ili najeo haringi". Poslije se ispravio:"Zamislite lagano pretilog pingvina koji sjedi nakon što se prejeo i upravo podrignuo. Sjedi tako s predivnim smiješkom -- Svijet je dobro mjesto kad si upravo pojeo nekoliko galona sirove ribe i baš osjećaš da bi se još jednom podrignuo".
 +
 
 +
Još jedna važna stvar. Tuxa se moglo neograničeno modificirati.
 +
[[Slika:Homertux.png|thumb|Homertux|100 px]]
 +
    .-.
 +
    /v\    L  I  N  U  X
 +
  // \\  >Phear the Penguin<
 +
  /(  )\
 +
  ^^-^^
 +
 
 +
* Ova je lisica ušla u najuži izbor i malo je nedostajalo da postane službena maskota:
 +
[[Slika:Linux_fox.png|thumb|left|Linux Fox|100 px]]
 +
* Evo još nekih ideja za Linux logo. Ove potiču iz 1995. godine. Znači, godinu dana prije Tuxa.
 +
 
 +
[[Datoteka:Linux-beer1.gif]] [[Datoteka:Linux-beer2.gif]] [[Datoteka:Linux-elf.gif|100px]] [[Datoteka:Linux-beer-elf.jpg|100px]] [[Datoteka:Linux95.gif|100px]]
 +
 
 +
* Ime Tux je proizvod interne šale. Tux znači '''T'''orvaldsov '''U'''ni'''x'''. Isto tako je skraćenica od "tuxedo", svečano odijelo koje pingvini "nose"
 +
*Jedan od prijedloga za ime pingvina bio je Linnie.
  
 
== Dizajn (oblikovanje) ==
 
== Dizajn (oblikovanje) ==
Redak 37: Redak 69:
 
=== Korisničko sučelje ===
 
=== Korisničko sučelje ===
  
−
Linuxom se može upravljati  na jedan ili više načina. Putem tekstualno baziranog  naredbenog retka ''(CLI - command line interface)'', grafičkog korisničkog sučelja ''(GUI - graphical user interface)'' (uobičajenog za stolna računala) ili putem upravljanja od uređaja samih (uobičajeno za posebno složene uređaje)
+
Linuxom se može upravljati  na jedan ili više načina. Putem tekstualno baziranog  naredbenog retka ''(CLI - command line interface)'', grafičkog korisničkog sučelja ''(GUI - graphical user interface)'' (uobičajenog za stolna računala) ili putem upravljanja od uređaja samih (uobičajeno za digitalne uređaje)
  
 
KDE, Gnome i Xfce su najpopularnija korisnička sučelja na stolnim računalima iako postoji i niz drugih.Ona rade koristeći X Window sistem kao bazu, a koji osigurava mrežnu okolinu, omogućavajući time da se grafički programi pokretani na jednom stroju mogu prikazivati i kontrolirati od strane drugih.
 
KDE, Gnome i Xfce su najpopularnija korisnička sučelja na stolnim računalima iako postoji i niz drugih.Ona rade koristeći X Window sistem kao bazu, a koji osigurava mrežnu okolinu, omogućavajući time da se grafički programi pokretani na jednom stroju mogu prikazivati i kontrolirati od strane drugih.
  
−
Ostali GUI-i uključuju i X Window upravljačke programe poput ''FVWM-a, Enlightenment-a i Window Maker-a''. Ti upravljački programi pružaju mogućnosti kontrole položaja i prikaza pojedinačnih aplikacijskih prozora i interakciju s X Window sistemom.
+
Ostali GUI-i uključuju i X Window upravljačke programe poput ''FVWMa, Enlightenmenta i Window Makera''. Ti upravljački programi pružaju mogućnosti kontrole položaja i prikaza pojedinačnih aplikacijskih prozora i interakciju s X Window sistemom.
  
−
Linux sustav uobičajeno pruža CLI preko ljuske (shell-a), koja predstavlja tradicionalni način interakcije s Unix sustavima. Linux distribucije specijalno namjenje za poslužitelje mogu koristiti CLI kao jedino sučelje. "Bezglavi sustav", npr. radi bez monitora i tastature, a kontrolira ga se putem naredbenog retka koristeći mrežne protokole kao što su SSH i telnet.
+
Linux sustav uobičajeno pruža CLI preko ljuske (shella), koja predstavlja tradicionalni način interakcije s Unix sustavima. Linux distribucije specijalno namjenje za poslužitelje mogu koristiti CLI kao jedino sučelje. "Bezglavi sustav", npr. radi bez monitora i tastature, a kontrolira ga se putem naredbenog retka koristeći mrežne protokole kao što su SSH i telnet.
  
 
Većina nisko razinskih Linux komponenti, uključujući GNU korisničku okolinu, koristi isključivo CLI. CLI je posebno prilagođen za izvršavanje automatiziranih zadataka koji se periodički ponavljaju ili im je početak njihovog izvršavanja posebno zadan i nudi vrlo jednostavni sustav interne komunikacije. Grafički program za oponašanje terminala često se koristi za pristup naredbenom retku direktno iz grafičkog sučelja
 
Većina nisko razinskih Linux komponenti, uključujući GNU korisničku okolinu, koristi isključivo CLI. CLI je posebno prilagođen za izvršavanje automatiziranih zadataka koji se periodički ponavljaju ili im je početak njihovog izvršavanja posebno zadan i nudi vrlo jednostavni sustav interne komunikacije. Grafički program za oponašanje terminala često se koristi za pristup naredbenom retku direktno iz grafičkog sučelja
  
 
== Razvoj ==
 
== Razvoj ==
−
{{main|Linux distribution}}
 
  
−
[[Image:Unix history.hr.png|thumb|220px|Povijest Unix-oidnih operativnih sistema pokazuje Linuxove korijene. Imajte na umu da usprkos sličnim arhitekturama i konceptima  koji se dijele kao dio POSIX standarda, Linux ne dijeli niti jedan ne-slobodni dio izvornog koda od originalnog UNIX-a ili MINIX-a.]]
+
[[Image:Unix history.hr.png|thumb|220px|Povijest Unix-oidnih operativnih sustava pokazuje Linuxove korijene. Imajte na umu da usprkos sličnim arhitekturama i konceptima  koji se dijele kao dio POSIX standarda, Linux ne dijeli niti jedan ne-slobodni dio izvornog koda od originalnog UNIXa ili MINIXa.]]
  
−
The primary difference between Linux and many other popular contemporary operating systems is that the [[Linux kernel]] and other components are [[free software|free]] and [[open source software]]. Linux is not the only such operating system, although it is the best-known and most widely used. Some [[free software license|free]] and [[open source license|open source]] software licences are based on the principle of [[copyleft]], a kind of reciprocity: any work derived from a copyleft piece of software must also be copyleft itself. The most common free software license, the [[GNU GPL]], is a form of copyleft, and is used for the Linux kernel and many of the components from the [[GNU project]].
+
Osnovna razlika između Linuxa i ostalih popularnih operativnih sustava je u tome što su Linuxova jezgra i ostale komponente napravljene na bazi slobodnog softvera i otvorenog koda. Linux nije jedini operativni sustav građen po tim načelima, ali je najpoznatiji i najrasprostranjeniji. Neke licence slobodnog softvera i otvorenog koda bazirane su na principima slobodnog kopiranja (eng. copyleft), vrsti reprociteta: Bilo koji rad proistekao iz dijela copylefta mora i sam po sebi biti copyleft. Najuobičajenija slobodno softverska licenca - GNU GPL je oblik ''copylefta'' i korištena je za Linux jezgru i veliki broj komponenata iz GNU projekta.
  
−
As an operating system [[underdog (competition)|underdog]] competing with mainstream operating systems, Linux cannot rely on a [[monopoly]] advantage; in order for Linux to be convenient for users, Linux aims for [[interoperability]] with other operating systems and established computing standards. Linux systems adhere to [[POSIX]],<ref>{{ cite web | url = http://www.ukuug.org/newsletter/linux-newsletter/linux@uk21/posix.shtml | title = POSIX.1 (FIPS 151-2) Certification }}</ref> [[Single UNIX Specification|SUS]],<ref>{{ cite web | title = How source code compatible is Debian with other Unix systems? | url = http://www.debian.org/doc/FAQ/ch-compat.en.html#s-otherunices | work = Debian FAQ | publisher = the Debian project }}</ref> [[International Organization for Standardization|ISO]] and [[American National Standards Institute|ANSI]] standards where possible, although to date only one Linux distribution has been POSIX.1 certified, Linux-FT.<ref>{{ cite web | url = http://www.linuxjournal.com/article/0131 | title = Certifying Linux }}</ref>
+
Kao operativni sustav od kojeg se ne očekuje da će pobijediti vodeće operativne sustave, Linux se ne može osloniti na monopolističke prednosti. U tom smislu  Linux se trudi biti što prikladniji za korisnike, nudeći interoperabilnost sa drugim operativnim sustavima i računalnim standardima kao što su POSIX, SUS, ISO i ANSI.
  
−
Free software projects, although developed in a [[Collaboration|collaborative]] fashion, are often produced independently of each other. However, given that the software licenses explicitly permit redistribution, this provides a basis for larger scale projects that collect the software produced by stand-alone projects and make it available all at once in the form of a [[Linux distribution]].
+
Projekti slobodnog softvera, iako razvijani unutar skupnog okružja često se proizvedu neovisno od drugih. Međutim, kako softverske licence eksplicitno dozvoljavaju redistribuciju, to stvara bazu za veliku lepezu projekata koji obuhvaćaju i grupiraju nezavisno razvijane softverske proizvode, te ih daju na korištenje u obliku Linux distribucija
  
−
A [[Linux distribution]], commonly called a “distro”, is a project that manages a remote collection of Linux-based software, and facilitates installation of a Linux operating system. Distributions are maintained by individuals, loose-knit teams, volunteer organizations, and commercial entities. They include system software and [[application software]] in the form of ''packages'', and distribution-specific software for initial system installation and configuration as well as later package upgrades and installs. A distribution is responsible for the default configuration of installed Linux systems, system security, and more generally integration of the different software packages into a coherent whole.
+
Linux distribucija, poznata i pod terminom ''"distra"'' je projekt kojim upravlja udaljeni skup Linux baziranog softvera olakšavajući instalaciju Linux operativnog sustava. Distribucije su održavane od strane pojedinaca, timova, volonterskih organizacija i tvrtki. Uključuju sistemski i aplikativni softver u obliku paketa (eng. packages), te specifični softver za izvršavanje prvotne instalacije i konfiguracije kao i za kasnije održavanje i instalaciju pojedinih paketa. Distribucija se brine za uobičajenu konfiguraciju i instalaciju Linux operativnog sustava, sigurnosti sistema i ostalu integraciju različitih programskih paketa u jedinstvenu cjelinu.
  
 
=== Zajednica ===
 
=== Zajednica ===
−
{{see also|Free software community}}
 
  
−
Linux is largely driven by its developer and user communities. Some vendors develop and fund their distributions on a volunteer basis, [[Debian]] being a well-known example. Others maintain a community version of their commercial distributions, as [[Red Hat]] does with [[Fedora (Linux distribution)|Fedora]].
+
Linux je u velikoj mjeri upravljan od strane korisnika i njegove zajednice razvojnih timova. Neki izdavači razvijaju i financiraju svoje distribucije na osnovi volonterizma, kao npr. Debian. Drugi održavaju slobodne verzije njihovih komercijalnih distribucija, kao što to radi Red Hat sa Fedorom.
  
−
In many cities and regions, local associations known as [[Linux Users Group]]s (LUGs) seek to promote Linux and by extension free software. They hold meetings and provide free demonstrations, training, technical support, and operating system installation to new users. There are also many [[Internet]] communities that seek to provide support to Linux users and developers. Most distributions and open source projects have [[IRC]] chatrooms or [[newsgroup]]s. [[Online forum]]s are another means for support, with notable examples being [[LinuxQuestions.org]] and the [[Gentoo Linux|Gentoo]] forums. Linux distributions host [[mailing list]]s; commonly there will be a specific topic such as usage or development for a given list.
+
U mnogim gradovima i regijama, lokalne udruge poznate kao grupe Linux korisnika žele promovirati Linux i proširenje slobodnog softvera. Oni drže sastanke i demonstracije, radionice, tehničku podršku i tečajeve instalacija operativnog sustava za nove korisnike. Tu su i mnoge internetske zajednice koje nastoje pružiti podršku Linux korisnicima i razvijateljima (npr. ovaj HrOpenWiki kojeg sada čitate ima takvu namjenu). Većina distribucija i Open Source projekata ima ''IRC chatrooms'' ili ''News grupe''. Web forumi su opet jedno od sredstava za podršku.  
  
−
There are several technology websites with a Linux focus. Print [[magazine]]s on Linux often include [[cover disk]]s including software or even complete Linux distributions.<ref>{{ cite web | url=http://www.linuxformat.co.uk/dvd/ | title=Linux Format DVD contents | author=[[Linux Format]] | accessdate=2008-01-17 }}</ref><ref>{{ cite web | url=http://www.linux-magazine.com/resources/current_issue | title=Current Issue | author=[[Linux Magazine|linux-magazine.com]] | accessdate=2008-01-17 }}</ref>
+
Iako je Linux općenito dostupan besplatno, nekoliko velikih korporacija ima uspostavljene poslovne modele koji uključuju prodaju i podršku, pridonoseći tako Linuxu i slobodnom softveru. Postoji i nekoliko tvrtki koje su izgradile svoje cjelokupno poslovanje oko Linuxa, osobito Red Hat.
  
−
Although Linux is generally available free of charge, several large corporations have established business models that involve selling, supporting, and contributing to Linux and free software. These include [[Dell]], [[IBM]], [[Hewlett-Packard|HP]], [[Sun Microsystems]], [[Novell]], [[Nokia]]. There are several corporations which built their entire business around Linux, notably [[Red Hat]].
+
Licence slobodnog softvera na kojima leži Linux eksplicitno privlače i ohrabruju komercijalizaciju. Jedan od osnovnih poslovnih modela komercijalnih davatelja usluga jest davanje podrške, posebno za poslovne korisnike. Brojne kompanije izdaju posebne poslovne verzije svojih distribucija, što uključuje podršku za vlasničke pakete i alate za administriranje većeg broja instalacija ili pojednostavljenje administrativnih zadaća. Drugi oblik poslovnog modela jest davanje softvera u korist prodaje hardvera.
  
−
The free software licenses on which Linux is based explicitly accommodate and encourage commercialization; the relationship between Linux as a whole and individual vendors may be seen as [[symbiosis|symbiotic]]. One common business model of commercial suppliers is charging for support, especially for business users. A number of companies also offer a specialized business version of their distribution, which adds proprietary support packages and tools to administer higher numbers of installations or to simplify administrative tasks. Another business model is to give away the software in order to sell hardware.
+
=== Programiranje u Linuxu ===
 +
Većina Linux distribucija ima podršku za desetke programskih jezika. Najčešća zbirka alata za izgradnju Linux aplikacija i programa operativnog sustava nalazi se unutar ''GNU toolchaina'' i uključuje  ''GNU Compiler Collection (GCC)'' i ''GNU build system''. Među ostalima, GCC nudi kompajlere za ''ADA-u, C, C++, Java i Fortran''. Sam Linux kernel je pisan  i kompajliran sa GCC. Vlasnički kompajleri za Linux uključuju ''Intel C++ Compiler'' i ''IBM XL C/C++ Compiler''.
  
−
=== Progrmiranje u Linuxu ===
+
Većina distribucija također uključuje podršku za ''Perl, Ruby, Python'' i druge dinamičke jezike. Primjeri jezika koji su manje uobičajeni, ali još uvijek dobro podržani su ''C#'' preko ''Mono'' projekta, sponzoriran od strane Novella i ''Scheme''. Mnoge ''Java Virtual Machines'' i razvojni kompleti rade na Linuxu, uključujući originalnu ''Sun Microsystems JVM (Hotspot)'' i IBM-ovu ''J2SE RE'', kao i mnoge projekte otvorenog koda poput ''Kaffe''.
−
Most Linux distributions support dozens of [[programming language]]s. The most common collection of utilities for building both Linux applications and operating system programs is found within the [[GNU toolchain]], which includes the [[GNU Compiler Collection]] (GCC) and the [[GNU build system]]. Amongst others, GCC provides compilers for [[Ada (programming language)|Ada]], [[C (programming language)|C]], [[C++]], [[Java (programming language)|Java]], and [[Fortran]]. The Linux kernel itself is written to be compiled with GCC. [[Proprietary software|Proprietary]] compilers for Linux include the [[Intel C++ Compiler]] and IBM XL C/C++ Compiler.
+
  
−
Most distributions also include support for [[Perl]], [[Ruby programming language|Ruby]], [[Python programming language|Python]] and other [[Dynamic programming language|dynamic languages]]. Examples of languages that are less common, but still well-supported, are [[C Sharp (programming language)|C#]] via the [[Mono (software)|Mono]] project, sponsored by [[Novell]], and [[Scheme programming language|Scheme]]. A number of [[Java Virtual Machine]]s and development kits run on Linux, including the original Sun Microsystems JVM ([[HotSpot]]), and IBM's J2SE RE, as well as many open-source projects like [[Kaffe]].
+
Dva glavna okvira za razvoj grafičkih programa su GNOME i KDE. Ovi projekti se temelje na ''GTK+'' i ''QT widget toolkits''. Oba podržavaju široku paletu jezika. Postoji niz dostupnih razvojnih okruženja uključujući ''Anjuta, Code:: Blocks, Eclipse, KDevelop, Lazar, MonoDevelop, NetBeans, i Omnis Studio'' dok editori kao ''Vim'' i ''Emacs'' i dalje zadržavaju svoju popularnost.
−
 
+
−
The two main frameworks for developing graphical applications are those of [[GNOME]] and [[KDE]]. These projects are based on the [[GTK+]] and [[Qt (toolkit)|Qt]] [[widget toolkit]]s, respectively, which can also be used independently of the larger framework. Both support a wide variety of languages. There are a number of [[Integrated development environment]]s available including [[Anjuta]], [[Code::Blocks]], [[Eclipse (computing)|Eclipse]], [[KDevelop]], [[Lazarus (software)|Lazarus]], [[MonoDevelop]], [[NetBeans]], and [[Omnis Studio]] while the long-established editors [[Vim (text editor)|Vim]] and [[Emacs]] remain popular.<ref>{{ cite web | first = Joe | last = Brockmeier | title = A survey of Linux Web development tools | url = http://programming.linux.com/programming/05/10/03/1828224.shtml?tid=63&tid=47 | accessdate = 2006-12-16 }}</ref>
+
  
 
== Upotreba ==
 
== Upotreba ==
−
As well as those designed for general purpose use on desktops and servers, distributions may be specialized for different purposes including: [[computer architecture]] support, [[Embedded Linux|embedded systems]], stability, security, localization to a specific region or language, targeting of specific user groups, support for [[real-time computing|real-time]] applications, or commitment to a given desktop environment. Furthermore, some distributions deliberately include only [[free software]]. Currently, over three hundred distributions are actively developed, with about a dozen distributions being most popular for general-purpose use.<ref>{{ cite web | url = http://lwn.net/Distributions/ | title = The LWN.net Linux Distribution List | accessdate = 2006-05-19 }}</ref>
+
Iako su u osnovi zamišljene da rade na stolnim računalima i serverima, distribucije mogu biti specijalizirane za različite namjene kao što su: podrška pri kreiranju kompjutorskih arhitektura, za digitalne uređaje, stabilnost, zaštita, lokalizacija za specifična područja ili jezike, specifične grupe korisnika, podrška za ''real-time'' aplikacije. Nadalje, neke distribucije uključuju isključivo slobodni softver. Trenutno, preko 300 distribucija je trenutno u opticaju, od kojih su deseci namijenjeni općoj upotrebi.
  
−
Linux is a widely [[porting|ported]] operating system. The Linux kernel runs on the most diverse range of [[computer architecture]]s: in the hand-held [[ARM architecture|ARM]]-based [[iPAQ]] and the [[mainframe computer|mainframe]] [[IBM]] [[System z9]], in devices ranging from  [[mobile phone]]s to [[supercomputer]]s.<ref>{{ cite web| url = http://www.freeos.com/articles/4737/ | title = If I could re-write Linux | first = Prakash | last = Advani | date = 8 February 2004 | accessdate = 2007-01-23 | publisher = freeos.com }}</ref> Specialized distributions exist for less mainstream architectures. The [[ELKS]] kernel [[fork (software development)|fork]] can run on [[Intel 8086]] or [[Intel 80286]] [[16-bit]] microprocessors, while the [[µClinux]] kernel fork may run on systems without a [[memory management unit]]. The kernel also runs on architectures that were only ever intended to use a manufacturer-created operating system, such as [[Macintosh]] computers, [[Personal digital assistant|PDA]]s, [[video game console]]s, [[Digital audio player|portable music players]], and [[mobile phone]]s.
+
Linux je široko rasprostranjen operativni sustav. Linux jezgra radi na velikom rasponu kompjutorskih arhitektura: u ručnim ARM-baziranim računalima ''iPAQ'' i ''mainframe IBM Systemu z9'', na uređajima od mobitela do superračunala. Posebne distribucije postoje za manje poznate arhitekture. ''ELKS'' fork kernela može raditi na Intel 8086 ili 80286 16-bitnim mikroprocesorima, dok µClinux kernel fork može raditi na sistemima koji nemaju memorijsku upravljačku jedinicu. Kernel također radi na arhitekturama za koje postoje kreirani operativni sustavi od strane proizvođača, kao što su: Machintosh računala, PDA uređaji, igrače konzole, mobilni muzički playeri i mobilni telefoni.
  
 
=== Stolna računala ===
 
=== Stolna računala ===
−
{{main|Desktop Linux}}
 
  
−
Although there is a lack of Linux ports for some [[Mac OS X]] and [[Microsoft Windows]] programs in domains such as [[desktop publishing]]<ref> {{cite web|url=http://www.freeos.com/articles/2540/ |title=Microsoft Office for Linux? |accessdate=2008-02-03 |last=Advani |first=Prakash |date=2000-10-27 |work=FreeOS |publisher=FreeOS Technologies (I) Pvt. Ltd. }}</ref> and [[professional audio]],<ref> {{cite web|url=http://arstechnica.com/guides/tweaks/linux-audio.ars |title=Editing audio in Linux |accessdate=2008-02-03 |last=Smith-Heisters |first=Ian |date=2005-10-11 |work=Ars Technica |publisher=Ars Technica, LLC }}</ref><ref> {{cite web|url=http://www.keyboardmag.com/article/linux-its-not/apr-07/27458 |title=Linux: It's Not Just For Computer Geeks Anymore |accessdate=2008-02-03 |last=Lumma |first=Carl |date=April 2007 |work=Keyboard Magazine |publisher=New Bay Media, LLC. }}</ref><ref> {{cite web|url=http://www.soundonsound.com/sos/feb04/articles/mirrorimage.htm |title=Using Linux For Recording & Mastering |accessdate=2008-02-03 |last=James |first=Daniel |date=February 2004 |work=Sound On Sound |publisher=SOS Publications Group }}</ref> support for common applications roughly equivalent to those available for Mac and Windows is available for Linux.<ref>{{ cite web | title = The table of equivalents/replacements/analogs of Windows software in Linux | url = http://www.linuxrsp.ru/win-lin-soft/table-eng.html }}</ref>
+
Iako postoji određeni nedostatak programa iste namjene sa Mac OS X i MS Windows sistema u domenama izdavaštva (preloma stranica) i profesionalne obrade zvuka, podrška za većinu aplikacija koje su jednako dostupne za Maca i Windowse postoji i za Linux.
  
−
Most Linux distributions provide a program for browsing a list of thousands of [[free software]] applications that have already been tested and configured for a specific distribution. These free programs can be downloaded and installed with one mouse click and a digital signature guarantees that no one has added a virus or a spyware to these programs.
+
Većina Linux distribucija pruža program za pregledavanje liste tisuća slobodnih aplikacija koju se već iztestirane i konfigurirane za specifičnu distribuciju. Ti slobodni programi mogu se skinuti i instalirati sa jednim klikom miša, a digitalni potpis garantira da nitko u njih nije postavio virus ili spyware.
  
−
The two main frameworks for developing graphical applications are those of [[GNOME]] and [[KDE]]. These projects are based on the [[GTK+]] and [[Qt (toolkit)|Qt]] [[widget toolkit]]s, respectively, which can also be used independently of the larger framework. Both support a wide variety of languages.
+
Dvije glavne okoline za razvoj grafičkih aplikacija su GNOME i KDE. Ti su projekti bazirani na ''GTK+'' i ''Qt widget toolkits'', koji pak također mogu biti korišteni nezavisno unutar većih okružja. Oba podržavaju široki raspon jezika.
  
−
Many [[free software]] titles that are popular on Windows, such as [[Pidgin (software)|Pidgin]], [[Mozilla Firefox]], [[Openoffice.org]], and [[GIMP]], are available for Linux. A growing amount of proprietary desktop software is also supported under Linux,<ref>{{cite web | url = http://www.iist.unu.edu/globaldesktop/ | title = The Global Desktop Project, Building Technology and Communities|accessdate = 2006-05-07 }}</ref> see [[List of proprietary software for Linux]]. In the field of animation and visual effects, most high end software, such as [[Maya (software)|AutoDesk Maya]], Softimage XSI and [[Shake (software)|Apple Shake]], is available for Linux, Windows and/or Mac OS X. [[CrossOver]] is a proprietary solution based on the open source [[Wine (software)|Wine]] project that supports running older Windows versions of [[Microsoft Office]] and [[Adobe Photoshop]] versions through CS2. [[Microsoft Office 2007]] and Adobe Photoshop CS3 are known not to work.<ref> {{cite web|url=http://www.codeweavers.com/compatibility/browse/group/?app_parent=1911 |title=Microsoft Office 2007 |accessdate=2008-01-05 |date=2007-11-25 |work=CodeWeavers |publisher=CodeWeavers Inc. }}</ref><ref> {{cite web|url=http://www.codeweavers.com/compatibility/browse/name/?app_id=3175 |title=Photoshop CS 3 |accessdate=2008-01-05 |date=2007-07-11 |work=CodeWeavers |publisher=CodeWeavers Inc. }}</ref>
+
Mnogi naslovi iz svijeta slobodnog softvera koji su popularni na Windowsima, kao što su Pidgin, Mozilla Firefox, Openoffice.org i GIMP, postoje i za Linux. Sve veća količina vlasničkih aplikacija je također podržana pod Linuxom. CrossOver je komercijalno rješenje bazirano na Wine-u koji je otvorenog koda koji omogućuje izvršavanje starijih Windows aplikacija.
  
−
Besides the free Windows compatibility layer [[Wine (software)|Wine]], most distributions offer [[Dual boot]] and [[X86 virtualization]] for running both Linux and Windows on the same computer.  According to the Wine developers, "Wine is still under development, and it is not yet suitable for general use."<ref>[http://www.winehq.org/site/about WineHQ - About Wine]</ref>
+
Osim besolatnog rješenja putem Winea, mnoge distribucije nude ''Dual boot'' rješenje i X86 virtualizaciju za podizanje Linux i Windows operativnih sustava na istom stroju.
  
−
Linux's open nature allows distributed teams to [[L10n|localize]] Linux distributions for use in locales where localizing proprietary systems would not be cost-effective. For example the [[Sinhalese language]] version of the [[Knoppix]] distribution was available for a long time before [[Microsoft Windows XP]] was translated to Sinhalese. In this case the Lanka Linux User Group played a major part in developing the localized system by combining the knowledge of university professors, [[linguist]]s, and local developers.
+
Linuxova otvorenost dozvoljava timovima koji održavaju distribucije mogućnost lokalizacije na druge jezike, što posebno dolazi do izražaja onda kada to nije isplativo u slučajevima komercijalnih sistema.
−
 
+
−
The performance of Linux on the desktop has been a controversial topic; for example, [[Con Kolivas]] accused the Linux community of favoring performance on servers. He quit Linux development because he was frustrated with this lack of focus on the desktop, and then gave a 'tell all' interview on the topic.<ref>{{cite web|title=Linux: why I quit|url=http://apcmag.com/node/6735/|accessdate=2008-01-18|date=2007-07-24|work=APC Magazine|publisher=ACP Magazines}}</ref>
+
−
 
+
−
{{see also|Linux gaming}}
+
  
 
=== Serveri i superkompjutori ===
 
=== Serveri i superkompjutori ===
−
[[Image:Server Linux.jpg|thumb|Servers designed for Linux]]
+
[[Image:Server Linux.jpg|thumb|Serveri dizajnirani za Linux]]
−
Historically, Linux has mainly been used as a [[Server (computing)|server]] operating system, and has risen to prominence in that area; [[Netcraft]] reported in September 2006 that eight of the ten most reliable internet hosting companies ran Linux on their [[web server]]s.<ref>{{ cite web | title = Rackspace Most Reliable Hoster in September | url = http://news.netcraft.com/archives/2006/10/07/rackspace_most_reliable_hoster_in_september.html | publisher = Netcraft | date = 7 October 2006 | accessdate = 2006-11-01}}</ref> (As of June 2008, linux represented five of ten, [[FreeBSD]] three of ten, and [[Microsoft]] two of ten.<ref>{{cite web | title =
+
Povijesno gledano, Linux se uglavnom koristo kao poslužiteljski operativni sustav, te je postao istaknut na tom području. (''Netcraft'' objavljuje u rujnu 2006 da osam od deset najpouzdanijih ''Internet hosting'' tvrtki "vrti" Linux na svojim web serverima (prema podatacima iz lipnja 2008, Linux predstavlja pet od deset, FreeBSD tri od deset, i Microsoft dva od deset). Ovo dolazi iz činjenica Linuxove stabilnosti, te da je grafičko korisničko sučelje za poslužitelje često nepotrebno. Na serverima možemo naći komercijalne i ne-komercijalne distribucije Linuxa. Linux je baza za LAMP server-softver kombinaciju (Linux, Apache, MySQL, Perl / PHP / Python), koji je postigao popularnost među razvijateljima, te je jedna od najučestalijih platformi za web hosting.
−
Aplus.Net is the Most Reliable Hosting Company Site in June 2008 | url = http://news.netcraft.com/archives/2008/07/07/aplusnet_is_the_most_reliable_hosting_company_site_in_june_2008.html | publisher = Netcraft | date = 7 July 2008 | accessdate = 2008-07-28}}</ref>) This is due to its relative stability and long [[uptime]], and the fact that desktop software with a graphical user interface for servers is often unneeded. Enterprise and non-enterprise Linux distributions may be found running on servers. Linux is the cornerstone of the [[LAMP (software bundle)|LAMP]] server-software combination (Linux, [[Apache HTTP Server|Apache]], [[MySQL]], [[Perl]]/[[PHP]]/[[Python (programming language)|Python]]) which has achieved popularity among developers, and which is one of the more common platforms for website hosting.  
+
  
−
Linux is commonly used as an [[operating system]] for [[supercomputer]]s. As of August 2008, out of the top 500 systems, 423 (84.6%) run Linux.<ref>[http://www.top500.org/stats/list/30/osfam Operating system Family share for 11/2007 | TOP500 Supercomputing Sites<!-- Bot generated title -->]</ref>
+
Linux se obično koristi kao operativni sustav za superračunala. Prema podacima iz kolovoza 2008, od 500 najjačih sustava, 423 (84.6%) pokreće Linux.
  
 +
=== Digitalni uređaji ===
 +
 +
[[Image:Sharp Zaurus.jpg|120px|thumb|Sharp Zaurus SL-5500 pokreće ''OpenZaurus'' i ''OPIE'']]
 +
 +
Zbog niske cijene i mogućnosti da se lako mijenja, ugrađeni Linux često se koristi u digitalnim uređajima. Linux je postao glavni konkurent vlasničkom ''Symbian OS-u'' koji se nalazi u većini ''smartphone'' uređaja - 16,7% smartphonea prodanih širom svijeta tijekom 2006 pogonjeni su Linuxom. Također, on je alternativa vlasničkim ''Windows CE'' i ''Palm OS'' operativnim sustavima za mobilne uređaje. Sve je više mobitela i PDA uređaja koje pokreće Linux, odnosno onih koji su izgrađeni na platformama otvorenog koda (npr. Nokia N810, Openmoko's Neo1973, Motorola RAZR2 V8, Motorola ROKR E8, Motorola Ming serija, Motorola zine i Google Android). Popularni TiVo digitalni video recorder koristi prilagođenu verziju Linuxa. Nekoliko mrežnih firewalla i routera koriste Linux interno. ''Korg OASYS'' i ''Yamaha XS Motiv'' glazbene radne stanice rade pod Linuxom.
  
 
== Autorska prava ==
 
== Autorska prava ==
−
The Linux kernel and most GNU software are [[software license|license]]d under the [[GNU General Public License]] (GPL). The GPL requires that anyone who distributes the Linux kernel must make the source code (and any modifications) available to the recipient under the same terms. In 1997, Linus Torvalds stated, “Making Linux GPL'd was definitely the best thing I ever did.”<ref>{{cite web | url = http://kde.sw.com.sg/food/linus.html | title = Linus Torvalds interview | accessdate = 2007-09-13 |archiveurl=http://web.archive.org/web/20070311190841/http://kde.sw.com.sg/food/linus.html |archivedate=2007-03-11}}</ref> Other key components of a Linux system may use other licenses; many libraries use the [[GNU Lesser General Public License]] (LGPL), a more permissive variant of the GPL, and the [[X Window System]] uses the [[MIT License]].
+
Linux kernel i većina GNU softvera licencirani su pod ''GNU General Public License (GPL)''. GPL zahtijeva da svatko tko distribuira Linux kernel mora isporučiti i izvorni kod (kao i bilo koje izmjene) pod istim uvjetima. U 1997, Linus Torvalds je naveo, "Prebacivanje Linuxa na GPL je definitivno najbolje što sam ikad učinio." Druga ključna komponenta Linux sustava je mogućnost korištenja drugih licenci; mnoge biblioteke koriste ''GNU Lesser General Public License (LGPL)'' , slobodniju varijantu GPL-a, a X Window System koristi ''MIT License''.
 +
 
 +
Torvalds je javno rekao da on ne želi prebaciti Linux kernel (trenutno licenciran pod GPL verzijom 2) na verziju 3 GPL-a, objavljenu u sredinom 2007., izričito navodeći neke odredbe u novoj licenci koje zabranjuju korištenje softvera za "upravljanje digitalnim pravima".
 +
 
 +
Većina koda (71%) pisana je u C programskom jeziku, ali i u mnogim drugim uključujući i C++, asemblerski jezik, Perl, Python, Fortran i različite ''shell skripte''. Nešto više od polovice cjelokupnog koda licencirano je pod GPL licencom. Linux kernel ima sam 2,4 milijuna kodnih linija, ili 8% od ukupnog materijala.
 +
 
 +
U kasnijoj studiji, ista analiza izvršena je za Debian GNU/Linux verziju 4.0. Ova distribucija sadrži preko 283 miliona izvornog koda, a procjenjuje se da bi cijena takvog posla, kada bi se on radio preko konvencionalnih sredstava, bila 5.4 milijardi eura.
  
−
Torvalds has publicly stated that he would not move the Linux kernel (currently licensed under GPL version 2) to version 3 of the GPL, released in mid-2007, specifically citing some provisions in the new license which prohibit the use of the software in [[digital rights management]].<ref>{{cite web | url=http://lkml.org/lkml/2006/1/25/273 | title=Re: GPL V3 and Linux ─ Dead Copyright Holders | author=Torvalds, Linus | date=2006-01-26 | publisher=[[Linux Kernel Mailing List]]}}</ref><ref>{{cite web | url=http://lkml.org/lkml/2006/9/25/161 | title=Re: GPLv3 Position Statement | author=Torvalds, Linus | date=2006-09-25 | publisher=[[Linux Kernel Mailing List]]}}</ref>
+
U Sjedinjenim Američkim Državama, naziv ''Linux'' je registrirani zaštitni znak od Linus Torvaldsa. U početku, nitko ga nije registrirao, ali je 15. srpnja 1994. William R. Della Croce, Jr. podnio zahtjev za zaštitni znak Linuxa, te je potom zahtijevao honorar od Linux distributera. U 1996. Torvalds i organizacije pogođene ovime tužili su ga da ima zaštitni znak dodijeljen Torvaldsu, a 1997. slučaj je bio rješen. Za licenciranje zaštitnog znaka zadužen je ''Linux Mark Institute''. Torvalds je naveo da je zaštićen samo naziv kako bi se spriječila njegovo korištenje za druge namjene, ali je ipak bio dužan 2005. prema zakonu o zaštitnim znakovima poduzeti mjere za aktivnu zaštitu znaka. Kao rezultat toga, LMI je poslao niz pisama izdavačima distribucija distributera kojima traži naknadu koja se plaća za korištenje imena, što veliki broj kompanija i poštuje.
  
 
=== GNU/Linux ===
 
=== GNU/Linux ===
−
{{main|GNU/Linux naming controversy}}
 
  
−
The [[Free Software Foundation]] views Linux distributions which use GNU software as [[GNU variants]] and they ask that such operating systems be referred to as ''GNU/Linux'' or ''a Linux-based GNU system''.<ref>{{cite web | title = Linux and the GNU Project | url = http://www.gnu.org/gnu/linux-and-gnu.html | first = Richard | last = Stallman | authorlink = Richard Stallman | date = 2007-03-03 | accessdate = 2007-03-12 | publisher = Free Software Foundation }}</ref> However, the media and population at large refers to this family of operating systems simply as ''Linux'', as do many large Linux distributions (e.g. [[Ubuntu]] and [[SuSE]] Linux). Some distributions use ''GNU/Linux'' (particularly notable is [[Debian GNU/Linux]]), but the term's use outside of the enthusiast community is limited. The naming issue remains a source of confusion to many newcomers, and the naming remains controversial.
+
''Free Software Foundation'' pregledava Linux distribucije koje koriste GNU softver da li ga koriste u skladu s GNU licencom i varijantama. Međutim, mediji i populacija u cjelini odnose se prema ovoj obitelji operativnih sustava kao prema Linuxu, kao što to čine i mnoge velike Linux distribucije (npr. SuSE i Ubuntu Linuxa). Neke distribucije koristite termin GNU/Linux (takav primjer je Debian GNU/Linux). Spor o imenovanja ovog operativnog sustava (''Linux'' ili ''GNU/Linux'') ostaje i dalje izvor konfuzije velikom broju novih korisnika i povod prepirkama među ideološkim taborima.
  
 +
== Izvori i reference ==
 +
* [http://en.wikipedia.org/wiki/Linux Wikipedia - Linux]
 +
* [http://www.sjbaker.org/wiki/index.php?title=The_History_of_Tux_the_Linux_Penguin The history of Tux the Linux Penguin]
 +
* [http://www.wired.com/culture/lifestyle/news/2001/03/42209 The story behind Tux the penguin]
 +
* [http://www.gregroelofs.com/greg_lnxbeer.html Idea for true Linux logo]
 +
* [http://www.gregroelofs.com/greg_lnxpics.html Linux pics]
  
−
Dijelovi teksta preuzeti sa [http://en.wikipedia.org/wiki/Linux Wikipedije - O Linuxu]
 
−
{{todo|Treba ovo prevesti do kraja}}
 
  
 
[[Kategorija:GNU/Linux]]
 
[[Kategorija:GNU/Linux]]

Trenutačna izmjena od 19:19, 27. svibnja 2011.

Linux je opći pojam koje je uglavnom vezan za unixolike računalne operativne sustave koji koriste Linux jezgru. Linux je jedan od najistaknutijih primjera slobodnog softvera i otvorenog koda. Sve leži na otvorenom kodu koji se može slobodno koristiti, modificirati i davati ga svakome.

Linux je pretežno poznat po upotrebi na serverima, no također ga se instalira na široku paletu računalnog hardvera. Od digitalnih uređaja preko mobilnih telefona, pa sve do superračunala. Popularnost na stolnim računalima i prijenosnicima mu sve više raste zahvaljujući sve prilagođenijim distribucijama ovog operativnog sustava.

Ime "Linux" dolazi od Linux jezgre (eng. kernel), koju je Linus Torvalds počeo pisati 1991. Sistemski alati i biblioteke uglavnom dolaze od GNU operativnog sistema, kojeg 1983. objavljuje Richard Stallman, zbog čega se ponekad koristi naziv GNU/Linux.

Povijest

Richard Stallman, lijevo, začetnik GNU projekta i Linus Torvalds, desno, kreator Linux jezgre

Unix operativni sustav je zamišljen i proveden 1960-ih i prvi puta izdan u 1970. Njegova široka dostupnost i prenosivost omogućila mu je da bude rasprostranjen, kopiran i mijenjan u korist akademskim institucijama i poslovnim subjektima, te je svojim dizajnom utjecao na autore drugih sustava.

GNU projekt počinje 1984. od strane Richarda Stallmana, sa ciljem potpuno Unix-kompatibilnog operativnog sustava sačinjenog usključivo od slobodnog softvera. Iduće godine Stallman osniva Free Software Foundation i piše GNU General Public Licencu (GNU GPL) 1989. Ranih 1990-ih mnogo je programa potrebnih za operativni sustav (kao što su biblioteke, kompajleri, tekstualni editori, Unix školjku (eng. shell) i sustav prozora) bilo završeno, ali elementi "niskog nivoa" kao što su pokretački programi za uređaje (eng. drivers), daemoni i jezgra nisu bili dovršeni.

MINIX

MINIX, Unix-oidni sustav namjenjen akademskoj zajednici, izdan od Andrew S. Tanenbauma 1987. Dok je izvorni kod sustava bio dostupan, modifikacije i daljnja distribucija bile su zabranjene (što danas više nije slučaj). Nadalje, MINIX-ov 16-bitni dizajn nije bio dobro prenesen u 32-bitni koncept jeftinog i popularnog PC-ja zasnovanog na Intel 386 arhitekturi.

U 1991. prilikom sudjelovanja na Sveučilištu u Helsinkiju, Torvalds je počeo raditi na ne-komercijalnoj zamjeni za MINIX koji bi eventualno mogao postati Linux jezgra. U 1992. Tanenbaum je postavio članak na Usenet tvrdeći da je Linux zastario. On je u članku kritizirao operativni sustav kao monolitni u dizajnu i kako je usko vezan na x86 arhitekturu, te time neprenosiv, te mu je to pripisao kao "temeljnu pogrešku." Tanenbaum je predložio da oni koji žele izgraditi moderan operativni sustav trebali bi ga zasnivati na temelju microkernel modela. Iz ovakvog načina razmišljanja razvila se poznata debata o microkernelskim i monolitnim oblikovanjima jezgara operativnih sustava.

U prvo vrijeme, Linux je bio ovisan o MINIX-ovim korisnicima. Činilo se da bi bilo korisno za izgradnju operativnog sustava upotrijebiti kod od GNU sustava koji je slobodno dostupan. Kod licenciran pod GNU GPL licencom može se koristiti u drugim projektima, tako dugo dok su i oni izdani pod istom ili kompatibilnom licencom. U cilju da napravi Linux jezgru kompatibilnu sa ostalim komponentama operativnog sustava iz GNU projekta, Torvalds prelazi sa svoje originalne licence (koja zabranjuje komercijalnu upotrebu) na GNU GPL licencu. Linux i GNU programeri integrirali su GNU komponente sa Linuxom i dobili potpuno funkcionalni i slobodni operativni sustav.

Komercijalno i opće prihvaćanje Linuxa

Danas se Linux koristi u brojne svrhe. Od digitalnih uređaja do superračunala, te je osigurao svoje mjesto među serverskim instalacijama sa popularnim LAMP aplikacijskim paketom. Korištenje Linuxa na kućnim i poslovnim računalima je u stalnom porastu, te danas drži značajan udio na tržištu računala.

Linux je također postao popularan u novom segmentu notebook računala, na strojevima kao što su ASUS Eee PC i Acer Aspire One koji se prodaju sa predinstaliranim i prilagođenim Linux distribucijama.

Trenutni razvoj

Torvalds nastavlja usmjeravati razvoj kernela. Stallman vodi Free Software Foundation, što zauzvrat osigurava GNU komponente. Konačno, pojedinci i korporacije razvijaju vlastite ne-GNU komponente. Te komponente obuhvaćaju veliki dio cjeline, te mogu uključivati kernel module, korisničke aplikacije i biblioteke. Linux distributeri i zajednica sklapa i distribuira kernel, GNU i ne-GNU komponente, te dodatne programe za upravljanje paketima i izdaje Linux operativne sustave u obliku Linux distribucija.

Zanimljivosti iz povijesti Linuxa

  • Na ovom linku imate sadržaj Linusovog pisma kojeg je on poslao u MINIX newsgroop. U njemu objašnjava svoj rad.
  • Linus Torvalds je svoj novi OS htio nazvati Freax (free + x koji je tada bio u nazivu većine Unix baziranih sustava)

Međutim, njegov kolega je na serveru helsinškog sveučilišta projekt spremio pod nazivom Linux (Skraćeno od Linuxov Minix). I tako je nastalo ime.

  • Navodno, Linux ne bi nikada nastao da zime u Helsinkiju nisu jako hladne. Naime, Linus je na kampusu sveučilišta imao računalo s instaliranim Minixom. Da ne mora izlaziti iz svog toplog stana, počeo je raditi na Linuxu.
  • Postoje mnoge priče o nastanku Tuxa. Jedna je da je Linusa jednom prilikom ugrizao pingvin. Na sreću nije istinita, ali i dalje se rado prepričava i širi.

U stvari, ovo je trebao biti Linux logo:

Linux logo

Rezultat je glasovanja i dobio je većinu glasova. Ali, ovaj puta se poštovalo volju Linusa Torvaldsa. Logo sam po sebi nije bio loš, ali nije bio zahvalan za buduće preinake.

Tux

Pingvin je bio od ranije u igri i kada je netko rekao da Linus voli pingvine, jednostavno je ostao kao logo.

Pingvin je trebao biti slatki, mazni i zadovoljan. Kada su pitali Linusa što znači zadovoljan on je rekao:"Kao da se upravo poseksao, ili najeo haringi". Poslije se ispravio:"Zamislite lagano pretilog pingvina koji sjedi nakon što se prejeo i upravo podrignuo. Sjedi tako s predivnim smiješkom -- Svijet je dobro mjesto kad si upravo pojeo nekoliko galona sirove ribe i baš osjećaš da bi se još jednom podrignuo".

Još jedna važna stvar. Tuxa se moglo neograničeno modificirati.

Homertux
   .-.
   /v\    L   I   N   U   X
  // \\  >Phear the Penguin<
 /(   )\
  ^^-^^
  • Ova je lisica ušla u najuži izbor i malo je nedostajalo da postane službena maskota:
Linux Fox
  • Evo još nekih ideja za Linux logo. Ove potiču iz 1995. godine. Znači, godinu dana prije Tuxa.

Linux-beer1.gif Linux-beer2.gif Linux-elf.gif Linux-beer-elf.jpg Linux95.gif

  • Ime Tux je proizvod interne šale. Tux znači Torvaldsov Unix. Isto tako je skraćenica od "tuxedo", svečano odijelo koje pingvini "nose"
  • Jedan od prijedloga za ime pingvina bio je Linnie.

Dizajn (oblikovanje)

Linux je modularan, Unixu sličan operativni sustav, koji potječe od osnovnih načela dizajna iz Unixa tijekom 1970-tih i 1980tih godina. Linux koristi monolitni Linux kernel, koji obrađuje procesne radnje, umrežavanje, upravljanje perifernim uređajima i datotečnim sustavima. Upravljački programi su integrirani izravno u kernel.

Većinu Linux-ovih funkcionalnosti višeg stupnja osiguravaju odvojeni projekti koji surađuju s kernelom. GNU korisnička okolina (koja nije dio samog kernela) je važan dio većine Linux-ovih sustava, pružajući shell i Unix alate koji vode brigu o mnogim osnovnim zadaćama operativnog sustava. Na vrhu ovih alata je grafičko korisničko sučelje pokretano od strane X Windows sistema.

Korisničko sučelje

Linuxom se može upravljati na jedan ili više načina. Putem tekstualno baziranog naredbenog retka (CLI - command line interface), grafičkog korisničkog sučelja (GUI - graphical user interface) (uobičajenog za stolna računala) ili putem upravljanja od uređaja samih (uobičajeno za digitalne uređaje)

KDE, Gnome i Xfce su najpopularnija korisnička sučelja na stolnim računalima iako postoji i niz drugih.Ona rade koristeći X Window sistem kao bazu, a koji osigurava mrežnu okolinu, omogućavajući time da se grafički programi pokretani na jednom stroju mogu prikazivati i kontrolirati od strane drugih.

Ostali GUI-i uključuju i X Window upravljačke programe poput FVWMa, Enlightenmenta i Window Makera. Ti upravljački programi pružaju mogućnosti kontrole položaja i prikaza pojedinačnih aplikacijskih prozora i interakciju s X Window sistemom.

Linux sustav uobičajeno pruža CLI preko ljuske (shella), koja predstavlja tradicionalni način interakcije s Unix sustavima. Linux distribucije specijalno namjenje za poslužitelje mogu koristiti CLI kao jedino sučelje. "Bezglavi sustav", npr. radi bez monitora i tastature, a kontrolira ga se putem naredbenog retka koristeći mrežne protokole kao što su SSH i telnet.

Većina nisko razinskih Linux komponenti, uključujući GNU korisničku okolinu, koristi isključivo CLI. CLI je posebno prilagođen za izvršavanje automatiziranih zadataka koji se periodički ponavljaju ili im je početak njihovog izvršavanja posebno zadan i nudi vrlo jednostavni sustav interne komunikacije. Grafički program za oponašanje terminala često se koristi za pristup naredbenom retku direktno iz grafičkog sučelja

Razvoj

Povijest Unix-oidnih operativnih sustava pokazuje Linuxove korijene. Imajte na umu da usprkos sličnim arhitekturama i konceptima koji se dijele kao dio POSIX standarda, Linux ne dijeli niti jedan ne-slobodni dio izvornog koda od originalnog UNIXa ili MINIXa.

Osnovna razlika između Linuxa i ostalih popularnih operativnih sustava je u tome što su Linuxova jezgra i ostale komponente napravljene na bazi slobodnog softvera i otvorenog koda. Linux nije jedini operativni sustav građen po tim načelima, ali je najpoznatiji i najrasprostranjeniji. Neke licence slobodnog softvera i otvorenog koda bazirane su na principima slobodnog kopiranja (eng. copyleft), vrsti reprociteta: Bilo koji rad proistekao iz dijela copylefta mora i sam po sebi biti copyleft. Najuobičajenija slobodno softverska licenca - GNU GPL je oblik copylefta i korištena je za Linux jezgru i veliki broj komponenata iz GNU projekta.

Kao operativni sustav od kojeg se ne očekuje da će pobijediti vodeće operativne sustave, Linux se ne može osloniti na monopolističke prednosti. U tom smislu Linux se trudi biti što prikladniji za korisnike, nudeći interoperabilnost sa drugim operativnim sustavima i računalnim standardima kao što su POSIX, SUS, ISO i ANSI.

Projekti slobodnog softvera, iako razvijani unutar skupnog okružja često se proizvedu neovisno od drugih. Međutim, kako softverske licence eksplicitno dozvoljavaju redistribuciju, to stvara bazu za veliku lepezu projekata koji obuhvaćaju i grupiraju nezavisno razvijane softverske proizvode, te ih daju na korištenje u obliku Linux distribucija

Linux distribucija, poznata i pod terminom "distra" je projekt kojim upravlja udaljeni skup Linux baziranog softvera olakšavajući instalaciju Linux operativnog sustava. Distribucije su održavane od strane pojedinaca, timova, volonterskih organizacija i tvrtki. Uključuju sistemski i aplikativni softver u obliku paketa (eng. packages), te specifični softver za izvršavanje prvotne instalacije i konfiguracije kao i za kasnije održavanje i instalaciju pojedinih paketa. Distribucija se brine za uobičajenu konfiguraciju i instalaciju Linux operativnog sustava, sigurnosti sistema i ostalu integraciju različitih programskih paketa u jedinstvenu cjelinu.

Zajednica

Linux je u velikoj mjeri upravljan od strane korisnika i njegove zajednice razvojnih timova. Neki izdavači razvijaju i financiraju svoje distribucije na osnovi volonterizma, kao npr. Debian. Drugi održavaju slobodne verzije njihovih komercijalnih distribucija, kao što to radi Red Hat sa Fedorom.

U mnogim gradovima i regijama, lokalne udruge poznate kao grupe Linux korisnika žele promovirati Linux i proširenje slobodnog softvera. Oni drže sastanke i demonstracije, radionice, tehničku podršku i tečajeve instalacija operativnog sustava za nove korisnike. Tu su i mnoge internetske zajednice koje nastoje pružiti podršku Linux korisnicima i razvijateljima (npr. ovaj HrOpenWiki kojeg sada čitate ima takvu namjenu). Većina distribucija i Open Source projekata ima IRC chatrooms ili News grupe. Web forumi su opet jedno od sredstava za podršku.

Iako je Linux općenito dostupan besplatno, nekoliko velikih korporacija ima uspostavljene poslovne modele koji uključuju prodaju i podršku, pridonoseći tako Linuxu i slobodnom softveru. Postoji i nekoliko tvrtki koje su izgradile svoje cjelokupno poslovanje oko Linuxa, osobito Red Hat.

Licence slobodnog softvera na kojima leži Linux eksplicitno privlače i ohrabruju komercijalizaciju. Jedan od osnovnih poslovnih modela komercijalnih davatelja usluga jest davanje podrške, posebno za poslovne korisnike. Brojne kompanije izdaju posebne poslovne verzije svojih distribucija, što uključuje podršku za vlasničke pakete i alate za administriranje većeg broja instalacija ili pojednostavljenje administrativnih zadaća. Drugi oblik poslovnog modela jest davanje softvera u korist prodaje hardvera.

Programiranje u Linuxu

Većina Linux distribucija ima podršku za desetke programskih jezika. Najčešća zbirka alata za izgradnju Linux aplikacija i programa operativnog sustava nalazi se unutar GNU toolchaina i uključuje GNU Compiler Collection (GCC) i GNU build system. Među ostalima, GCC nudi kompajlere za ADA-u, C, C++, Java i Fortran. Sam Linux kernel je pisan i kompajliran sa GCC. Vlasnički kompajleri za Linux uključuju Intel C++ Compiler i IBM XL C/C++ Compiler.

Većina distribucija također uključuje podršku za Perl, Ruby, Python i druge dinamičke jezike. Primjeri jezika koji su manje uobičajeni, ali još uvijek dobro podržani su C# preko Mono projekta, sponzoriran od strane Novella i Scheme. Mnoge Java Virtual Machines i razvojni kompleti rade na Linuxu, uključujući originalnu Sun Microsystems JVM (Hotspot) i IBM-ovu J2SE RE, kao i mnoge projekte otvorenog koda poput Kaffe.

Dva glavna okvira za razvoj grafičkih programa su GNOME i KDE. Ovi projekti se temelje na GTK+ i QT widget toolkits. Oba podržavaju široku paletu jezika. Postoji niz dostupnih razvojnih okruženja uključujući Anjuta, Code:: Blocks, Eclipse, KDevelop, Lazar, MonoDevelop, NetBeans, i Omnis Studio dok editori kao Vim i Emacs i dalje zadržavaju svoju popularnost.

Upotreba

Iako su u osnovi zamišljene da rade na stolnim računalima i serverima, distribucije mogu biti specijalizirane za različite namjene kao što su: podrška pri kreiranju kompjutorskih arhitektura, za digitalne uređaje, stabilnost, zaštita, lokalizacija za specifična područja ili jezike, specifične grupe korisnika, podrška za real-time aplikacije. Nadalje, neke distribucije uključuju isključivo slobodni softver. Trenutno, preko 300 distribucija je trenutno u opticaju, od kojih su deseci namijenjeni općoj upotrebi.

Linux je široko rasprostranjen operativni sustav. Linux jezgra radi na velikom rasponu kompjutorskih arhitektura: u ručnim ARM-baziranim računalima iPAQ i mainframe IBM Systemu z9, na uređajima od mobitela do superračunala. Posebne distribucije postoje za manje poznate arhitekture. ELKS fork kernela može raditi na Intel 8086 ili 80286 16-bitnim mikroprocesorima, dok µClinux kernel fork može raditi na sistemima koji nemaju memorijsku upravljačku jedinicu. Kernel također radi na arhitekturama za koje postoje kreirani operativni sustavi od strane proizvođača, kao što su: Machintosh računala, PDA uređaji, igrače konzole, mobilni muzički playeri i mobilni telefoni.

Stolna računala

Iako postoji određeni nedostatak programa iste namjene sa Mac OS X i MS Windows sistema u domenama izdavaštva (preloma stranica) i profesionalne obrade zvuka, podrška za većinu aplikacija koje su jednako dostupne za Maca i Windowse postoji i za Linux.

Većina Linux distribucija pruža program za pregledavanje liste tisuća slobodnih aplikacija koju se već iztestirane i konfigurirane za specifičnu distribuciju. Ti slobodni programi mogu se skinuti i instalirati sa jednim klikom miša, a digitalni potpis garantira da nitko u njih nije postavio virus ili spyware.

Dvije glavne okoline za razvoj grafičkih aplikacija su GNOME i KDE. Ti su projekti bazirani na GTK+ i Qt widget toolkits, koji pak također mogu biti korišteni nezavisno unutar većih okružja. Oba podržavaju široki raspon jezika.

Mnogi naslovi iz svijeta slobodnog softvera koji su popularni na Windowsima, kao što su Pidgin, Mozilla Firefox, Openoffice.org i GIMP, postoje i za Linux. Sve veća količina vlasničkih aplikacija je također podržana pod Linuxom. CrossOver je komercijalno rješenje bazirano na Wine-u koji je otvorenog koda koji omogućuje izvršavanje starijih Windows aplikacija.

Osim besolatnog rješenja putem Winea, mnoge distribucije nude Dual boot rješenje i X86 virtualizaciju za podizanje Linux i Windows operativnih sustava na istom stroju.

Linuxova otvorenost dozvoljava timovima koji održavaju distribucije mogućnost lokalizacije na druge jezike, što posebno dolazi do izražaja onda kada to nije isplativo u slučajevima komercijalnih sistema.

Serveri i superkompjutori

Serveri dizajnirani za Linux

Povijesno gledano, Linux se uglavnom koristo kao poslužiteljski operativni sustav, te je postao istaknut na tom području. (Netcraft objavljuje u rujnu 2006 da osam od deset najpouzdanijih Internet hosting tvrtki "vrti" Linux na svojim web serverima (prema podatacima iz lipnja 2008, Linux predstavlja pet od deset, FreeBSD tri od deset, i Microsoft dva od deset). Ovo dolazi iz činjenica Linuxove stabilnosti, te da je grafičko korisničko sučelje za poslužitelje često nepotrebno. Na serverima možemo naći komercijalne i ne-komercijalne distribucije Linuxa. Linux je baza za LAMP server-softver kombinaciju (Linux, Apache, MySQL, Perl / PHP / Python), koji je postigao popularnost među razvijateljima, te je jedna od najučestalijih platformi za web hosting.

Linux se obično koristi kao operativni sustav za superračunala. Prema podacima iz kolovoza 2008, od 500 najjačih sustava, 423 (84.6%) pokreće Linux.

Digitalni uređaji

Sharp Zaurus SL-5500 pokreće OpenZaurus i OPIE

Zbog niske cijene i mogućnosti da se lako mijenja, ugrađeni Linux često se koristi u digitalnim uređajima. Linux je postao glavni konkurent vlasničkom Symbian OS-u koji se nalazi u većini smartphone uređaja - 16,7% smartphonea prodanih širom svijeta tijekom 2006 pogonjeni su Linuxom. Također, on je alternativa vlasničkim Windows CE i Palm OS operativnim sustavima za mobilne uređaje. Sve je više mobitela i PDA uređaja koje pokreće Linux, odnosno onih koji su izgrađeni na platformama otvorenog koda (npr. Nokia N810, Openmoko's Neo1973, Motorola RAZR2 V8, Motorola ROKR E8, Motorola Ming serija, Motorola zine i Google Android). Popularni TiVo digitalni video recorder koristi prilagođenu verziju Linuxa. Nekoliko mrežnih firewalla i routera koriste Linux interno. Korg OASYS i Yamaha XS Motiv glazbene radne stanice rade pod Linuxom.

Autorska prava

Linux kernel i većina GNU softvera licencirani su pod GNU General Public License (GPL). GPL zahtijeva da svatko tko distribuira Linux kernel mora isporučiti i izvorni kod (kao i bilo koje izmjene) pod istim uvjetima. U 1997, Linus Torvalds je naveo, "Prebacivanje Linuxa na GPL je definitivno najbolje što sam ikad učinio." Druga ključna komponenta Linux sustava je mogućnost korištenja drugih licenci; mnoge biblioteke koriste GNU Lesser General Public License (LGPL) , slobodniju varijantu GPL-a, a X Window System koristi MIT License.

Torvalds je javno rekao da on ne želi prebaciti Linux kernel (trenutno licenciran pod GPL verzijom 2) na verziju 3 GPL-a, objavljenu u sredinom 2007., izričito navodeći neke odredbe u novoj licenci koje zabranjuju korištenje softvera za "upravljanje digitalnim pravima".

Većina koda (71%) pisana je u C programskom jeziku, ali i u mnogim drugim uključujući i C++, asemblerski jezik, Perl, Python, Fortran i različite shell skripte. Nešto više od polovice cjelokupnog koda licencirano je pod GPL licencom. Linux kernel ima sam 2,4 milijuna kodnih linija, ili 8% od ukupnog materijala.

U kasnijoj studiji, ista analiza izvršena je za Debian GNU/Linux verziju 4.0. Ova distribucija sadrži preko 283 miliona izvornog koda, a procjenjuje se da bi cijena takvog posla, kada bi se on radio preko konvencionalnih sredstava, bila 5.4 milijardi eura.

U Sjedinjenim Američkim Državama, naziv Linux je registrirani zaštitni znak od Linus Torvaldsa. U početku, nitko ga nije registrirao, ali je 15. srpnja 1994. William R. Della Croce, Jr. podnio zahtjev za zaštitni znak Linuxa, te je potom zahtijevao honorar od Linux distributera. U 1996. Torvalds i organizacije pogođene ovime tužili su ga da ima zaštitni znak dodijeljen Torvaldsu, a 1997. slučaj je bio rješen. Za licenciranje zaštitnog znaka zadužen je Linux Mark Institute. Torvalds je naveo da je zaštićen samo naziv kako bi se spriječila njegovo korištenje za druge namjene, ali je ipak bio dužan 2005. prema zakonu o zaštitnim znakovima poduzeti mjere za aktivnu zaštitu znaka. Kao rezultat toga, LMI je poslao niz pisama izdavačima distribucija distributera kojima traži naknadu koja se plaća za korištenje imena, što veliki broj kompanija i poštuje.

GNU/Linux

Free Software Foundation pregledava Linux distribucije koje koriste GNU softver da li ga koriste u skladu s GNU licencom i varijantama. Međutim, mediji i populacija u cjelini odnose se prema ovoj obitelji operativnih sustava kao prema Linuxu, kao što to čine i mnoge velike Linux distribucije (npr. SuSE i Ubuntu Linuxa). Neke distribucije koristite termin GNU/Linux (takav primjer je Debian GNU/Linux). Spor o imenovanja ovog operativnog sustava (Linux ili GNU/Linux) ostaje i dalje izvor konfuzije velikom broju novih korisnika i povod prepirkama među ideološkim taborima.

Izvori i reference

Dobavljeno iz "http://wiki.open.hr/w/index.php?title=Linux&oldid=11448"