Vidi kôd stranice Instalacija i deinstalacija programa Ubuntu

__TOC__
==[[GUI]] rješenje==

Ova disthttp://wiki.open.hr/skins/common/images/button_link.pngribucija koristi program za rad sa paketima pod nazivom - ''Synaptic'' kao GUI program, odnosno ''apt-get'' kao program na naredbenom retku.

Synaptic je vrlo dobar program kojime se sve rješava preko grafičkog sučelja, a njime se obrađuju ove radnje:
*Instalacija programa i biblioteka
*Deinstalacija programa
*Popravak oštećenih (broken) paketa
*Dodavanje trećih repozitorija
*Podešavanje updatea i upgradea sistema

Uglavnom sve radnje koje se vežu uz rad repozitorija i paketa.

Na osnovnom nivou rada sa Ubuntu distribucijom nije potrebno znati kako podesiti napredne opcije u ovom programu, ali je korisno znati pronaći program koji nas zanima, instalirati ga i eventualno maknuti iz sistema.

U samom Ubuntuu postoje dva programa kojima možete vršiti instalacije i deinstalacije.

===Dodaj/Ukloni programe (jednostavno)===

Prvi je jednostavniji i pregledniji za početnika i poziva ga se jednostavno iz glavnog izbornika ''Programi'', te zadnjom stavkom ''Dodaj/Ukloni programe''. Njegov prozor izgleda ovako:

[[Slika:install-uninistall.jpg|500px]]

Na samom vrhu imate listu ''Show:'' na koju kada kliknete mišem, dobivate izbornik:

[[Slika:install-uninistall-menu.jpg|150px]]

Pomoću nje možete odrediti koje aplikacije da vam izslista. Ako ga postavite na opciju ''All available applications'', prikazat će vam sve što je u Ubuntuovim repozitorijima.

Pretragu po imenu zadajete jednostavnim upisivanjem riječi ili dijela riječi u okvir za unos ''Traži:'', a možete pretraživati i po kategorijama porgrama.

Kada se odlučite za instalaciju nekog programa, označite ga kvačicom i klknite mišem na ''Apply Changes''

Za deinstalaciju programa jednostavno odoznačite kvačicu pred njegovim imenom i kliknete ''Apply Changes''

===Synaptic upravitelj paketima (naprednije)===

Za napredniji rad sa paketima i njihovim ovisnostima, te za upravljanje repozitorijima morati će te posegnuti za Synapticom. Program se nalazi pod ''Sustav -> Administracija -> Synaptic Package Manager''.

[[Slika:synaptic-scr1.jpg|400px]]

==[[CLI]] rješenje==

{{Robelbox|theme=1|title=CLI rješenje}}<div style="{{Robelbox/pad}}">
Programe možete instalirati i pomoću Terminala, to jest pomoću CLI programa.

Ubuntu vam nudi dva takva programa. [[Apt-get | '''Apt-get''']] i '''Aptitude'''.

</div>
{{Robelbox-close}}
 


=== [[Apt-get | 1. apt-get]] ===


'''Instalacija:'''

Programe instalirate naredbom: 
 sudo apt-get install ime_programa
Naredba će taj program skinuti s repozitorija i instalirati. Potrebno je jednino znati točno ime programa.

Ubuntu je tu otišao malo dalje, pa je dosta intuitivan. Naime, kada otkucate ime programa koje nije potpuno, možete dobiti moguću varijantu imena u terminalu, tj. onu koja je dostupna u repozitoriju. Isto tako, ne morate pisati cijelo ime programa, budući da ona znaju biti prilično dugačka. Jednostavno upišite dio imena programa i stisnite tipku tab. Ubuntu će vam predložiti moguće nastavke imena, a ako postoji samo jedna varijanta imena, Ubuntu će vam završiti naredbu do kraja.

Prije ovakve instalacije programa ne bi bilo loše odraditi i
 sudo apt-get update
kako bi se osvježila lista raspoloživih paketa u repozitoriju. 
 {{Infobox|text=Primjećujete, da je sve ovo potrebno raditi sa sudo, tj. za instalaciju su potrebna administratorska ili root prava.}}
 
'''Deinstalacija''' se radi naredbom:
 sudo apt-get remove ime_paketa
a u slučaju da želimo potpuno uklanjanje (uključujuci i konfiguracijske fajlove), onda uključujemo i opciju
--purge, znači:
 sudo apt-get remove --purge ime_paketa


apt-get također vodi računa o medjuovisnostima paketa, tako da će ih pri instalaciji provjeriti i ponuditi instalaciju dodatnih, potrebnih paketa.

Uz pomoć apt-get, moguće je i nadograđivati instalirane pakete naredbom
 sudo apt-get upgrade ime_paketa 
ili recimo nadograditi cijelu distribuciju na novu verziju sa
 sudo apt-get dist-upgrade.
Korisne opcije su i
 sudo apt-get autoremove 
(uklanja pakete od kojih više ništa ne ovisi), zatim
 sudo apt-get autoclean 
(uklanja zaostatke deinstaliranih paketa) i
 sudo apt-get autoclean 
(čisti aptov cache, tj. skinute instalacije paketa iz /var/cashe/apt/archives).

=== 2. aptitude ===


Drugi način instalacije programa putem Terminala, je aptitude, program koji se takodje upotrebljava u konzoli, ali ima i grafičko sučelje. Preferira se u odnosu na apt-get, zato jer bolje provjerava i barata ovisnostima paketa. Koristi se na sličan način kao apt-get, tj.
 sudo aptitude install ime_paketa
za instalaciju,
 sudo aptitude remove ime_paketa
za uklanjanje paketa.

Mogu se koristiti i slijedeće opcije
 remove
 purge
 hold
 unhold
 keep
 reinstall
To su osnove, a za ozbiljniju upotrebu i detaljnije o opcijama možete pogledati:
 man aptitude

== Instaliranje .deb paketa ==


== Osnove o [[Kompajliranje | kompajliranju]] ==

{{Robelbox|theme=1|title=kompajliranje}}<div style="{{Robelbox/pad}}">
Ponekad program ne možemo naći u repozitorijima, niti ga možemo pronaći kao deb paket.

Tada nam je jedini način da program kompajliramo iz izvornog koda.

</div>
{{Robelbox-close}}


U Ubuntu moramo imati instaliran gcc kompajler, koji se koristi za kompajliranje izvornog koda pisanog u C ili C++ (najčešće). Njega ćemo pribaviti instaliranjem paketa '''buil-essential'''

Paket instaliramo ovom naredbom:
  sudo apt-get install build-essential

Ne bi bilo loše instalirati i automake, da bi mogli pokrenuti configure.sh i autogen.sh skripte koji često dođu u izvornom kodu.
  sudo apt-get install automake

Konačno,možemo instalirati i CheckInstall, koji nam služi za "sigurno" instaliranje.

  sudo apt-get install checkinstall

Onda se sve svodi na skidanje izvornog koda sa neta, njegovog raspakivanja u željeni folder npr. /home/user i tri osnovne komande kojima ćemo konfigurirati, napraviti i instalirati program.

Npr. otiđemo u terminalu u direktorij u kojem je otpakiran program, npr. audacious_xx

  cd /home/user/audacious_xx

Zatim ide naredba:

 ./configure

koja provjerava da li vaš sustav ispunjava neophodne ovisnosti da se sagradi paket i omogućava promjenu raznih opcija kompajliranja paketa i promjenu puta gdje će program biti instaliran. Ukoliko tijekom ovog koraka dobijete obavijest da nedostaje neki paket (ovisnost) ili više njih,te pakete morate instalirati.Nakon svakog instaliranja potrebnih ovisnosti, potrebno je ponoviti naredbu ./configure.

Kada je sve prošlo kako treba, odnosno ./configure je obavio sav posao do kraja, bez izvještaja o grešci,koristimo slijedeću naredbu

 make

koja kompajlira program.

Kada se to završi ostaje još da se program instalira na sustav.

 sudo make install

Kada se program instalira, možete ga uredno koristiti.

Kod Ubuntua, postoji jos jedna pogodnost. Ako program instalirate sa

 sudo checkinstall

on se instalira kao klasičan .deb paket i moguće ga je deinstalirati iz Synaptica, dok klasično kompajlirane programe, nije. Takodje napraviti će i .deb instalacijski paket za drugu priliku, u folderu gdje smo kompajlirali.



== Instalacija .bin paketa ==


Kao poslednje, pomenucemo binarne pakete sa ekstenzijom .bin, kao vrstu paketa zajednicku za dosta razlicitih distribucija (i .deb i .rpm baziranih). Ovakvi paketi instaliraju se tako sto u terminalu, odemo u direktorijum gde se paket nalazi, npr.

Kod: Označi sve
    cd /home/user/Downloads

pa zatim paketu da izvrsna mogucnost

Kod: Označi sve
    sudo chmod 755 ime_paketa.bin

i onda komandom paket i instalira

Kod: Označi sve
    ./ime_paketa.bin