Vidi kôd stranice Linux distribucije

{{Info-balon|Ostali nazivi|
* en. ''distributions''
* distre
* operacijski sustavi bazirani na Linuxu}}

Distribucije bi mogli nazvati i Linux kompleti, jer su upravo to. Naime, sa samom Linux jezgrom nebi mogli napraviti baš puno toga. No kad se kernelu (jezgri) doda grafičko sučelje (X-Windowsi), pa razni programi, alati i ostalo, nastaje distribucija. Distribucija čini cijelokupan i funkcionalan operacijski sustav spreman za korištenje na vašem PC-ju. Danas postoji više od 300 raznih distribucija i novi korisnik jednostavno mora proći kroz fazu odabira one distribucije koja će njemu najbolje "sjesti". Možemo reći da su se u glavnini pojavile dvije struje od kojih nastaju ostale distribucije, a to su Debian i RedHat distribucije. Svaka od njih ima sebi svojstvene stvari i rad sa softverskim paketima. Postoje i tzv. meta-distribucije kao što je Gentoo Linux. Glavna odlika ove distribucije jest automatska optimizacija Linux sustava, komponenti i aplikacija koja je ciljana za stroj na koji se postavlja.

==Popis distribucija po popularnosti*==
:<nowiki>*</nowiki> popularnost se određuje rangom sa stranicama [http://distrowatch.com Distrowarch.com] kroz godinu dana

===Najpopularnije distribucije===
{{projectline|Debian|Debian|Veteran u svijetu Linux distribucija poznat po stabilnosti; ''po defaultu'' uključuje striktno samo slobodan softver; vrlo je popularan na poslužiteljima; nije baš prilagođen početnicima.|Echo-debian-48px.png}}
{{projectline|Fedora|Fedora|Popularna distribucija koju sponzorira Red Hat, a karakterizira je najnoviji softver iz FLOSS svijeta, što često dovodi do nestabilnosti; uključuje uglavnom samo slobodan softver zbog čega nije najbolji izbor za početnike.|Echo-fedora-48px.png}}
{{projectline|Linux Mint|Linux Mint|Distribucija bazirana na [[Ubuntu]]u koja je još više prilagođena početnicima nego Ubuntu jer odmah uključuje i vlasničke kodeke, Flash, Sunovu Javu itd.; kompatibilan je Ubuntuovim paketima.|Echo-linuxmint-48px.png}}
{{projectline|Mandriva|Mandriva|Distribucija koju odlikuje jednostavnost upotrebe i [[KDE]] kao primarno grafičko okruženje; ima dugu tradiciju u pružanju početnicima prijateljskog okruženja|Echo-mandriva-48px.png}}
{{projectline|OpenSUSE|OpenSUSE|Slobodna distribucija iza koje stoji Novell; pruža jedno od najkvalitetnijih izdanja KDE4 okruženja; upravljanje sustavom je centralizirano kroz grafičku aplikaciju [[YaST]].|Echo-opensuse-48px.png}}
{{projectline|PClinuxOS|PClinuxOS|Distribucija bazirana na Mandrake Linuxu (danas [[Mandriva]]) namjenjena početnicima; mana joj je mala razvijateljska zajednica, ali je ipak popularna zbog prilagođenosti početnicima.|Pclinuxos-48px.png}}
{{projectline|Ubuntu|Ubuntu|Daleko najpopularnija distribucija danas bazirana na Debianu; iako prvenstveno namijenjena početnicima, koriste je i iskusniji korisnici. Iako dolazi s [[GNOME]] sučeljem postoje i službeni derivati Kubuntu, Xubuntu itd.; Canonical podupire i financira njen razvoj.|Echo-ubuntu-48px.png}}

===Poznate, ali opet manje popularne distribucije===
{{projectline|Arch Linux|Arch|Rolling-release distribucija koja prati [http://en.wikipedia.org/wiki/KISS_principle KISS] princip. Mnoge distribucije ubacuju razne patcheve, nepotrebne module, deamone i ostale stvari kako bi korisnicima omogucile sto jednostavnije out-of-the-box koristenje. Arch to ne radi, i baš zbog toga je brzi i manji, ali zato i zahtijeva i više predznanja nego neke popularne distribucije |Echo-arch-48px.png}}
{{projectline|Chakra|Chakra|Chakra Live CD prilagođeni je [[Arch Linux|Arch]] s grafičkom instalacijom i KDEmod-om . Ideja je nastala na KDEmod chatu od strane KDEmod devlpomenta. Distribucija je još uvijek u Alpha 3 razvojnoj etapi.|Download chakra1.png}}
{{projectline|CentOS|CentOS|CentOS distribucija je slobodna kopija komercijalne RHEL|CentOS-48px.png}}
{{projectline|Damn Small Linux|Damn Small|Distribucija od 50 MB, namijenjena starijim računalima|Damnsmall-48px.jpg}}
{{projectline|Gentoo Linux|Gentoo|Konfigurabilna distribucija za naprednije korisnike koja koristi Portage sustav za distribuciju softvera i hvali se optimiziranošću|Echo-gentoo-48px.png}}
{{projectline|KNOPPIX|KNOPPIX|Svojevremeno jedna od najpopularnijih LiveCD distribucija. Obično se koristi kao demonstracijski CD ili za spašavanje podataka i operacijskog sustava; donedavno je dolazio s KDE3, no sad sadrži LXDE grafičko okruženje; zbog posebne metode kompresije može sadržavati i do 2GB softvera na jednom CD-u.|KNOPPIX-48px.png}}
{{projectline|MEPIS Linux|MEPIS|Distribucija bazirana na Debianu koja se hvali završnom obradom i prilagođenošću početnicima.|MEPIS-48px.png}}
{{projectline|Puppy Linux|Puppy|Mala distribucija posebno pogodna za Live izvodenje bilo sa CD-a, bilo sa USB-a. Mnogi ju koriste za administriranje ostalih operativnih sustava svog računala. Krasi ju osim toga i iznimna brzina.|PuppyLinux.jpg}}
{{projectline|Sabayon Linux|Sabayon|Sabayon Linux bi se ukratko mogao okarakterizirati kao jednostavan [[Gentoo]] koji dolazi u LiveDVD izdanju; kao i Gentoo, Sabayon koristi sustav paketa ''[[portage]]'' što ga razlikuje od većine drugih distribucija Linuxa. |Sabayon-48px.png}}
{{projectline|Scientific Linux|Scientific|Distribucija koja je bazirana na komercijalnom Red Hat Enterprise Linuxu prilagođena korištenju u znanosti (sadrži pakete za upravljanje klasterima, za numeričke izračune itd.); razvili su je zajedno FermiLab i CERN. |Scientific-48px.png}}
{{projectline|Slackware|Slackware|Distribucija s dugom povješću koju prati je slogan da se jedino uz nju može uistinu naučiti kako funkcionira Linux|Echo-slackware-48px.png}}
{{projectline|Slax|Slax|Mala distribucija koja se ''fura'' na minimalizam i jednostavnost; odlična za stara računala ili kao prijenodna USB distribucija|Echo-slax-48px.png}}
{{projectline|Zenwalk|Zenwalk|Jednostavna distribucija bazirana na Slackware distribuciji. Glavni ciljevi Zenwalka su jednostavnost i funkcionalnost.|Zenwalk.png}}

===Ostale Linux distribucije===

Ostale se distribucije mogu podijeliti u dvije skupine:
:# derivati, ''spinovi'' ili ''mixevi'' popularnijih distribucija koji ispravljaju neke ''nedostatke'' osnovnih distribucija i/ili imaju posebnu namjenu;
:# distribucije napravljene "od nule" s ciljem postizanja nekog posebnog cilja (''nekada valjda poznatog samo samim autorima'').

Popis svih (aktivnijih) distribucija Linuxa, ali i BSD-a može se naći na stranicama [http://distrowatch.com/ DistroWatch.com]. Ima ih preko 300!

[[Kategorija:GNU/Linux]]